Pravo i porezi 5/2018

     Premda je Hrvatski sabor u travnju 2018. godine donio tek devet zakona, političko-zakonodavna aktivnost u tom je mjesecu bila izrazito dinamična. To valja pripisati ne samo važnosti i dalekosežnim učincima koje će pojedini od tih zakona izazivati u svojoj primjeni, nego i činjenici da su glede njihova donošenja i uređenja zastupljenog u njima postojala različita, a nerijetko i sasvim oprečna shvaćanja. Među zakonima ističe se iznimno važan i dalekosežan Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka koji će cijeli pravni poredak i njegove sudionike potaknuti na duboke prilagodbe i bitne rekonceptualizacije svojega djelovanja s ciljem zaštite podataka. Već je donošenjem Opće uredbe o zaštiti podataka na razini EU-a potaknuto promišljanje o toj materiji, edukacije i prilagodbe, a sada je tim zakonom precizirana njezina provedba u RH, nadležna tijela i sustav prekršaja i pripadajućih kazni.
     Toj skupini zakona valja pribrojiti i Zakon o prijevozu u cestovnom prometu koji je donesen naglo (u hitnoj proceduri), vjerojatno s ciljem da se normativno preduhitri nadolazeća turistička sezona, no on uređuje jedno iznimno široko, zahtjevno i nadasve složeno područje. Donošenje toga Zakona također je bilo popraćeno brojim različitim shvaćanjima, ali koja nisu u dovoljnoj mjeri bila izražena u javnom pravnom diskursu – posebno imajući u vidu složenost i dalekosežnost njegovih posljedica – zbog hitne procedure donošenja. Premda je riječ o novome zakonu koji je zamišljen kao cjelovit, on ostavlja mnoga pitanja otvorenima, tj. u najvećoj mjeri ostavlja neke dvojbe o različitim specifičnim oblicima prijevoza u cestovnom prometu (koje često odražavaju posebnost naših županija) na koje zakonodavac nije obratio dovoljnu pozornost. Ipak, taj zakon sa sobom donosi u RH nešto što je do sada bilo u cjelini nepoznato, a riječ je o liberalizaciji tržišta pružanja usluga u cestovnom prometu.
     Donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulske konvencije) zaključen je za hrvatsko društvo jedan poprilično opterećujući zakonodavni proces koji je izazvao niz emocija, reakcija i protureakcija. Sada preostaje njegova primjena koja za RH nameće određene financijske, ali i pravne te administrativne obveze.
     U travnju su doneseni i zakoni iz područja radnih odnosa i mirovinskih fondova koji također zbog svoje naravi i područja koje zahvaćaju imaju velik broj neposrednih i posrednih adresata. Bitne novine za poslodavce, ali i osobe s invalidnošću koje sudjeluju u radnim odnosima, proizlaze iz ZID-a Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Očigledna je namjera zakonodavca tim propisom propisati fleksibilnije i liberalnije pretpostavke za uključivanje u rad osoba s invalidnošću, ali i razviti određene pogodujuće mehanizme za poslodavce koji imaju obvezu zapošljavati takve osobe ili, u suprotnome, plaćati određene naknade. Normativne prilagodbe i novine zastupljene su i u ZID-u Zakona o Središnjem registru osiguranika koje se ponajprije odnose na poslodavce i REGOS.
     ZID-om Zakona o vanjskim poslovima uređeno je pružanje konzularne pomoći i zaštite državljanima drugih država članica EU-a. Kao i uvijek, i u ovom je mjesecu donesen određen broj tehničkih zakona iz područja međunarodnog prava kojim se potvrđuju različiti međunarodni sporazumi.

     Zakoni iz područja međunarodnog prava
     Zakon iz područja cesta i cestovnog prometa
     Zakon iz područja mirovinskih fondova
     Zakon iz područja radnih odnosa
     Zakon iz područja međunarodnih odnosa

     Imajući na umu da se uređenje troškova upravnog spora od početka 2012. godine, odnosno od stupanja na snagu Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10.), nekoliko puta bitno mijenjalo, u prvom ćemo dijelu članka iznijeti normativni okvir troškova uređenja upravnog spora, uređenje troškova upravnog spora prema ZUS-u/10., prema izmjenama i dopunama ZUS-a te potom prema Odluci i Rješenju Ustavnog suda RH.

     1. Uvod
     2. Normativni okvir
     3. Umjesto zaključka

     Referendum je oblik neposredne demokracije, tj. oblik neposrednog sudjelovanja građana u vršenju državne, odnosno lokalne vlasti i donošenju odluka. Putem referenduma građani se izjašnjavaju (neposredno i tajno) jesu li za ili protiv određenog zakona, akta, političke ili druge odluke koje su već donesene ili se njihovo donošenje planira.
     Iako postoje nekoliko vrsta referenduma, predmet je ovog članka lokalni referendum i referendum za opoziv izvršnog čelnika.

     1. Uvod
     2. Lokalni referendum
     3. Prikupljanje potpisa za lokalni referendum
     4. Zakonitost referendumskog pitanja i provjera potpisa birača
     5. Raspisivanje lokalnog referenduma
     6. Tijela za provedbu lokalnog referenduma
     7. Odluka na lokalnom referendumu
     8. Troškovi za provedbu lokalnog referenduma
     9. Zaštita referenduma
    10. Lokalni izvršni čelnik
    11. Referendum za opoziv izvršnog čelnika

     U časopisu Pravo i porezi, br. 4/18., objavili smo prvi dio članka o ugovori o raspolaganju nekretninama u vlasništvu JLS-a.
     U ovom broju našeg časopisa nastavljamo s obradom ove značajne tematike na način da se razmatraju drugi oblici raspolaganja nekretninama, ugovori obveznog prava, raspolaganje nekretninama u vlasništvu pravnih osoba kojima je osnivač JLS odnosno JPRS, oblici osiguranja naplate novčanih tražbina iz ugovornih odnosa pravnih osoba javnog prava te pitanja vezana za tijelo nadležno za raspolaganje nekretninama u vlasništvu JLS-a odnosno JPRS-a.

     6. Drugi oblici raspolaganja nekretninama
     7. Ugovori obveznog prava
     8. Raspolaganje nekretninama u vlasništvu pravnih osoba kojima je osnivač JLS odnosno JPRS
     9. Oblici osiguranja naplate novčanih tražbina iz ugovornih odnosa pravnih osoba javnog prava
     10. Tijelo nadležno za raspolaganje nekretninama u vlasništvu JLS-a odnosno JPRS-a
     11. Umjesto zaključka

     U vrijeme izrade planova korištenja godišnjeg odmora za 2018. godinu iz pera autorice donosi se vrlo aktualan članak koji se odnosi na značajnu skupinu zaposlenih u nas. U tom smislu autorica na cjelovit i sveobuhvatan način obrađuje temu koja se odnosi na godišnje odmore državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaposlenih u javnim službama. Jednako tako, autorica se u članku dotiče i statusa državnih dužnosnika te dužnosnika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u dijelu koji se odnosi na mogućnost, odnosno pravo na njihov odmor, dajući pritom potrebna razjašnjenja koja se mogu javiti u praksi.

     1. Uvod
     2. Godišnji odmor radnika prema Zakonu o radu
     3. Godišnji odmor državnih službenika i namještenika
     4. Godišnji odmor javnih službenika i namještenika
     5. Godišnji odmor lokalnih službenika i namještenika i pravo na regres
     6. Godišnji odmor državnih i lokalnih dužnosnika

     Autorica u ovome članku na zanimljiv i transparentan način razmatra pitanja vezana za ulogu sindikata u kolektivnom pregovaranju o uvjetima rada. Pritom se posebna pozornost posvećuje odredbama Zakona o radu, osobito u odnosu na sadržaj slobode ugovaranja uvjeta rada, načina ostvarivanja prava na udruživanje, osnivanje sindikata i na pitanja bitna za kolektivne radne odnose.

     1. Uvod
     2. Međunarodni pravni temelji sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja
     3. Hrvatski pravni okvir za osnivanje sindikata i kolektivno pregovaranje
     4. Sindikalno organiziranje i djelovanje u RH
     5. Sustav i značenje kolektivnih ugovora
     6. Zaključne napomene

     Ugovor o osiguranju života sklapa se primarno s ciljem osobne osigurateljske zaštite, ali se često ugovara i s ciljem zaštite neke treće osobe – korisnika osiguranja (koja nije ni ugovorna strana, ni osiguranik) koja bi u slučaju nastupa osiguranog slučaja (npr. smrt osiguranika ili ugovaratelja osiguranja) mogla ostvariti pravo na isplatu ugovorene svote osiguranja. U prvom dijelu članka posebna se pozornost poklanja pitanju određivanja korisnika osiguranja života, osoba koje se mogu javiti u ulozi korisnika osiguranja, suglasnosti osiguranika ako je on različit od ugovaratelja osiguranja. Potom se izlaže o mogućnostima opoziva imenovanog korisnika osiguranja i ograničenjima (kao i iznimkama od ograničenja) koja se javljaju u vezi s tim pitanjem.

     1. Uvod
     2. Određivanje korisnika osiguranja
     3. Opoziv imenovanja korisnika osiguranja
     4. Umjesto zaključka

     Intelektualno vlasništvo je sustav stvaranja nematerijalnih dobara koja potječu iz ljudske kreativnosti, utemeljen na međunarodnim sporazumima, nacionalnom zakonodavstvu i dobrim poslovnim običajima, s ciljem postizanja poslovnog uspjeha poduzetnika te ekonomskog, tehnološkog i kulturnog napretka država i ljudskog društva u cjelini. Nelojalna konkurencija predstavlja općeniti pojam i stoga je općeprihvaćen pristup nelojalne konkurencije, u zakonodavstvima uređen tzv. generalna (opća) klauzulom. U članku se zatim nabrajaju najčešća i najvažnija djela nepoštenoga tržišnog natjecanja, poznata iz prakse sudova odgovarajuće države. Autor u članku objašnjava navedene pojmove u sklopu konvencijskog kataloga prava i institucija Vijeća Europe.

     1. Uvod
     2. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i pravo industrijskog vlasništva
     3. Praksa europskog suda za ljudska prava u vezi sa zaštitom od nelojalne konkurencije
     4. Zaključak

     1. Prekarij i prekarni rad
     2. , tj.
     3. i/ili
     4. Pravni akti EU-a i njihovo navođenje u domaćim pravnim aktima
     5. Dijelovi općeg akta EU-a (II. dio)

Porez na dodanu vrijednost

• Obračun PDV-a na troškove prehrane i smještaja sezonskih radnika

Porez na dohodak

• Porezni tretman kapitalnih dobitaka po osnovi trgovanja kriptovalutama
• Primici po osnovi potpora u poljoprivredi
• Porezni tretman isplata pozajmica iz kase uzajamne pomoći članovima sindikata
• Oporezivanje naknade štete i zateznih kamata
• Isplata uskrsnice
• Tumačenje odredbi Pravilnika o porezu na dohodak – troškovi za sezonske radnike
• Uvećanje osobnog odbitka za udomljeno dijete
• Porezni tretman primitaka ostvarenih prikupljanjem donacija za snimanje edukativnih videa
• Prijava o prestanku obavljanja djelatnosti – djelatnost poljoprivrede i šumarstva fizičke osobe – nositelj OPG-a

Porez na dobitak

• Zatezne kamate između povezanih osoba
• Obveza plaćanja posebnog poreza na kavu
• Postupanje po zaprimljenoj poreznoj prijavi za obračun i plaćanje posebnog poreza na motorna vozila

Posebni porezi i trošarine

• Uvoz motornog vozila iz Republike Srbije
• Unos vlastitog automobila nakon povratka iz Njemačke
• Nabava ugljena za nargile i duhanskih prerađevina puštenih u potrošnju u drugoj državi članici Europske unije
• Određivanje poreznog statusa proizvoda – bezalkoholna pića
• Prodaja trošarinskih proizvoda – alkohola putem interneta
• Novosti u Pravilniku o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulja obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu, akvakulturi te na povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu
• Poslovanje male nezavisne pivovare, tumačenje odredbi Zakona o trošarinama i Pravilnika o trošarinama
• Mjerni instrumenti kod proizvođača alkohola i alkoholnih pića
• Olakšice kod nabave motornog vozila za osobe s invaliditetom

Obvezno pravo

Isključenje odgovornost za materijalni nedostatak prodane stvari (čl. 408. ZOO-a/05)

• Odredba kupoprodajnog ugovora o isključenju odgovornosti za materijalne nedostatke stvari ništetna je ako je nedostatak bio poznat prodavatelju, a on o njemu nije obavijestio kupca

Visina imovinske štete (čl. 1089. ZOO-a/05)

• Oštećenik je dužan dokazati visinu pretrpljene obične štete

Pravična novčana naknada u slučaju povrede prava osobnosti (čl. 1100. ZOO-a/05)

• U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu

Pravična novčana naknada štete za duševne boli zbog smrti očuha (čl. 1101. ZOO-a/05)

• Pastorak ima pravo na naknadu neimovinske štete za duševne boli koje je pretrpio zbog smrti očuha kad su zajedno živjeli i bili povezani tako da mu je očuh u svemu zamijenjivao oca

Uporaba tuđe stvari u svoju korist (čl. 1120. ZOO-a/05)

• Kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe

Tijek zatezne kamate na štete (čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu)

• Zatezna kamata na glavnicu kojom je odmjerena naknada za tuđu pomoć i totalnu štetu na vozilu, a sve u slučaju kada je šteta nastala upotrebom vozila koje podliježe obvezi zaključenja ugovora o obveznom osiguranju u prometu teče od dana podnošenja zahtjeva za mirnim rješenjem spora ili podnošenjem tužbe, ako obveza nije ispunjena u mirnom postupku.

Stvarno pravo

Poništenje rješenja o eksproprijaciji (čl. 15. ZID Zakona o izvlaštenju, 162.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)

• Rješenje o izvlaštenju, uz ispunjenje propisanih pretpostavki, može se poništiti u roku od pet godina od dana pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju.

Načelo javnosti, potpunosti i istinitosti zemljišnih knjiga (čl. 7. i čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama, čl. 115. i čl. 119. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)

• Pravo vlasništva u smislu odredbe čl. 119. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stječe se upisom u zemljišne knjige.

Stjecanje vlasništva na krovištu (čl. 280. i 156. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)

• Krovište ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu prikladno za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti na kojem bi se moglo stjecati vlasništvo kao posebnom dijelu

Načelo jedinstvenosti nekretnina – pravedna izmjena ugovora (čl. 9. i čl. 366. st.4. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)

• Kada dvostrano ili jednostrano obvezni ugovor ne proizvodi pravne učinke zbog suprotnosti načelu jedinstvenosti nekretnine, svaka ugovorna strana, a i treći u čiju je korist ugovor sklopljen ima pravo zahtijevati pravednu izmjenu ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio.

Izvanredovna uprava (čl. 41. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)

• Odluka o načinu upotrebe parkirališnih mjesta koja se nalaze na zajedničkim dijelovima nekretnine posao je izvanredne uprave.

Stjecanje prava vlasništva na nekretnina jedinica lokalne samouprave (čl. 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)

• Za nekretnine koje su vlasništvo jedinice lokalne samouprave rok za dosjelost je 40 godine.

Radno pr