Pravo i porezi 11/2018

Na prvome mjestu ističemo dva važna zakona iz područja radnih odnosa. Prvim se uređuju brojne novine u području zaštite ne radu koje zahvaćaju velik broj adresata, dok se drugim – zakonom kojim se uređuje obavljanje studentskih poslova – bitno mijenjaju pravila o radu studenata. Potonji je zakon važan jer će imati značajan utjecaj na tržište rada u RH, a to se tim više može potvrditi što se jednaka pravila odnose na redovne i izvanredne studente, ali uređuje isključivo radnopravnu sastavnicu studentskog obavljanja poslova, pri čemu se otvorenim (neriješenim) ostavljaju mnoga vrlo važna pitanja iz poreznog područja i područja mirovinskog osiguranja povezanih s takvom vrstom rada, a što bi se nužno trebalo urediti propisima iz tih područja.
Drugo važno područje u kojemu se donose bitne novosti jest javna nabava, u okviru kojega je donesen poseban propis o elektroničkom izdavanju računa koji je razmjerno kratak, ali imat će dalekosežne učinke. Dalekosežan je i zakon kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost jer pogađa velik broj iznajmljivača i donosi nova te za njih bitno nepovoljnija pravila glede polupansionskog i pansionskog smještaja te u vezi s kategorizacijom smještaja. Nadalje, pristupilo se donošenju novi pravila za lovstvo, posebno u pogledu koncesija, privatnih lovišta i odgovornosti za štete. Prišlo se i uređenju pravnog režima oružja i njegova nošenja, što – jedno i drugo – zahvaća široki krug adresata u RH koji u nekom obliku drže i nose oružje. Dalekosežne i cjelovite zakonske promjene donesene su u području zdravstvene zaštite i organizacije sustava primarne zdravstvene zaštite, a noveliran je i zakon kojim se uređuje režim lijekova.

Zakon iz područja radnih odnosa
Zakon iz područja radnih odnosa te obrazovanja i znanosti
Zakon iz područja javne nabave i elektroničkog poslovanja
Zakon iz područja ugostiteljstva
Zakon iz područja autorskog prava i srodnih prava
Zakon i područja lova i ribarstva
Zakon iz područja unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti
Zakon iz područja zdravstvene zaštite
Zakoni iz područja lijekova, medicinskih proizvoda i ljekarništva
Zakon iz područja prometa
Zakon iz područja žičara
Zakon iz područja ustrojstva državne vlasti
Zakon iz područja energetike i geoloških istraživanja
Zakon iz područja investicijskih fondova
Zakon iz područja zaklada i fundacija
Zakon iz područja hrvatski branitelja i Domovinskog rata
Zakon iz područja kaznenog prava
Zakoni iz područja međunarodnih odnosa
Zakoni iz područja međunarodnog prava

U ovom članku analiziramo razlike između ugovora o koncesiji i ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti te dajemo primjere akata koji se donose u postupcima davanja koncesije, odnosno zaključenja pisanog ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti koji mogu poslužiti kao pomoć u izradi konkretnih akata u JLS-u.

1. Zakonsko uređenje
2. Koncesija
3. Ugovor o obavljanju komunalne djelatnosti
4. Primjeri akata
5. Umjesto zaključka

Autorica u članku, uz prikaz aktualne i recentne sudske prakse, daje prikaz općih akata predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave prema novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu

1. Uvod
2. Odluka o komunalnom doprinosu
3. Odluka o komunalnoj naknadi
4. Odluka o komunalnom redu
5. Umjesto zaključka

U ovom ćemo se članku pozabaviti položajem bolničkih i medicinskih usluga u vezi s PDV-om, njihovom regulacijom na razini Europske unije te konkretno u Republici Hrvatskoj, uz kritički osvrt na porezni tretman privatnih pružatelja medicinskih usluga u Republici Hrvatskoj od strane Porezne uprave Republike Hrvatske (u nastavku: PURH).

1. Uvod
2. O oslobođenjima za određene djelatnosti od javnog interesa
3. O oslobođenjima od plaćanja PDV-a na bolničke i medicinske usluge
4. Osvrt na hrvatsko pravo
5. Zaključak

Autorica u ovom članku daje pregled pravnog okvira kojim je propisano sklapanje prethodnih sporazuma o transfernim cijenama, s posebnim osvrtom na postupak i način sklapanja, sadržaj, rokove svote troškova sklapanja.
Jednako tako, autorica obrazlaže značenje sklapanja navedenog sporazuma i njegovu ulogu u provedbi poreznog nadzora.

1. Uvod
2. Temeljna načela i ciljevi sporazuma
3. Područje primjene sporazuma
4. Postupak sklapanja sporazuma
5. Troškovi postupka sklapanja sporazuma
6. Sporazum i porezni nadzor
7. Zaključak

Smisao obveze ugovaratelja osiguranja da prijavi osiguratelju značajne okolnosti prilikom sklapanja ugovora jest da osiguratelj na temelju dobivenih podataka odluči hoće li i pod kojim uvjetima i s kojom premijom sklopiti ugovor o osiguranju sa budućim ugovarateljem osiguranja. U članku se naglašava da je riječ o predugovornoj obvezi ugovaratelja osiguranja koju propisuje sam zakon. Opisuje se sadržaj obveze prijavljivanja značajnih okolnosti te u čemu se sastoji povreda navedene obveze, pri čemu se jasno razlikuje netočna (neistinita) prijava od nepotpune prijave (prešućivanje) pojedinih okolnosti. Upućuje se kritika postojećem zakonskom rješenju prema kojemu ugovaratelj osiguranja snosi rizik da pojedinu okolnost propusti prijaviti osiguratelju kao profesionalcu koji zna koje okolnosti utječu na rizik, a koje ne. Posljedično, predlažu se rješenja de lege ferenda po uzoru na poredbeno pravo, a s ciljem poboljšanja položaja ugovaratelja osiguranja u navedenom pitanju. Nadalje, u radu se prikazuju situacije kada se osiguratelj ne može pozivati na netočnost ili nepotpunost prijave, te posljedice netočne ili nepotpune prijave značajnih okolnosti (prešućivanja) koje ovise o tome je li do prešućivanja ili netočne prijave okolnosti došlo namjernim ponašanjem ugovaratelja osiguranja ili nenamjerno. Na kraju članka obrađuje se i pitanje proširenje pravila o prijavi značajnih okolnosti i na osobe u čije je ime ili u čiju je korist sklopljen ugovor o osiguranju.

1. Uvod
2. Predugovorni karakter obveze prijavljivanja značajnih okolnosti
3. Svrha obveze prijavljivanja značajnih okolnosti
4. Sadržaj obveze prijavljivanja značajnih okolnosti
5. Okolnosti značajne za ocjenu rizika
6. Slučajevi u kojima se osiguratelj ne može pozivati na netočnost ili nepotpunost prijave
7. Posljedice namjerne netočne ili nepotpune prijave značajnih okolnosti (prešućivanja)
8. Nenamjerna netočnost ili nepotpunost prijave
9. Proširenje pravila o netočnosti i nepotpunosti prijave na ugovaranje osiguranja uime ili u korist treće osobe
10.   Zaključak

Autor u članku obrazlaže praksu Vrhovnog suda RH temeljenu na Zakonu o suzbijanju diskriminacije koji predstavlja krovni propis hrvatskog antidiskriminacijskog prava na temelju kojeg se sve više diskriminiranih oštećenika odlučuje pred parničnim sudovima zatražiti pravnu zaštitu od diskriminatornih postupanja.

1. Uvod
2. Izvanredni pravni lijek u antidiskriminacijskim parnicama
3. Primjeri diskriminacije na osnovi seksualne orijentacije
4. Primjeri diskriminacije na osnovi dobi
5. Primjer (ne)diskriminacije na osnovi vjerskog (ne)opredjeljenja
6. Zaključak

Autori u ovome članku analiziraju pravo puta kao pravo koje je specijalno izgradila EU kako bi omogućila izgradnju nove i razvoj postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture. RH pokušala je preuzeti to pravo u svoj pravni poredak, ali je to učinila neuvjerljivo. Kako se ta infrastruktura proteže tuđim nekretninama (država, županija, općina, gradova, javnih poduzeća, privatnih subjekata i dr.), nameće se pitanje o kakvom je pravu u RH riječ, koja su prava i obveze operatora, a koja vlasnika nekretnina.
Otvara se pitanje i kako to pravo nastaje te kako se vlasnicima nekretnina kojima se ta infrastruktura proteže daje naknada. Ovim člankom autori to pokušavaju razjasniti.

1. Uvod
2. Pogreške prilikom preuzimanja prava puta u pravni poredak RH
3. Pravo puta u RH – pojam
4. Pravo puta iz ZEK-a i služnost vodova iz ZV-a
5. Postavljanje vodova i drugih uređaja prema čl. 108. ZV-a i pravo puta prema ZEK-u
6. Pravo puta kao sui generis imovinsko pravo
7. Ex lege stjecanje prava puta na postojećoj elektroničkoj komunikacijskog infrastrukturi
8. Stjecanje prava puta za buduću izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture na tuđoj nekretnini i infrastrukturi
9. Kako shvatiti i pravno odrediti pravo puta u RH

Autorica u članku obrađuje postupak uređenja međe kada je jedna od parcela cesta te različitu praksu sudova o tome je li uopće moguće urediti među između dviju nekretnina od kojih je jadna cesta, te upozorava na neke nepravilnosti koje je uočila u drugostupanjskom postupku. Postupak uređenja međe jedan je od najčešćih izvanparničnih postupaka vezanih uz susjedska prava u sudskoj praksi. Unatoč tome i danas se u praksi javljaju nepravilnosti vezane uz uređenje međe, ali i različita sudska praksa.

1. Uvod
2. Međa
3. Postupak uređenja međe
4. Postupak uređenja međe kada je jedna od parcela cesta
5. Koje pravne mogućnosti ostaju vlasnicima nekretnina koje graniče s cestama
6. Zaključak

Posebni dijelovi nekretnine (u širem smislu nazivani stanovima i poslovnim prostorima) sveprisutni su dio praktičnog života, a ujedno su i vrlo zastupljeni element raznih propisa. Pogotovo u aspektu prava vlasništva, čiji su redovito objekti, stoga ćemo se ovom članku osvrnuti na samu pravnu bit ovog instituta, uspostavu vlasništva posebnoga dijela nekretnine, vlasništvo posebnog dijela u odnosu na suvlasništvo i bitne razlike, ostala prava i obveze povezane s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, prestanak vlasništva posebnog dijela nekretnine te na relevantnu sudsku praksu.

1. Uvod
2. Pojam
3. Uspostava vlasništva posebnoga dijela
4. Korisna vrijednost
5. Vlasništvo posebnog dijela vs. suvlasništvo
6. Ostala prava i obveze povezane s vlasništvom posebnog dijela nekretnine
7. Prestanak vlasništva na posebnom dijelu nekretnine
8. Sudska praksa
9. Zaključak

Zaštita osobnih podataka pojedinaca od 25. svibnja 2018. godine u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) uređena je nadnacionalnim propisom – Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), Službeni list Europske unije, L 119, 4. svibnja 2016., (dalje: Uredba). Autor u članku objašnjava nove pojmove i određene pojmove koji su se promijenili stupanjem na snagu Uredbe, navodi načela obrade osobnih podataka, tko su obveznici Uredbe, koje imaju obveze poslodavac odnosno druga pravna ili fizička osoba koju je poslodavac ovlastio da raspolaže podatcima radnika. Na kraju se daje i kratki osvrt na Zakon o provedbi Uredbe.

1. Uvod
2. Osnovni pojmovi iz uredbe u odnosu na osnovne pojmove iz ZZOP-a
3. Novi pojmovi u odnosu na ZZOP
4. Obveznici primjene uredbe
5. Načela obrade osobnih podataka
6. Obveze poslodavca kao voditelja obrade
7. Obveze izvršitelja obrade
8. Zakon o provedbi uredbe
9. Umjesto zaključka

Kada je riječ o stjecanju nasljednog prava, naše nasljedno pravo ne poznaje, niti priznaje ugovor o nasljeđivanju kao valjani pravni naslov ili osnovu za pozivanje na nasljedstvo, nego su to jedino zakon i oporuka, a opravdanje tom stajalištu nalazi se u činjenici da se svojstvo nasljednika smatra strogo osobnim svojstvom i da se slijedom toga to svojstvo za života ne može prenositi na drugu osobu putem pravnog posla među živima (inter vivos).

1. Uvod
2. Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života
3. Bitne karakteristike ugovora
4. Odgovornost za dugove i odgovornost za nedostatke
5. Pobijanje i opoziv ugovora
6. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže zaštitu prava na privatan život radnika u slučaju prisluškivanja telefonskih razgovora, videonadzora i nadzora nad dopisivanjem, jer pravo na privatan život predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava pojedinca zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U članku se navode i aktualni primjeri iz sudske prakse na kojima je prikazana (ne)povreda prava na privatan život radnika.

1. Uvod
2. Povreda prava na privatan život zbog prisluškivanja telefonskih razgovora
3. Videonadzor i povreda prava na privatan život – slučaj sudske prakse
4. Povreda privatnosti radnika u predmetu Babulescu protiv Rumunjske
5. Zaključna razmatranja i osvrt na sudsku praksu

Tema je ovog članka analiza složenog instituta ovršnog postupka čiji je cilj zaštita ovršenika koji je oštećen provedbom nedopuštene ovrhe. Unatoč njegovoj neospornoj važnosti i značenju, ovršenikovo pravo na naknadu štete nije detaljnije raspravljeno kako u pravnoj teoriji tako ni u sudskoj praksi.
Prikazom zakonodavnog uređenja te skrećući pozornost na njegovo praktično značenje, autor u članku sustavno obrađuje taj institut s ciljem njegova boljeg razumijevanja i jednostavnije primjene u praksi.

1. Uvodne napomene
2. Svrha i cilj postojanja odredbe o ovršenikovu pravu na naknadu štete
3. Analiza čl. 56. OZ-a s posebnim osvrtom na odnos s odgovarajućim odredbama postupovnog i materijalnog prava
4. Odnos parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i čl. 56. OZ-a na primjeru iz prakse
5. Zaključak

1. Tehnički zakoni
2. Opći akt (lex generalis) i posebni akt (lex specialis)
3. Uvjet i pretpostavka u pravu
4. Nesporan i neosporan
5. Broj CELEX-a i akti Europske unije

Drugi porezi, pristojbe i davanja

• Prodaja roba ili usluga putem uređaja za punjenje, odnosno mjesta za punjenje koje omogućuje transfer električne energije na električno vozilo

Posebni porezi i trošarine

• Energy drink s okusom canabisa i pivo s prirodnim ekstraktom cvjetnice konoplje
• Trošarinski status e-tekućina i proizvoda namijenjenih za konzumiranje u nargilama
• Određivanje poreznog statusa proizvoda bezalkoholnih pića
• Oslobođenja od plaćanja trošarine na alkohol
• Korištenje plavog dizela za pogon brodica za prijevoz do vlastitih posjeda, kao i za proizvodnju el. energije u ugostiteljskim objektima, na području nacionalnog parka Kornati
• Određivanje poreznog statusa proizvoda – vrste kave
• Prodaja alkoholnih pića putem Interneta
• Trošarinski status čokolade i pralina koje sadrže alkohol
• Registracija trgovca rabljenim motornim vozilima koji posluje kao trgovac
• Označavanje alkoholnih pića posebnim markicama Ministarstva financija
• Cijene energenata u Republici Hrvatskoj
• Iznajmljivanje motornih vozila i njihova prodaja
• Dostava označenog plinskog ulja obojanog plavom bojom na adresu kupca
• Markice za označavanje alkoholnih pića

Obvezno pravo

Stjecanje bez osnove (čl. 212. ZOO-a/91)

• Onaj tko je isti dug platio dva puta, pa makar jednom i po osnovi izvršne isprave, ima pravo tražiti vraćanje po općim pravilima o stjecanju bez osnove.

Ovrha na mirovini – stjecanje bez osnove (čl. 1111. ZOO-a/05)

• Kada tužitelj tijekom postupka ne ističe pretpostavke postojanja odgovornosti za štetu niti potražuje naknadu eventualno postojeće štete, nema mjesta da se tuženiku naloži da tužitelju vrati utuženi iznos po pravilima stjecanja bez osnova jer nije utvrđeno da bi tuženik sporni iznos stekao.

Naknada štete zbog profesionalne nesposobnosti za rad (čl. 1100. ZOO-a/05)

• Tužiteljica ne može osnovano potraživati izgubljenu zaradu ako ne bi imala izgubljenu zaradu da je nastavila raditi kod tuženika na drugom odgovarajućem radnom mjestu koje joj je tuženi ponudio u skladu s preostalom radnom sposobnosti.

Odgovornost RH za štetu (čl. 72. ZSDU-a)

• Da bi postojala odgovornost RH za štetu potrebno je da se kumulativno ispune pretpostavke: postojanje nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave i sudstva, postojanje štete koja je zbog toga nastala tužitelju te uzročna veza između nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave i štete nastale tužitelju.

Ugovor o cesiji (čl. 88. ZOO-a/05)

• Za razliku od cesije radi ispunjenja, kod koje se dužnikova obveza gasi odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu tražbinu, kod cesije umjesto ispunjenja dužnikova obveza (do iznosa ustupljene tražbine) prestaje samim sklapanjem ugovora o cesiji.

Ugovor o asignaciji (čl. 132. ZOO-a/05)

• Kod asignacije nastaje potpuno novi neovisni obveznopravni odnos između asignatara i asignata u kojem postoji samo obveza plaćanja novčanog iznosa naznačenog u asignaciji bez ikakve povezanosti s obveznopravnim odnosom između asignanta i asignata, pa asignat nema pravo isticanja prigovora iz osnovnog posla između njega i asignanta.

Prijenos založnog prava prijenosom tražbine (čl. 305. ZV-a)

• Založno se pravo može otuđiti ili naslijediti samo zajedno s tražbinom koju osigurava, a zalog se opterećuje založnim pravom u korist svagdašnjega vjerovnika određene tražbine čije se namirenje time osigurava.

Stvarno pravo

Stjecanje prava vlasništva RH (čl. 362. ZV-a)

• Nekretnine koje su upisane u zemljišnim knjigama kao vlasništvo zemljišnih zajednica, ex lege su postale općenarodna imovina, a kasnije društveno vlasništvo i na kraju vlasništvo RH.

Stjecanje vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV-a)

• Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

Dosjelost kao osnov stjecanja vlasništva (čl. 159. ZV-a)

• Odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv RH, Radomilja i dr. protiv RH i Jakeljić protiv RH odnosi se na postupke koji su pravomoćno dovršeni do ukidanja ranije važeće odredbe članka 388. st. 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Odredba čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ukinuta je odlukama Ustavnog suda broj U-I-58/1997 i dr. od 17. studenoga 1999. godine.

Građenje na tuđem zemljištu (čl. 153. ZV-a)

• Pravo vlasništva stječe se građenjem, odnosno dosjelošću uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom, a među inim i da je posjed barem pošten.

Upravljanje zgradom s više ulaza (čl. 377. ZV-a)

• Suvlasnici zgrade mogu međuvlasničkim ugovorom urediti pitanje zgrada koje imaju više ulaza, a kod takvih zgrada potrebno je jasno razgraničiti da li će se upravljati sa zgradom kao cjelinom ili po pojedinim dijelovima zgrade (ulazima).

Savjestan posjednik (čl. 160. st. 3. ZV-a)

• Nasljednik postaje po&s

Porezno pravo – porez na dobit

• Ekonomski razlozi za neuobičajene - transferne obračunske cijene

Porezno pravo – PDV

Radno pravo

• Vrbovanje zaposlenika putem privatnih mobilnih telefona protivno je pravilima tržišnog natjecanja

Radno pravo

• Naknada za vrijeme utrošeno na putovanje u slučaju upućivanja na rad u inozemstvo

1. Nejednaki raspored radnog vremena. Ako je uveden nejednaki rasporeda radnoga vremena radno vrijeme će biti raspoređeno tako da tijekom nekih dana, tjedana odnosno mjeseci traje dulje, a tijekom drugih kraće od punoga ili nepunoga radnog vremena radnika. Nejednaki rasporeda radnog vremena mogu redovito koristiti svi poslodavci, bez obzira na narav posla koji obavljaju.
2. Stranac kao osnivač d.o.o.-a. Državljanin Bosne i Hercegovine može slobodno osnovati d.o.o. u RH, poštujući pritom odredbe čl. 385. - 397. ZTD-a o osnivanju d.o.o.-a. Ako odluči zaposliti se u svom društvu, to će moći učiniti na temelju dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote.
3. Kopiranje osobne iskaznice radnika. Prema našem mišljenju kopiranje ili skeniranje te čuvanje preslike osobne iskaznice (i drugih osobnih dokumenata) predstavljalo bi prekomjerno prikupljanje osobnih podataka jer za takvo postupanje ne postoji zakonski temelj niti opravdana svrha. Navedeni način obrade osobnih podataka možebitno bi bio moguć uz izričitu privolu radnika.
4. Zabrana natjecanja radnika s poslodavcem. Ako s radnikom ugovorite zabranu natjecanja te poštujete odredbe o visini i urednosti isplate ugovorene naknade za vrijeme trajanja zabrane, radnik je vezan ugovornom odredbom o zabrani natjecanja te odgovara za svaku štetu koju bi prouzročio postupanjem protivno takvoj zabrani.
5. Zastara i ispunjenje zastarjele obveze. Dužnik koji nakon nastupa zastare ispuni zastarjeli dug, nema pravo zahtijevati povrat onog što je ispunio, čak i ako nije znao da je obveza zastarjela.
6. Obračun PDV-a pri stjecanju promidžbenih usluga iz treće zemlje. Promidžbene usluge koje prima hrvatski porezni obveznik od poreznog obveznika iz treće zemlje oporezuju se prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge odnosno hrvatskoga poreznog obveznika. To znači da hrvatski porezni obveznik obračunava PDV na stjecanje tih usluga kao obvezu i pretporez.
7. Smanjenje obveze za PDV kod naknadno odobrenog popusta. Ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog odobrenja za naknadni popust kupcu koji je porezni obveznik, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti svotu PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja.
8. Trajanje neplaćenog dopusta. Ukupno trajanje neplaćenog dopusta nije utvrđeno Zakonom o radu, nego ovisi o odobrenju poslodavca
9. Pojam i položaj poslodavca. Prema Zakonu o radu poslodavac je osoba koja zapošljava, osoba za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove
10. Obveza vođenja evidencija radnog vremena za polaznike stručnog osposobljavanja za rad. Obveza vođenja evidencije radnog vremena odnosi se i na osobe koje rade putem stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
11. Troškovi obrazovanja i osposobljavanja za rad. Poslodavac ima obvezu u skladu s mogućnostima i potrebama rada radniku omogućiti školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, dok u pravilu nema obvezu snositi troškove obrazovanja i osposobljavanja za rad.
12. Dopunski rad kod drugog poslodavca. Radnik koji je zaposlen u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca može sklopiti ugovor o radu kod drugog poslodavca (dopunski rad kod drugog poslodavca) u najduljem trajanju do 8 sati tjedno i do ukupno 180 sati godišnje.
13. Preoblikovanje ustanove u trgovačko društvo. Ustanova se može preoblikovati u trgovačko društvo ili pripojiti trgovačkom društvu ako su osnivači ustanove donijeli odluku o preoblikovanju, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima kojima su uređene statusne promjene javnoga trgovačkog društva.