Dana 12. lipnja 2015. Hrvatski je Sabor sa 74 glasa “za”, 12 “protiv” i 6 “suzdržanih” usvojio novi Stečajni zakon, i to na temelju Konačnog prijedloga Stečajnog zakona br. PZ 777. i amandmana Vlade RH1. Novi zakon ima 446 članaka, a u njega su uvrštena pravila o predstečajnim nagodbama te su izvršene izmjene i dopune postojećih pravila o stečaju. Naime, zakonodavac se odlučio za cijeli novi zakon zbog velikog broja dosadašnjih izmjena i dopuna, pa autorica u ovom članku analizira nova pravila o predstečajnoj nagodbi te ističe novosti koje se uvode u stečajni postupak.
1. Uvodne napomene
2. Promjene u općim odredbama
3. Predstečajni postupak
4. Stečajni postupak
5. Upravljanje stečajnom masom
6. Promjene u ostalim odredbama

Uz primjenu novoga zakonskog uređenja otkaznog roka u praksi se vežu se brojne dvojbe. O nekima je od njih nadležno ministarstvo zauzelo stajalište, za razliku od sudova koji još uvijek nisu s obzirom na to da je novi Zakon o radu kratko u primjeni. Zbog toga je korisno znati kako se pojedine situacije mogu tumačiti ili se već tumače, o čemu u nastavku članka.
1. Ugovaranje otkaznog roka
2 . Novi Zakon o radu i otkazni rokovi u tijeku
3. Tijek otkaznog roka
4. Tijek otkaznog roka kod otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
5. Mogućnost izvanrednog otkaza ugovora o radu tijekom trajanja otkaznog roka
6. Računanje (otkaznih) rokova
7. Pravila o dostavi u vezi s tijekom otkaznog roka
8. Kada ne teče otkazni rok
9. Skraćivanje otkaznog roka
10. Utjecaj otkaznog roka na zakonitost odluke o otkazu ugovora o radu
11. Umjesto zaključka: tijek otkaznog roka prema Zakonu o radu kada je radnik bio oslobođen obveze rada

Autor se u članku osvrće na međunarodnu i europsku regulativu u pogledu prava radnika na zaštitu potraživanja u slučaju insolventosti poslodavca. S tim u vezi navodi primjere implementacije te regulative u nacionalna zakonodavstva država. Jednako se tako osvrće i na rješenja u hrvatskom zakonodavstvu.
1. Uvod
2. Međunarodna organizacija rada
3. Europska unija
4. Vijeće Europe
5. Zaključak

Ispunjenje obveza u obveznom i radnom odnosu temeljno je pitanje posebno ugovornoga obveznog i radnog prava. Ugovori, kao dvostrani pravni poslovi, u civiliziranom društvu imaju posebno značenje za obavljanje životnih aktivnosti i zadovoljavanje potreba ljudi. Ugovori se sklapanju da bi se izvršavali, u čemu bitnu ulogu ima ispunjenje obveza. Autor u ovome članku analizira tu složenu problematiku, u okviru ograničenoga prostora, te se posebno osvrće na neka ključna i zanimljiva pitanja iz tih pravnih odnosa, ne pretendirajući da se ta problematika cjelovito obradi jer je to nemoguće učiniti u jednom članku.
1. Uvod
2. Sadržaj ugovora – općenito
3. Sastojci ugovora o radu
4. Prestanak obveza
5. Ispunjenje obveza iz Zakona o obveznim odnosima
6. Ispunjenje obveza u radnom odnosu
7. Sklapanje ugovora o radu i ispunjavanje obveze početka rada
8. Ispunjenje obveza poslodavca iz radnog odnosa
9. Upućivanje na primjenu pravilnika o radu glede plaće
10. Upućivanje na pravilnik o radu glede ostalih prava radnika
11. Kratki osvrt na presudu Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske u slučaju “Franak”
12. Pravne posljedice neispunjenja obveza
13. Odgovornost za štetu prema ZR-u
14. Javnopravna odgovornost poslodavca zbog neispunjenja njegove obveze
15. Zaključak

Novela Zakona o obveznim odnosima iz 2015. godine od donošenja ovoga Zakona njegova je najvažnija promjena. Svrha je njezina donošenja bilo propisivanje novog zakonskog uređenja kamata i kamatnih stopa u Zakonu o obveznim odnosima, a s ciljem ujednačavanja uređenja kamata i kamatnih stopa sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Tom se novelom uvodi novi način i nova osnovica (prosječna kamatna stopa na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu) njihova izračuna u Zakonu o obveznim odnosima, prilikom čega se u Republici Hrvatskoj kao osnovica izračuna u potpunosti napušta eskontna stopa HNB-a. U članku se donosi iscrpan prikaz novosti u pogledu uređenja kamata s osvrtom na Zakon o obveznim odnosima, Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te Zakon o potrošačkom kreditiranju. Uz tekstualni dio članka priređen je i tablični prikaz kamata, kamatnih stopa, pravnih odnosa i adresata s obzirom na koje se novi režim kamata odsada primjenjuje.
1. Uvod
2. Razlozi izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima
3. Razgraničenje primjene ZOO-a i ZFPPN-a
4. Uređenje kamata prema Zakonu o obveznim odnosima
5. Uređenje kamata prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
6. Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju
7. Tablični prikaz kamatnih stopa
8. Zaključak

Njemačko je Savezno ministarstvo financija prije više od godinu dana na svojim internetskim stranicama objavilo publikaciju pod nazivom „Oporezivanje imovine“ (Besteuerung von Vermögen). Posrijedi je financijsko-znanstvena analiza koju je izradio Znanstveni savjet pri Saveznom ministarstvu financija. Članovi Savjeta su sveučilišni profesori s različitih njemačkih fakulteta (više od 30 sveučilišnih profesora). Budući da je oporezivanje imovine, u kontekstu najavljenog oporezivanja nekretnina u nas, aktualna tema, u nastavku autor daje skraćeni i prilagođeni prijevod analize na hrvatski jezik.
1. Uvod
2. Postojeće stanje
3. Ciljevi i učinci oporezivanja imovine
4. Međunarodno porezno planiranje na području poreza na imovinu
5. Troškovi ubiranja
6. Zaključak

U časopisu Pravo i porezi, br. 6/15., objavili smo prvi dio članka o zakonskom uređenju poreznog nadzora. U ovome broju našeg časopisa nastavljamo s obradom ove značajne tematike na način da se najprije prikazuje pravo poreznog obveznika na obavijest o ishodu poreznog nadzora, potom se analiziraju porezna nagodba, porezno rješenje i dostava,te se konačno daje prikaz pravnih lijekova u poreznom nadzoru.
12. Pravo poreznog obveznika na obavijest o ishodu poreznog nadzora
13. Porezna nagodba
14. Zapisnik o poreznom nadzoru
15. Porezno rješenje
16. Dostava
17. Pravni lijekovi u poreznom nadzoru

Ovaj članak predstavlja međubankovne naknade u platnom prometu putem kartica, način na koji one negativno utječu na tržišno natjecanje i funkcioniranje unutarnjeg tržišta te situaciju tržišta platnih kartica u državama članicama. Naime, te se naknade plaćaju za svaku transakciju između pružatelja usluga platnog prometa uplatitelja i primatelja plaćanja koji su uključeni u transakciju platnom karticom ili platnu transakciju na temelju kartice. Tijekom provedbe dva postupka iz područja zaštite tržišnog natjecanja u predmetima MasterCard i Visa, Europska je komisija ustanovila da su postojeće međubankovne naknade previsoke i suprotne propisima o tržišnom natjecanju. U članku se također iznose odredbe nove EU Uredbe 2015/751 o međubankovnim naknadama za platne transakcije putem kartica koja nastoji riješiti utvrđene nedostatke međubankovnih naknada na razini EU-a određivanjem maksimalne razine svote međubankovnih naknada za kreditne i debitne kartice. Naposljetku se daje i kratak pregled istraživanja naknada za plaćanja platnim karticama u nas iz kojeg proizlazi da su domaće međubankovne naknade nešto više od prosječnih u EU-u.
1. Uvod
2. Problematika višestrukih međubankovnih naknada za kartično poslovanje u EU-u
3. Situacija u kartičnom platnom prometu u državama članicama EU-a
4. Zakonodavno rješenje: nova EU uredba 2015/751 od 29. travnja 2015. o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica
5. Pregled sustava plaćanja međubankovnih naknada u RH
6. Zaključak

Koncepcija izvršenja presude upravnog suda, normirana osnovnim tekstom Zakona o upravnim sporovima, dopunjena je i preciziran drugim izmjenama i dopunama toga Zakona. Daje se pregled noveliranog teksta Zakona u dijelu vezanom za izvršenje presude, osnovni elementi aktualnog sustava izvršenja, usporedba postupka izvršenja i vođenja novoga upravnog spora u istoj upravnoj stvari, sistematizacija supsidijarne primjenjivosti pojedinih normi Zakona o općem upravnom postupku, nekoliko procesnih napomena te osnovno o izvršenju presuda drugostupanjskog suda, uz ogledne primjere triju osnovnih inačica zahtjeva za izvršenjem presude upravnog suda.
1. Uvod
2. Promjene u zakonskom tekstu
3. Osnovni elementi noveliranog sustava izvršenja presude upravnog suda
4. Prednosti postupka izvršenja u odnosu na vođenje novoga upravnog spora u istoj stvari
5. Dodatno o supsidijarnoj primjeni ZUP-a
6. Postupovne napomene
7. Ukratko o izvršenju presuda Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske
8. Ogledni primjeri zahtjeva za izvršenjem

Zakonom o osobnoj iskaznici iz 2015. uređen je pravni okvir za izdavanje osobnih iskaznica koje imaju svojstvo elektroničke javne isprave. Zakonsko uređenje osobne iskaznice kao elektroničke javne isprave ima osobito značenje za unaprjeđenje sustava državne informacijske infrastrukture. Za osobe koje imaju pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu, izdavanje elektroničke osobne iskaznice predstavlja jednostavan način pribavljanja relevantnih certifikata koji su potrebni za sudjelovanje u pravnome prometu ili postupcima pred nadležnim tijelima koji se obavljaju putem suvremenih metoda elektroničke komunikacije.
1. Uvod
2. Osobna iskaznica – elektronička javna isprava
3. Pravo na osobnu iskaznicu
4. Postupak izdavanja osobne iskaznice
5. Registracija na Portalu elektroničke osobne iskaznice i aktivacija elektroničkog dijela osobne iskaznice
6. Prestanak važenja osobne iskaznice
7. Prestanak važenja, opoziv i suspenzija certifikata
8. Produljena valjanost osobnih iskaznica

Uprava društva vodi poslovanje društva, te je odgovorna za zakonitost i pravilnost rada trgovačkog društva. Iako ekonomska, a posebice vladina porezna politika, ne pridonosi posebno razvoju gospodarske aktivnosti, u nemalom broju slučajeva prezaduženost i nesposobnosti za plaćanje leži u neodgovornom poslovanju uprave društva i pasivnosti nadzornog odbora. Zbog toga autor u ovom članku na iscrpan način prikazuje koje su pretpostavke izbora i imenovanja članova nadzornog odbora, nadležnost nadzornog odbora te odgovornost članova nadzornog odbora za štetu koja nastane društvu i vjerovnicima.
1. Uvod
2. Imenovanje i prestanak članstva
3. Nadležnost članova nadzornog odbora
4. Odgovornost članova nadzornog odbora za štetu
5. Zaključak

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donio je brojne promjene u sustavu mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. U ovom članku autorica daje osvrt na najvažnije odredbe koje novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi radi zadržavanja osiguranika / korisnika starije životne dobi u sustavu rada.
1. Uvod
2. Novosti vezane za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu koje donosi novi ZOMO
3. Osvrt na upravno sudsku praksu prema prijašnjim propisima
4. Umjesto zaključka