Sredinom srpnja ove godine Hrvatski je sabor donio novi Zakon o radu kojim su na nov način uređena mnoga pitanja vezana za radne odnose u RH. S obzirom na ciljeve koji se ovim novim zakonskim uređenjem nastoje ostvarit u praksi, u ovom se članku daje pregled dijela odredaba novog ZR-a kojima su na nov način uređena pitanja zasnivanja radnih odnosa na određeno vrijeme, tijeka otkaznih rokova, ustupanja radnika drugim poslodavcima, rasporeda radnog vremena, prekovremenog rada i dopunskog rada te odredbi kojima se potiču fleksibilni oblici zapošljavanja (kao što je npr. rad putem agencija za privremeno zapošljavanje ili rad na izdvojenom mjestu rada). Pritom se, s ciljem boljeg razjašnjenja odredaba novog ZR-a, navode dijelovi obrazloženja ovog Zakona koje je uz njegov konačan prijedlog iznijela Vlada RH kao njegov predlagatelj.

Najnoviji Zakon o radu izvršio je izmjene u području ugovora o radu na određeno vrijeme. Naime, ugovor o radu na određeno vrijeme jedan je od instituta radnog prava koji se najčešće mijenja. Razlog čestih izmjena je nastojanje zakonodavca da spriječi zlouporabe ovog instituta, s jedne strane, i ostvarivanje fleksibilizacije radnih odnosa, s druge strane. Iako se u Konačnom prijedlogu ZR-a iz lipnja 2014. ne ističe da se u ovom području uvode novosti, a to znači da se ne daje niti objašnjenje zašto se to čini, izmjena ima, ali i određenih nejasnoća. Nažalost, za neke od tih nejasnoća nedvojbeni odgovor kako ih rješavati nije moguće dati. No, u ovome članku bit će dana rješenja za te nejasnoće, s tim što će se svatko tko bude primjenjivao novi ZR morati samostalno opredijeliti za neko stajalište, sve dok se ne „iskristaliziraju“ relevantna prevladavajuća stajališta.

Institut izvlaštenja jedan je od instituta kojim država prisilom uređuje stvarnopravne odnose s nositeljima prava vlasništva kada je cilj ostvarivanje zajedničkih interesa. Zakon o izvlaštenju prvi je put donesen 1994. godine, a nakon što je stupio na snagu, izmijenjen je i dopunjen četiri puta. Novim Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade detaljno se propisuje postupak izvlaštenja koji je koncipiran tako da je prethodno potrebno riješiti imovinskopravne odnose na nekretninama, a koje se nalaze u zoni zahvata pravomoćne lokacijske dozvole, te potom utvrditi naknade za nekretninu koja se treba isplatiti vlasnicima za izvlaštenje nekretnine.

Procjena vrijednosti nekretnina općenito predstavlja proces uspostavljanja ravnoteže između točnosti rezultata i snage argumentacije.1 Kako procjene ne bi bile proizvoljne, subjektivne, pogrešne i nevjerodostojne, potrebno je postaviti normativni okvir i time smanjiti moguća odstupanja te postići usporedivost procjena. Autor u ovom članku, stoga, detaljno objašnjava metode i načine procjene nekretnina.

Stupanjem na snagu Zakona o faktoringu, koji je donesen na sjednici Hrvatskoga sabora 15. srpnja 2014., faktoring je iz kategorije neimenovanih prešao u imenovane ugovore – dakle one regulirane zakonskim propisom. Prema općoj definiciji, faktoring je posao kratkoročnog financiranja robnih potraživanja na osnovi fakture i robnih dokumenata. Gospodarski, faktoring predstavlja alternativni oblik financiranja poslovnih subjekata putem otkupa potraživanja. Poslove faktoringa u nas obavljaju kreditne institucije i društva registrirana za poslove faktoringa. Faktoring može omogućiti rješavanje problema kod financiranja malih i srednjih poduzeća koja mogu imati poteškoća s pristupom drugim izvorima sredstava. Stoga bolje reguliranje faktoringa može biti vrlo zanimljivo za hrvatsko gospodarsko okruženje.

Autorica u ovom članku analizira odredbe i rješenja iz novoga Obiteljskog zakona u području imovinskih odnosa bračnih i izvanbračnih drugova te roditelja i djece. Osim toga, iznosi i novosti u uređenju obiteljskopravnog instituta uzdržavanja. U ovom broju časopisa objavljujemo prvi dio rada koji obuhvaća analizu imovinskih odnosa i uzdržavanja bračnih te izvanbračnih drugova, dok će se u idućem dijelu dati analiza odredaba o imovinskim odnosima roditelja i djece te uzdržavanju djeteta.

Prvog dana rujna ove godine stupio je na snagu veći dio odredaba prvih novela Ovršnog zakona. S obzirom na to da su tada stupile na snagu novele koje se odnose na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima i u praksi se svakodnevno pojavljuju, u ovom se članku daje prikaz samo novela tih odredaba, dakle samo onih koje uređuju ovrhu na novčanim sredstvima.

Pravni poredak u cjelini teži biti pravno izvjestan i predvidljiv. Zbog velikoga broja subjekata koje zahvaća i presudnog utjecaja koji ostvaruje na cjelokupni pravni i gospodarski život, imperativ izvjesnosti i predvidljivosti na poseban se način nameće u poreznom pravu. S druge strane, u poreznom pravu pojavljuje se retroaktivnost, i to kako u poredbenim poredcima tako i u domaćemu pravnom poretku gdje su relativno nedavno zabilježeni pokušaji da se zakonskim pravilima s povratnim djelovanjem oporezuje dohodak (od nesamostalnog rada i dividenda). S obzirom na važnost spomenute teme i uvijek aktualnu problematiku oporezivanja dohotka, u ovome se članku razmatra pitanje retroaktivnosti u poreznome pravu RH, razlozi njezina uvođenja, ograničenja njezine primjene, praksa Ustavnog suda RH i shvaćanja Ministarstva financija RH – Porezne uprave glede toga pitanja. Uz to, autori ukratko i usporednom metodom analiziraju i poredbenopravna iskustva, shvaćanja o retroaktivnosti u poreznom pravu, razloge njezine dopuštenost, relevantna normativna rješenja i sudsku praksu.

Elektronički servis Porezne uprave u okviru sustava ePorezna omogućava svim poreznim obveznicima elektroničku predaju digitalno potpisanih obrazaca, pregled statusa poslanih i zaprimljenih obrazaca i uvid u porezno knjigovodstvenu karticu. Sustav ePorezna predstavlja stratešku odrednicu razvoja Porezne uprave i zadovoljava visoke standarde sigurnosti u prijenosu podataka, a poreznim obveznicima omogućava brže i jednostavnije izvršavanja poreznih obveza. Za korištenje sustavom ePorezna korisnik mora posjedovati kvalificirani digitalni certifikat, koji na temelju zahtjeva izdaje FINA, i minimalno preporučenu konfiguraciju računala te obaviti postupak registracije u Poreznoj upravi za dobivanje potrebnih ovlasti za rad. Koje su sve trenutačno dostupne elektroničke usluge kojima se mogu koristiti porezni obveznici, koji se obrasci moraju, a koji mogu dostavljati u Poreznu upravu elektroničkim putem te kako se obavlja ispravak digitalno potpisanog obrasca koji je prethodno poslan i uspješno obrađen, pročitajte u nastavku članaka.

Pravna zaštita u postupcima javne nabave uređena je 4. dijelom Zakona o javnoj nabavi. Odredbe o pravnoj zaštiti sadržane su u opsežnih 39 zakonskih članaka. Ako sagledamo sva pozitivnim propisima uređena upravna područja i pravnu zaštitu u njima, možemo zaključiti da je žalbeni postupak u javnoj nabavi možda najdetaljnije i najkompleksnije uređen posebni upravni postupak u RH. Pritom treba naglasiti da se odredbe o pravnoj zaštiti sadržane u Zakonu na odgovarajući način primjenjuju i na pravnu zaštitu u postupku davanja koncesija te odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.

Cilj je ovoga članka istražiti ulogu izmjena Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave u namjeravanom povišenju stupnja pravne sigurnosti, osobito u odnosu na odredbe o neprocjenjivoj vrijednosti žalbenih postupaka u javnoj nabavi, koje se kao pravno pitanje analiziraju kroz dostupnu upravnopravnu i upravnosudsku praksu.