FIDIC je do danas izdao ukupno šest (sedam s podugovorom) verzija općih uvjeta za izvođenje građevinskih radova. Od tih općih uvjeta u nas se najčešće koriste Crvena i Žuta knjiga, pa smo stoga odredbe o rješavanju sporova iz tih knjiga izabrali za ovaj članak. Iste odredbe u drugim knjigama uglavnom su veoma slične prikazanim odredbama. Od različitih pitanja koja se pojavljuju u sustavu rješavanja sporova prema OU-u FIDIC-a, izabrali smo tri za koja smatramo da zaslužuju posebnu pažnju. To je uloga posebnog predarbitražnog organa za rješavanje sporova, Dispute Adjudication bord, zatim pitanje izvršivosti odluka koje donosi to tijelo te konačno prekluzivni rok od 28 dana unutar kojeg Izvođač mora podnijeti svoj zahtjev za dodatnim plaćanjem ili produljenje rokova, inače gubi pravo na svoje zahtjeve dok se Naručitelj u cijelosti oslobađa odgovornosti za te zahtjeve.

Ovim se člankom, na zanimljiv, kvalitetan i transparentan način, pojašnjavaju najznačajnije odredbe novog Zakona o leasingu koje se odnose na leasing-posao i ugovor o leasingu, kako bi ih praksa lakše mogla primjenjivati. Za pojašnjenje ostalih odredaba toga Zakona treba pričekati donošenje provedbenih propisa.

Zakon o potrošačkom kreditiranju uređuje ugovore o potrošačkom kreditiranju, uvjete i način na koji se mogu pružati usluge potrošačkog kreditiranja, obveze vjerovnika i kreditnog posrednika prema potrošaču. Uz to Zakon sadržava pravila koja uređuju različita prava potrošača, od prava na informiranje kako u postupku prije sklapanja ugovora o kreditu tako i za vrijeme njegovog trajanja, prava na odustanak od ugovora, prava na prijevremenu otplatu kredita i druga prava. Kako su građani/potrošači „slabija“ ugovorna strana, suočeni su s velikim brojem problema u kreditnim odnosima s vjerovnicima, stoga se nametnula potreba opsežnijih izmjena važećeg Zakona, o čemu autorica piše u nastavku članka.

Autor u članku pojašnjava pravo osobnosti uređeno odredbama čl. 19. ZOO-a, kao i povrede tih prava osobnosti. U sklopu toga posebno pojašnjava objektivnu koncepciju neimovinske štete, povredu prava osobnosti na tjelesno zdravlje, povredu duševnog zdravlja zbog smrti ili invaliditeta bliske osobe, pravo na različitost i druge povezane pojmove.

Zakonom o proglašenju zemljišnih i njima sličnih zajednica i krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom, koji je stupio na snagu 19. travnja 1947., ovlaštenicima zemljišnih zajednica je, u biti, bez naknade oduzeto zemljište koje je na osnovi njihovih udjela u zajedničkom vlasništvu bilo dijelom njihove imovine. Predmet ovog članka je razmatranje stjecanja prava vlasništva u odnosu na ona zemljišta bivših zemljišnih i njima sličnih zajednica i krajiških imovnih općina na koja se navedeni Zakon ne odnosi, koja zemljišta nisu postala općenarodna imovina, odnosno društveno vlasništvo, te stjecanje prava vlasništva na navedenom zemljištu na osnovi dosjelosti.

U ovome je članku analizirano pravo novinara na pristup informacijama (prije svega javnog sektora), prvenstveno odredbe ustavnog i konvencijskog prava, zakona na području prava na pristup informacijama, medija, zaštite osobnih podataka, zaštite tajnosti podataka, kao i pristup podatcima koji se ostvaruje prema procesnim zakonima, kao i autonomnim samouređenjem novinara. U tom smislu, ovim se člankom usustavljuju posebnosti hrvatskog zakonodavstva na području (ne)dostupnosti informacija javnog sektora, koje slijede iz posebnoga pravnog položaja novinara. Općenito, (ne)dostupnost informacija javnog sektora u nas je uređena nizom propisa, međusobno ne uvijek usklađenih.

Ovaj je članak iniciran odlukom Ustavnog suda RH kojom je u postupku ocjene suglasnosti odredaba čl. 102. st. 3. i čl. 165. st. 3. Zakona o javnoj nabavi s Ustavom RH utvrđeno da su neustavne te su zbog toga ukinute. Prema stajalištu Ustavnog suda RH, riječ je o zakonskim odredbama kojima se u postupku javne nabave ograničava pravo na žalbu na način koji je u nesuglasnosti s ustavnim standardima ograničavanja prava zajamčenih Ustavom RH.

Ministarstvo uprave RH putem interneta održalo je savjetovanje za zainteresiranu javnost povodom Nacrta prijedloga novog Zakona o udrugama, koje je trajalo od 18. siječnja 2012. do 18. siječnja 2013. Prijedlog novoga zakonskog rješenja trebalo bi inicirati, a u skladu s time i rezultirati, kako se navodi na stranicama navedenog Ministarstva, osiguranje učinkovitog djelovanja udruga sa svojstvom pravne osobe te stvoriti preduvjete za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u RH. U nastavku ovog članka obradit će se oni dijelovi predloženoga nacrta Zakona o udrugama koji se odnose na ona otvorena pitanja te odredbe koje donosi novi Nacrt prijedloga Zakona o udrugama.

Namjera ovoga članka jest analizirati problematiku šteta nastalih od ratnih rizika kao šteta isključenih iz osiguranja kroz prizmu standardnih uvjeta za osiguranje brodova od pomorskih rizika (uz podrobniju analizu odredbe relevantnih institutskih klauzula), uz poseban osvrt na razmatranje odredaba o isključenju šteta prouzročenih uslijed nastupanja ratnih rizika u hrvatskom zakonodavstvu. U tom smislu, naglasak je stavljen na relevantne odredbe Zakona o obveznim odnosima, Pomorskog zakonika i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Uzimajući u obzir iznimni značaj ratnih rizika, odnosno enormne štete koje isti mogu izazvati, u ovome će se članku upozoriti na važnost osiguranja navedenih rizika te prikazati kako je to učinjeno u institutskim klauzulama objavljenim s tim ciljem.

Mogućnost volontiranja – obavljanja određenog posla bez isplate naknade od strane poslodavca, odnosno organizatora volontiranja – u nas je u izvjesnom smislu uređena u nekoliko propisa, o čemu opširnije slijedi u nastavku ovoga članka.

Ugovor redovito prestaje ispunjenjem ili sporazumom stranaka. Odredbama kojima se uređuje ugovor o trgovačkom zastupanju hrvatsko kao i europsko i poredbeno pravo propisuje dva načina za njegov prestanak. Prvi je otkaz ugovora sklopljenog na neodređeno vrijeme i njegov redoviti način prestanka. Ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme može se otkazati kada jedna ugovorna strana to smatra poželjnim, uz obvezu da se pridržava zakonom ili ugovorom propisanih otkaznih rokova. Međutim, za ugovor sklopljen na određeno vrijeme nije potreban otkaz budući da prestaje kad mu istekne vrijeme na koje je sklopljen. Drugi način prestanka ugovora je raskid, gdje je riječ o izvanrednoj mjeri, koja dolazi do primjene kad nastupe važni razlozi, neovisno o tome je li ugovor sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme. Ovu tematiku autor detaljno pojašnjava u nastavku članka.

Autor ovim tekstom daje prijevod teksta koji govori o tome da Komisija Europske unije provjerava državne potpore određenih profesionalnih nogometnih klubova u Kraljevini Španjolskoj.

Ministar rada i mirovinskog sustava je 18. rujna 2013. donio Pravilnik o postupku izbora predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u tijelima za provedbu sudjelovanja radnika u odlučivanju na transnacionalnoj razini. Pravilnikom koji je stupio na snagu 10. listopada 2013. uređuje se postupak provedbe izbora predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovaračkom odboru, europskom radničkom vijeću, pregovaračkom odboru, vijeću radnika, pregovaračkom odboru te u vijeću radnika europske zadruge. Razmatraju se i tijela odlučivanja na transnacionalnoj (europskoj) razini u koje se biraju predstavnici radnika. Za predstavnike radnika bit će izabrani oni kandidati radnika sa zbirne liste kandidata koji su dobili najveći broj glasova. Ako su dva ili više kandidata dobila jednak broj glasova, izabranim se smatra onaj kandidat koji je duže u neprekidnom radnom odnosu kod poslodavca kod kojeg se vrši izbor.