U ovome se članku razmatraju pitanja vezana za nadzorni odbor dioničkog društva s posebnim osvrtom na zakonsko i praktično određenje. Pritom se napominje da je po svojoj funkciji nadzorni odbor obvezan oblik unutarnjeg nadziranja svojstven dualističkom sustavu korporativnog upravljanja. Nije dopušteno njegovo ukidanje statutom društva ili odlukom glavne skupštine. Nadzorni je odbor istodobno i glavno nadzorno tijelo društva. Iako je njegov primarni zadatak nadzor poslovanja društva, njegova je uloga u radu dioničkog društva puno šira – obuhvaća kontrolne, strateške i povezujuće zadatke. Učinkovitom provedbom spomenutih zadataka stvaraju se pretpostavke za zakonito i uspješno poslovanje nadziranog društva.
U br. 1/11. – 8/11. časopisa Pravo i porezi objavili smo članke o problematici turističkih ugovora. U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove tematike tako da dajemo prikaz ugovora između putničkih agencija i davatelja usluge – agencijski ugovor o hotelskim uslugama.
Hrvatski je sabor na svojoj 23. sjednici usvojio Zakon o uslugama, čije su odredbe stupile na snagu 23. srpnja 2011. (osim dijela odredaba koje se odnose na slobodno pružanje usluga na teritoriju RH od strane pružatelja usluga s poslovnim nastanom u državama ugovornicama EGP-a, a koje će odredbe stupiti na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske EU). Naime, novodoneseni Zakon omogućuje tvrtkama iz EU koje se bave uslužnim djelatnostima da nakon ulaska RH u EU, bez kompliciranih i dugotrajnih zakonskih procedura, započnu svoje poslovanje, odnosno pružanje raznovrsnijih usluga na području RH. Jednako vrijedi i za hrvatske tvrtke koje se bave pružanjem određenih usluga, a koje od trenutka pristupanja RH Europskoj uniji mogu poslovati u bilo kojoj zemlji EU, a da prethodno u njoj ne trebaju registrirati sjedište ili podružnicu. U ovom se članku stoga, uz obrazloženja iz prijedloga Zakona o uslugama, daje kratak pregled njegovih odredaba, pojašnjava se pravo na slobodno poslovno nastanjivanje na teritoriju RH i slobodno pružanje prekograničnih usluga te se navode usluge na koje se Zakon ne primjenjuje.
Autor u članku obrađuje normativno uređenje kolektivnih pregovora odredbama Zakona o radu kao i praktična pitanja koja se pojavljuju u primjeni u RH, osobito u pogledu nastojanja da se upravnim mišljenjima izvršne vlasti utječe na ovo područje. Članak je podijeljen na dva dijela. U ovom se broju objavljuje prvi dio članka u kojem se obrađuje uređenje kolektivnih pregovora u odredbama Zakona o radu. U sljedećem će se broju objaviti drugi dio članka u kojem se obrađuju pitanja u pogledu međuodnosa članstva u odboru sindikata za kolektivne pregovore i sklapanja kolektivnog ugovora, zatim pitanja povezana s položajem odbora sindikata za kolektivne pregovore kao možebitnog zastupnika svih sindikata u kolektivnom pregovaranju te, konačno, o odnosu odbora sindikata za kolektivne pregovore i stranka kolektivnog ugovora u uvjetima sklapanja izmjena i dopuna kolektivnog ugovora.
Namjera ovog članka je dati pregled žalbe kao pravnog lijeka, njezinih obilježja i razloga. Poseban će se naglasak u članku staviti na odluke koje drugostupanjski sud može donijeti povodom žalbe protiv presude kako u teorijskom tako i u praktičnom smislu, i to kroz prizmu rada Županijskog suda u Slavonskom Brodu u promatranom razdoblju od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010.
U ovom članku autor iznosi problematiku upisa stvarnih prava (prava vlasništva) na nekretninama koje predstavljaju tzv. turističko zemljište u zemljišne knjige s osvrtom na stanje kakvo je bilo prije donošenja Zakona o turističkom zemljištu.
Zakon o kaznenom postupku donesen je 2008. te je djelomično stupio na snagu 1. siječnja 2009., a za uskočke predmete 1. srpnja 2009. Zakon je u potpunosti stupio na snagu 1. rujna 2011. (osim odredbe koja stupa na snagu danom ulaska u EU te odredaba o Visokom kaznenom sudu). Isti je Zakon dva puta izmijenjen, i to 2009. te 1. srpnja 2011. (neposredno prije njegova stupanja na snagu). On uvodi ograničeni akuzatorski model te državnoodvjetničku istragu koju kontrolira sudac istrage. U noveli iz srpnja 2011. izmijenjene su odredbe o nadležnosti, pritvoru i istražnom zatvoru, branitelju, raspravi, dokaznom postupku i dr. odnosno one koje su se pokazale manjkavim u praksi jer Zakon USKOK primjenjuje već dvije godine.
Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod zakonom predviđenim uvjetima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste. U nastavku članka autorica razmatra pitanja povezana s pravnim statusom nerazvrstanih cesta u svjetlu novog Zakona o cestama, koji je između ostalog predmet ovoga članka.
Novim Zakonom o cestama uređuje se pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. U tom je smislu potrebno apostrofirati činjenicu da se u odnosu na odredbe Zakona o javnim cestama, kojima je bila normirana ova materija, proširuje krug osoba s invaliditetom koje mogu ostvariti pravo na oslobađanje od plaćanja cestarine i na kategoriju osoba kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje osjetila vida od 100%, što je zasigurno pozitivan pomak nabolje.
Europska je komisija 25. lipnja 2008. objavila Prijedlog Uredbe Vijeća o Statutu Europskoga privatnog društva (lat. Societas Privata Europaea - SPE). Stvaranje tog novog statuta dio je Akcijskog plana za Osuvremenjivanje prava društava i jačanje korporativnog upravljanja u Europskoj uniji iz 2003. i Small Business Act za Europu (SBA) kojem je cilj olakšati poslovanje malim i srednjim poduzećima na jedinstvenom europskom tržištu te poboljšati njihovu tržišnu uspješnost. S obzirom na značaj i zastupljenost malog i srednjeg poduzetništva, u nastavku ovoga članka razmatraju se pitanja povezana s ovom temom.
