RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava
Pravo i porezi

Pravo i porezi

Mjesec:

Program zbrinjavanja viška radnika u svjetlu novog Zakona o radu

pip - 5.2010, str. 3
Program zbrinjavanja viška radnika je posebna mjera kojom se od radnika i od šire društvene zajednice, nastoje otkloniti ili umanjiti štetne posljedice otkaza ugovora o radu u slučaju kad postoji mogućnost da poslodavac u kraćem roku otkaže veći broj ugovora o radu. S obzirom na to da je novim Zakonom o radu, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, ovaj institut izmijenjen u značajnoj mjeri, te su odmah uočene dvojbe u njegovoj primjeni. Problem je nastao jer je novim Zakonom uvedena obveza prethodnog savjetovanja poslodavca sa radničkim vijećem tj. sindikalnim povjerenikom s ciljem izbjegavanja potrebe za prestankom većeg broja ugovora o radu, a odredba kojom se sada propisuje obveza izrade programa, u pogledu uvjeta za izradu tog programa poziva se na odredbu koja propisuje uvjete za nastanak obveze prethodnog savjetovanja s ciljem otklanjanja potrebe za otkazivanjem. Pri tome to nije učinjeno na jasan način, a nije niti učinjeno na način da sadržaj odredbi koje uređuju zbrinjavanje viška radnika odgovaraju direktivi po uzoru na koju su izmjene učinjene.

Hrvatsko tržište rada u svjetlu pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji

pip - 5.2010, str. 11
Republika Hrvatska na putu je pristupa EU, a usklađivanje hrvatskog radnog zakonodavstva s aquis communautaire samo je jedan od uvjeta koje moramo ispuniti. Novi Zakon o radu, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, donesen je s ciljem zatvaranja 19. poglavlja „Socijalna politika i zapošljavanje“. Smatra se da je Zakonom u cijelosti usklađeno hrvatsko radno i socijalno zakonodavstvo s europskom pravnom stečevinom, ali njegovim donošenjem nisu riješeni krucijalni problemi hrvatskog tržišta rada. S ciljem što veće konkurentnosti (postati konkurentan znači stvoriti radnu snagu koja će biti pokretna i sposobna, sprema preuzimati rizike, spremna i sposobna samostalno razmišljati i rješavati probleme, te usmjerena ka timskom radu) hrvatskih radnika europskom tržištu rada, prvi korak koji bi trebalo učiniti je promjena obrazovnog sustava, koji bi se trebao promijeniti iz sustava supply-driven u sustav vođen demand-driven, tj. sustav bi trebao pružati razne mogućnosti obrazovanja za sve skupine.

Šport i porezno pravo

pip - 5.2010, str. 16

Pravni fakultet Sveučilišta u Grazu, nedavno je, u okviru reforme nastavnih planova, uveo novi kolegij „Športsko pravo“. Sadržaj je tog kolegija pravno uređenje športskih djelatnosti općenito, a posebno s ustavno-pravnog, građansko-pravnog (stvarnog, obveznog, dužničkog i odštetnog prava), socijalno-pravnog i porezno-pravnog stajališta.
Za taj su kolegij sveučilišni profesori i.R.dr.Wolfgang Holzer i mag. dr. Gert-Peter Reissner napisali odgovarajući udžbenik pod nazivom „Uvod u austrijsko športsko pravo“, a porezni savjetnik i sveuč. prof. mag. dr. Otto Taucher, koji taj kolegij predaje na Pravnom fakultetu u Grazu, objavio je vrijedan rad pod naslovom „Športske udruge u poreznom pravu“ u publikaciji pod nazivom „Športska udruga“. U ovom radu se prikazuje onaj dio udžbenika koji se odnosi na austrijsko porezno pravo na području športa i dijelovi iz objavljenog rada dr. Otte Tauchera.

Sastavljanje zabilježbe u poreznom nadzoru

pip - 5.2010, str. 20
Zabilješka je porezni akt koji se koristi kao posredan dokaz u poreznom nadzoru pri bilježenju manje važnih aktivnosti. Ona je, u načelu, akt unutarnje naravi bez upute o pravnom lijeku i u pravilu se ne dostavlja poreznim obveznicima. S tog osnova ni porezni obveznici nemaju mogućnost prigovora ili žalbe. File memo ima ulogu poveznice između obavijesti o poreznom nadzoru i zapisnika, te premosnice između pravnih (zapisnik) i upravnih akata (rješenja i zaključka), te je vrlo bitna za sam porezni nadzor. Zabilješka može prethoditi upravnom aktu, ali i doći iza njega. Pri utvrđivanju činjenica bitnih za oporezivanje zapisnik može zamijeniti file memo, ali file memo ne može zamijeniti zapisnik. File memo kvalitetno upotpunjava porezni nadzor tako što može poslužiti i kao posredan dokaz jer na manje formalan i služben način prikuplja činjenice bitne za oporezivanje.

Upravni ugovori i postupanja – novi instituti

pip - 5.2010, str. 26
Novi Zakon o općem upravnom postupku, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, unio je neke nove institute. Među najvažnijim je novinama jest institut upravnog ugovora. Na odgovarajući način, Zakon o općem upravnom postupku, primjenjuje se na sklapanje upravnih ugovora, kao i na svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz područja upravnog prava, koje ima neposredan učinak na prava, obveze ili pravne interese stranaka, ako zakonom nije drukčije propisano. Treba istaknuti da svaki ugovor koji sklapa javnopravno tijelo ujedno nije i upravni ugovor. Upravni ugovor se može sklopiti samo ako je sklapanje takvog ugovora propisana zakonom.Tipični primjer ugovora koji nije upravni ugovor je ugovor o raspolaganju nekretninama, u kojima je javnopravno tijelo jedna od ugovornih strana. Upravni ugovor može biti sklopljen samo radi provedbe rješenja (upravnog akta) kojim je riješena upravna stvar. Pritom se upravnim ugovorom uređuje izvršenje prava i obveza utvrđenih rješenjem.

Ustavnost mirovinskog sustava Republike Hrvatske

pip - 5.2010, str. 36
Sredinom ožujka 2010., Ustavni sud je donio Odluku kojom se razmatra sama ustavnost našeg mirovinskog sustava. Ta Odluka, prema mišljenju autorice, spada u povijesne odluke hrvatskog ustavnog sudovanja te će zasigurno pridonijeti njegovoj djelotvornosti, budući da svojim pristupom predmetnoj ustavnosudskoj zadaći te načinom oblikovanja ustavnosudske ocjene suglasnosti osporenih odredaba Zakona o mirovnskom osiguranju s Ustavom RH nadilazi uobičajene okvire ustavnosudskog postupka apstraktne (nadzorne) kontrole pravnih normi. Donošenje odluke je bilo zahtjevno utoliko što Ustav niti jednom odredbom ne spominje mirovinsko osiguranje, niti među ustavnim pravima jamči pravo na mirovinu. Naime, Ustavni sud je po prvi puta ocjenjivao ustavnost mirovinskog sustava u nas i to onog njegovog dijela koji se temelji na generacijskog solidarnosti, polazeći od temeljnih načela Ustava RH kao što su socijalna pravda i vladavina prava.

Napomene o dopunskom pravorijeku - poredbenopravna razmatranja i de lege ferenda prijedlozi

pip - 5.2010, str. 47
Mogućnost dopunskog pravorijeka predviđena je odredbama članka Zakona o arbitraži. Analizim tih odredaba i njezinom usporedbom s izabranim inozemnim arbitražnim propisima koji uređuju tu materiju, nameće se zaključak da su hrvatske odredbe nepotpune i nedorečene, pa da ih treba izmijeniti ili dopuniti. Takve vrste intervencije arbitražnog suda objektivno bi trebale biti manje učestale u nacionalnim arbitražnim pravima koja utvrđuju kontrolu nacrta pravorijeka, kao što to utvrđuju Zagrebačka pravila. O sadržaju takvih zakonodavnih eventualnih intervencija bilo je riječi pri analizi svake od navedenih odluka arbitražnog suda kojima intervenira u prethodno doneseni pravorijek.

Europsko sekundarno pravo kao izvor europskog međunarodnog privatnog prava

pip - 5.2010, str. 52
Suvremeni razvitak europskog međunarodnog privatnog prava obilježava proces komunitarizacije u kojem dolazi do preraspodjele legislativnih nadležnosti između nacionalnih parlamenata država članica EU s jedne strane i nadležnih tijela EU s druge strane. Rezultat toga procesa je da se sve veći broj pravnih pitanja iz područja nacionalnog međunarodnog privatnog prava država članica EU uređuje se europskim sekundarnim pravom Glavni pravni instrument u procesu razvitka europskog međunarodnog privatnog prava je uredba kojom se unificira europsko međunarodno privatno pravo. Uredbe kao obvezujući pravni izvori koje sudovi država članica EU izravno primjenjuju, reguliraju u suvremenom europskom međunarodnom privatnom pravu mnoga pitanja međunarodnog građanskog procesnog prava kao i sve veći broj privatnopravnih situacija koje se uređuju odredbama o mjerodavnom pravu.

Postupovna pravila prijava koncentracija u pravu EU i RH

pip - 5.2010, str. 62
Za ocjenu usklađenosti koncentracija na području EU nadležna Komisija, na nacionalnom nivou, a temeljem Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, ta je ovlast dodijeljena Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Postupovne odredbe koje se primjenjuju na ocjenu dopuštenosti koncentracija definirane su Uredbom 802/2004 te Uredbom 139/2004. Te su odredbe većim dijelom unesene u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske. Način ocjene koncentracija na nacionalnom nivou pretežno je usklađen s postupkom ocjene koncentracija s dimenzijom Zajednice. Postupak ocjene takvih koncentracija značajno utječe na postupak ocjene koncentracija na nacionalnom nivou. Novim Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2009. uvodi se u hrvatsko zakonodavstvo i mogućnost vođenja skraćenog postupka ocjene koncentracija u potpunosti usklađenog s takvim postupkom na nivou Europske unije, kao i mogućnost prijave koncentracije putem kratkog obrasca prijave koncentracije.

Uredba EU 883/2004 – Zadravstveno osiguranje

pip - 5.2010, str. 79
Directiva EU 883/2004 o zdravstvenom osiguranju sadržava izvjesne razlike u obvezama država odnosno njihovih ustanova u području zdravstvenog osiguranja u odnosu na bilateralne ugovore o socijalnom osiguranju koje je RH sklopila i primjenjuje s drugim državama. To se odnosi na to da se Uredbom osigurava zdravstvena zaštita građana država članica EU na čitavom njezinom području, što je znatno šire od ugovora o socijalnom osiguranju, čije važenje je ograničeno na teritorije država ugovornica. Pravo na liječenje u drugoj državi članici može se ostvariti kada se liječenje u nadležnoj državi ne može provesti u medicinski razumnom roku. Isplatu bolovanja u drugu državu članicu, za sada se bolovanja isplaćuju samo u sklopu nadležne države. Pogranični radnici i članovi njihovih obitelji mogu nastaviti započeto liječenje u nadležnoj državi Za proteze i druga davanja u naravi veće vrijednosti ne traži se izričito odobrenje ustanove nadležne države.

Domaća sudska praksa

pip - 5.2010, str. 121

Inozemna sudska praksa i stajališta

pip - 5.2010, str. 129

Odgovori na pitanja pretplatnika

pip - 5.2010, str. 135

Pregled novih propisa

pip - 5.2010, str. 139
Pretplatnik
Hrvatski računovodstveni sustav HSFI, MRS, MSFI i Tumačenja (1)