RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava
Pravo i porezi

Pravo i porezi

Mjesec:

Kritički osvrt na zadužnicu

pip - 4.2010, str. 0
Zadužnica je stogo formalni pravni akt s javnopravnim učincima pravomoćnog rješenja o ovrsi, odnoso ovršen isprave. Oblici zadužnice su obična i bjanko zadužnica. Propis koji uređuje zadužnicu jest Ovršni zakon, a podzakonski akt koji djelomičmo uređuje oblik i sadržaj bjanko zadužnice jest Pravilnik o obliku i sadržaju bjanko zadužnice. Kako zadužnica ima najviše sličnosti s garancijama, to smatramo da bi se mnoga rješenja koja su usvojena za garancije u međunarodnoj poslovnoj regulativi i praksi mogla i trebala primijeniti i na zadužnice. Tim više, što je zadužnica, za razliku od drugih spomenutih instrumenata, slabo regulirani instrument, kojem nedostaje potpuniji pravni okvir koji bi uklonio neke dileme i nesigurnosti u njenoj praktičnoj primjeni. Razrađeni pravni okvir, vjerojatno bi zadužnicu učinio složenijim instrumentom nego što je to ona danas, ali iscrpna regulativa mjenica, akreditiva i garancija na poziv, pokazuje kako to nije zapreka za učinkovitost tih instrumenata u praksi.

Počinjenje štete na poljoprivrednom zemljištu – isključivo (su)prozročenje štete

pip - 4.2010, str. 0
U slučaju iz sudske prakse koji je predmet ovog rada, vlasnik stoke koju je ostavio bez nadzora, pa je ista došla na poljoprivredno zemljište koje je u vlasništvu neke druge osobe i na tom zemljištu počini štetu, doprinosi nastanku vlastite štete. Ako vlasnik zemljišta na koje je došla stoka (štetnik) uporabom vatrenog oružja ubije zatečenu stoku u činjenju štete na svom zemljištu odgovoran je za naknadu štete, s time da postoji i udio vlasnika stoke u nastanku štete koji je znatno manji od štetnikovog udjela.

Sudska i izvansudska pravna zaštita kupaca, potrošača i korisnika usluga u Republici Hrvatskoj

pip - 4.2010, str. 0
U hrvatskim poslovnim, pravosudnim i komorskim krugovima, uključujući i Hrvatsku udrugu poslodavaca, aktualna tema je izvansudsko ili alternativno rješavanje sporova, a posebno mirenjem. U ovome članku autor pojašnjava koje institucije u Republici Hrvatskoj pružaju pravnu zaštitu strankama u sporovima u vezi s njihovim imovinskim ili trgovačkim pravima i obvezama. Osim toga prikazuje pravne izvore koji utemeljuju institucije i uređuju postupke pred institucijama za sudsko i izvansudsko rješavanje sporova te rezimira dosadašnje rezultate u tome području. Na kraju iznosi prijedloge za uspostavu miriteljskog (medijacijskog) sustava, koji će odgovarati samoj prirodi medijacije.

Prikaz zakona o poticanju prodaje stanova

pip - 4.2010, str. 0
Hrvatski sabor je na svojoj 17. sjednici, održanoj 19. ožujka 2010. donio Zakon o poticanju prodaje stanova. Predmetni Zakon nije prvi koji radi stanja u cijelom gospodarstvu ima za cilj interventno djelovati u području graditeljstva. Prvi takav zakon je Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja. Prema ocijeni predlagatelja donošenje predmetnog Zakona treba omogućiti da se u kratkom vremenu potakne posustala stanogradnja, a što je ocijenjeno osobito važnim za sprečavanje većih poremećaja do kojih bi u suprotnom moglo doći u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu pa je ovaj Zakon, sukladno odredbi članka 159. stavka 1. Poslovnika Hrvatskog sabora, donesen po hitnom postupku, tj. nakon jednog čitanja.

Etažno vlasništvo

pip - 4.2010, str. 0
U RH promijenjen je sustav etažnog vlasništva pa stanovi nisu više samostalne stvari u pravnom prometu već su oni suvlasnički dio nekretnine (zgrade i zemljišta) s kojim je povezan posebni dio nekretnine. Na određenom broju stanova vlasništvo je stečeno u postupcima otkupa stanova, dok su određeni stanovi vraćeni u vlasništvo u postupcima denacionalizacije. Dakle, posebni dijelovi nekretnine stečeni su temeljem posebnih zakona, u kojima nije određen suvlasnički omjer (Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine). Takvi stanovi stečeni su kao posebna stvar pa se je, radi povezivanja etažnog vlasništva sa suvlasništvom nekretnine (zgrade i zemljišta), pojavila potreba, propisivanja postupka usklađenja zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja, a sve kako bi se stvorile pretpostavke za upis etažnog vlasništva i uspostava jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade prema odredbi čl. 370. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Usklađenje nekih odredaba Općeg poreznog zakona i novog Zakona o općem upravnom postupku

pip - 4.2010, str. 0
Donošenjem novog Zakona o općem upravnom postupku napravljen je veliki korak u normiranju upravnog postupanja. Da bi se isti uspješno implementirao u sustav i počeo dobro funkcionirati potrebno je revidirati određeni broj zakona koji sadržavaju norme o posebnim upravnim postupcima i uskladiti ih sa novim Zakonom o općem upravnom postupku. Isto tako potrebno je poduzeti određene organizacijske mjere radi primjene Zakona o općem upravnom postupku. Stoga su potrebna stanovita usklađenja rješenja koja su dana u Općem poreznom zakonu, kao propisu koji određuje primjenu upravnih normi u poreznom postupku, sa odredbama novog Zakona o općem upravnom postupku, imajući u vidu uvodno istaknuta pravna načela.

Komore u Republici Hrvatskoj

pip - 4.2010, str. 1

Posljednjih godina je u nizu djelatnosti prisutan trend komorskog udruživanja osoba koje obavljaju te djelatnosti. Autor kroz ovaj članak pruža uvid u osnove komorskog organiziranja, daje kratak pregled povijesti komora te pojašnjava sadržaj ovlasti komora registriranih u RH. Naglašava da su Komore pravne osobe sa javnim ovlastima osnovane prvenstveno radi zaštite i promicanja interesa određene struke.

U hrvatskom pravu se komore osnivaju zakonom, kojim im se dodjeljuju i javne ovlasti, te je članstvo u komori obvezan uvjet za obavljanje pojedine struke. Komore su načelno samostalne u svom radu, dok nadzorne ovlasti nad njima imaju resorna ministarstva. Osnivanjem više novih komora posljednjih godina, komorsko organiziranje je obuhvatilo niz struka i djelatnosti. U RH su trenutno aktivne 24 komore, no zbog postojećih inicijativa o osnivanju komora u još nekoliko struka realno je pretpostaviti da će se taj broj idućih godina povećati.

Minimalni tehnički uvjeti prodajnih objekata i drugih oblika trgovine

pip - 4.2010, str. 0
Za obavljanje trgovine, kao gospodarske djelatnosti kupnje i prodaje robe ili pružanje usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka, moraju biti ispunjeni uvjeti, a to su minimalni tehnički uvjeti (kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina) i drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine, te opći sanitarni i zdravstveni uvjeti i uvjeti sukladni propisima o hrani kojim moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima. Temeljni propis kojim su uređeni polazni okviri za regulativu načina i uvjeta za obavljanje trgovačke djelatnosti je Zakon o trgovini.

Pravni položaj izvanbračne zajednice u RH

pip - 4.2010, str. 0
Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno dijete. Da bi moglo doći do pravnih učinaka izvanbračne zajednice potrebno je dakle da se radi o zajednici između žene i muškarca koji su slobodnog bračnog stanja. U ovom članku autorica detaljnije pojašnjava razliku između braka i izvanbračne zajednice te pravno uređenje izvanbračne zajednice u važećim zakonskim propisima RH.

Pojam, ustroj i djelovanje kreditnih institucija u RH

pip - 4.2010, str. 0
Reguliranje kreditnih institucija u nas je izvršeno Zakonom o kreditnim institucijama kojim je u Hrvatskoj ta materija jedinstveno uređena. Navedene institucije u sebi objedinjavaju banke, stambene štedionice i štedne banke. Njihove usluge su znatno proširene te se odnose kako na inominantne ili neimenovane ugovore i na poslove koji su izravni produkt modernizacije i tehnologizacije moderne financijske djelatnosti. Ustroj kreditnih institucija je identičan onome koji je specifičnost svih d.d., ali s određenim rigoroznim kriterijima kod poslovodnih funkcija, među inim s ciljem podizanja kvalitete njihovih usluga i zaštite njihovih korisnika od mogućih zlouporaba i manipulacija. Rizici su kod kreditnih institucija naročito izraženi te se stoga zakonski stimulira njihovo racionalno i odgovorno usmjeravanje, dok se odredbama o najvećoj dopuštenoj izloženosti kreditnih institucija želi spriječiti mogući sukob interesa s perspektivom urušavanja cjelokupnoga kreditnoga tržišta.

Domaća sudska praksa

pip - 4.2010, str. 104

Inozemna sudska praksa i stajališta

pip - 4.2010, str. 116
Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)