Ovrha na plaći ovršenika, odnosno dužnika u praksi predstavlja prilično komplicirano pitanje koje iziskuje permanentno razmatranje osobito nakon izmjena propisa koji uređuju to područje tj., izmjena Ovršnog i Obiteljskog zakona.
U ovom se članku izlažu prekogranični i poreznopravni aspekti poslovanja investicijskih fondova, s naglaskom na otvorenim investicijskim fondovima. Prekogranični aspekti važni su za domaće tržište kapitala u svjetlu budućeg pristupanja RH Europskoj uniji, a povezani su s dvjema temeljnim gospodarskim slobodama u EU: slobodom pružanja usluga i slobodom kretanja kapitala. Stoga se prekogranični aspekti djelovanja investicijskih fondova mogu pratiti na dvjema razinama. Sloboda pružanja usluga očituje se kao mogućnost da strano društvo za upravljanje investicijskim fondom pruža usluge na području druge države članice, a sloboda kretanja kapitala očituje se u tome da se udjeli fondova domiciliranih u nekoj državi članici mogu nuditi i u drugim zemljama članicama (tzv. europska putovnica).
Uvod
Pravna pitanja prekograničnog djelovanja investicijskih fondova
Autori: Doc. dr. sc. Nataša ŽUNIĆ-KOVAČEVIĆ, dipl. iur. Prof. dr. sc. Edita ČULINOVIĆ-HERC
Rokovi u poreznom postupku su razdoblja unutar kojih se mora poduzeti određena postupovna radnja kako bi ista proizvela određeni pravni učinak.U ovom članku autor razmatra pitanja vezana za vrste rokova u poreznom postupku te njihovo računanje, kao i produženje tih rokova, dajući pritom ogledne primjerke relevantnih akata.
U bivšem sustavu vlasništva svatko je vodio brigu o stanu u kojemu živi (pa makar stan bio i u društvenom vlasništvu), ali se gotovo nitko nije brinuo o tzv. zajedničkim dijelovima zgrada: fasadama, stubištu, krovištu i sl. Danas se Republika Hrvatska, pa tako i hrvatsko pravo, ubrzano razvija pa i u tom segmentu pokušava nadoknaditi zaostatak, što je prilično teška zadaća, no velik i pozitivan doprinos tome daje i proces pregovaranja o pristupu EU koji nas je u priličnoj mjeri natjerao na pozitivne pomake.U ovom članku autor nastoji što preciznije pojasniti koja je to pažnja (dobrog stručnjaka) koju upravitelj zgrade mora pokazati, ne samo kako bi izbjegao moguću odštetnu odgovornost, nego i kako bi se ponašao sukladno pozitivnim propisima, odnosno kako se ne bi ponašao protupravno i izložio se s tim povezanim rizicima. Sam tekst koncipiran je tako da se kao prvo, pojedino pitanje obradi načelno, a nakon toga in concreto, na primjeru upravitelja zgrada, međutim, svi zaključci koje autor u ovom članku izvodi na odgovarajući se način mogu primijeniti i na druge profesionalne djelatnosti.
Uvod
Postavljanje problema
Pravni izvori
Raščlamba problema
Konkretni mogući slučajevi od interesa za upravitelje
Kako je u pogledu načina utvrđivanja cijene sata nestručne tuđe pomoći i njege u sudskoj praksi došlo do nejedinstvene primjene zakona a time i do nejednakosti pravnih subjekata pred zakonom, autor u ovom članku ukazuje na potrebu da Vrhovni sud RH promptno, korištenjem zakonskih ovlaštenja kojima raspolaže, utječe na ujednačavanje sudske prakse.
Troškovi potrebe za tuđom pomoći i/ili njegom kao pravno priznati oblik naknade imovinske štete – pravna podloga
Nužnost razlikovanja stručne i nestručne usluge tuđe pomoći i/ili njege
Nestručna usluga tuđe pomoći i/ili njege
Pravilan način utvrđivanja cijene sata nestručne tuđe pomoći i/ili njege
Kada se govori o slobodi medija bitno je napomenuti da je to složena materija, osobito promatramo li je s pozicije kolizije različitih jednakovrijednih i pravom zaštićenih interesa i prava. S jedne strane se nalazi sloboda izražavanja i mišljenja te pravo na prikupljanje, prenošenje i primanje informacija, dok s druge strane stoji pravo pravnih subjekata na zaštitu i očuvanje njihovih dobara neimovinske naravi. U ovom članku autor nastavlja s razradom naslovne problematike te ističe da je zadaća medijskog zakonodavstva ponuditi rješenja kako staviti ova dva spomenuta oprečna zahtijeva u ravnotežu, odnosno otkloniti poremećaje ravnoteže kada do njih dođe.
Odgovornost za štetu prouzročenu objavom informacije u medijima
U ovom članku razmatramo odnose prava na pristup informacijama s nekoliko srodnih prava, prije svega na informacijskom području (pravo na slobodu izražavanja misli, pravo na zaštitu privatnosti – s naglaskom na zaštiti osobnih podataka, pravo na predstavku), ali i s pravom na pošteno (pravično) suđenje.U razmatranje je uključen i institut objavljivanja propisa.
Uvod
Osnovno o pravu na pristup informacijama javnog sektora
Odnos prema pravu na slobodu izražavanja
Odnos prema pravu na zaštitu privatnosti
Odnos prema pravu na predstavku (peticiju)
Odnos prema pravu na pošteno (pravično) suđenje (na primjeru europskog prava)
Predmet ovog članka je institut neposrednog izbora župana, gradonačelnika i općinskog načelnika. U njemu autor nastoji pojasniti neke pojmove i određenja u našem zakonodavstvu i praksi. Ujedno ukazuje na moguće vrste izbora nositelja izvršne vlasti u jedinicama lokalne i područne samouprave, njihov dosadašnji izbor te novosti u pogledu izbora u 2009., koji će se provesti sukladno Zakonu o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika grada Zagreba.
Uvod
Općinski načelnici, gradonačelnici i župani
Načini izbora lokalnih izvršnih tijela
Neposredan izbor nositelja izvršne vlasti na lokalnoj razini u republici hrvatskoj
Kroz analizu jedne sudske odluke autor u ovom članku argumentirano dolazi do odgovora na pitanje postoji li u pravnom poretku RH kriterij pretpostavljene odštetne odgovornosti za drugoga.
Uvod
Komentar sudske odluke
Rješenje problema prema novom Zakonu o obveznim odnosima
Temeljni cilj ovog članka je na poseban način problematizirati osnovne pojmove pravne države te dovesti u vezu institut jednakopravnosti s bitnim elementima i pretpostavkama funkcioniranja ustavnosti i zakonitosti. Kao osnovni problem autori navode nedovoljno znanstveno, a osobito i praktičko poimanje funkcionalne veze između jednakopravnosti s jedne i ustavnosti i zakonitosti s druge strane.
Uvodne naznake
Pravna sigurnost
Pravna sigurnost i ljudska prava i slobode
O bitnim aspektima ustavnosti i zakonitosti
Normativni karakter ustavnosti i zakonitosti
Distinkcija između ustavnosti i zakonitosti pravnih akata i pravnih radnji
Zaključna razmatranja
Autori: Mr. sc. Milorad ĆUPURDIJA, dipl. iur. Mr. sc. Safet SUBAŠIĆ, dipl. iur.
U ovom kritičkom prikazu jednoga kazneno-pravnog predmeta pojašnjava se slučaj iz sudske prakse u kojem, prema mišljenju autora, kazneni sud nije respektirao bit odnosa između društva s ograničenom odgovornošću i njegova člana s pretežnim udjelom (koji je ujedno i član uprave društva) u pogledu prava da član uprave dobije zajam od društva pod propisanim pretpostavkama, te da taj čin ne može predstavljati kazneno djelo iz čl. 337. st. 4. Kaznenog zakona1 već jedino može biti prekršaj propisan čl. 630. st. 1. t. 34. i st. 2. Zakona o trgovačkim društvima.2 Isto tako, autor zaključuje da se optuženiku ne može pripisati namjera za izvršenje kaznenog djela tj. za postupanje s namjerom da prisvoji navedenu svotu i da tako stekne protupravnu imovinsku korist ako takva namjera evidentno ne proizlazi iz posebnih okolnosti koje moraju biti dokazane i jasno obrazložene u presudi.
Porezne i sve ostale grane prava, zahvaljujući različitim tehničkim ili sadržajnim novotarijama koje se pojavljuju kao gospodarski proizvod, povremeno postaju u svojoj primjeni ograničene i ne mogu se prilagoditi novonastalim potrebama. Posljedično, širenje telekomunikacijskog tržišta i s njime povezan brzi rast broja korisnika interneta vodi u jednakoj mjeri porastu poreznopravne nesigurnosti na tom području. Analogna primjena postojećih propisa na nove razvojne smjerove često izaziva dvojbe, tako da će se u dogledno vrijeme morati poraditi na otklanjanju iskazane pravne nesigurnosti.
Uvod
O Internetu
Problemi s kojima se susreće financijska vlast u internetskom poslovanju
Porezne posljedice internetskoga poslovanja
Međunarodni napori oko oporezivanja internetskog poslovanja