Na svojoj V. sjednici po hitnom postupku, 2. srpnja 2008., Hrvatski je sabor s 93 glasa "za" i jednim suzdržanim, donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku u skladu sa Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, br. P.Z.E. 108. Autorica stoga u ovom članku analizira novosti koje se ovim izmjenama uvode u parnični postupak.

1. Uvod
2. Promjene u općim odredbama
3. Postupak pred prvostupanjskim sudom
4. Drugostupanjski postupak
5. Revizija
6. Sporovi male vrijednosti
7. Drugi posebni postupci
8. Posebne odredbe o ostvarivanju pravosudne suradnje u Europskoj uniji
9. Prijelazne i završne odredbe

U časopisu Pravo i porezi, br. 9/08. objavili smo prvi dio članka o prekograničnim aspektima djelovanja investicijskih fondova. U ovom broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove tematike, na način da se u članku najprije prikazuju poreznopravna pitanja na komparativnoj razini te relevantne odredbe međunarodnoga poreznog prava (pravila iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja), kao i relevantne odredbe prava Europske unije o oporezivanju investicijskih fondova.

1. Poreznopravna pitanja
2. Relevantne odredbe međunarodnoga poreznog prava – pravila iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Relevantne odredbe prava europske unije o oporezivanju investicijskih fondova
4. Zaključne napomene

U ovom se članku razmatraju promjene prava u vremenskom slijedu koje utječu na utvrđivanje i primjenu prava u međunarodnom privatnom pravu. Razmatraju se učinci promjena kolizijskih pravila legis fori, tj. kolizijska pravila države foruma, zatim promjena sadržaja poveznica (promjenjivost statuta), te promjena materijalnog prava legis causae, tj. prava koje se na pravni odnos primjenjuje u cjelini. O učincima i promjenama kolizijskih pravila rijetko se donose izričiti propisi, pa se praznina popunjava odredbama o intertemporalnom važenju materijalnog prava, koje se u pravilu zasnivaju na načelu neretroaktivnosti. No, od takvog se općeg rješenja odstupa ako je riječ o učincima promjene prava na trajne situacije. Što se tiče promjena sadržaja poveznica i promjena legis causae, učinci prvih promjena ocjenjuju se analogno rješenjima utvrđenima za promjene kolizijskih pravila legis fori, dok se učinci promjena legis causae utvrđuju onako kako se propisuje prijelaznim odredbama države legis causae, dakle države čije je materijalno pravo mjerodavno.

1. Uvod
2. Promjene kolizijskih pravila legis fori (conflit transitoire international; changes in the conflict rule of the forum; intertemporales ipr)
3. Promjenjivost statuta (conflits mobiles; conflitto mobile; statutenwechsel; changes in the connecting factor)
4. Promjena materijalnog prava legis causae (conflit transitoire de droit etranger; changes in the lex causae)

Ustav Republike Hrvatske je u odredbi čl. 3. st. 1. poštivanje prava čovjeka uvrstio u najviše vrednote ustavnog poretka RH te je u odredbi čl. 22. st. 1. propisao nepovredivost čovjekove osobnosti. S druge strane, Ustav je u osobne i političke slobode i prava, između ostalog, svrstao i slobodu mišljenja i izražavanja misli, što često dovodi do povrede prava osobnosti sredstvima priopćavanja, a to onda rezultira brojnim zahtjevima za naknadu štete. U ovom članku autor razjašnjava kako treba prosuđivati pojam nematerijalne štete iz odredbe čl. 22. st. 1. Zakona o medijima s obzirom na opće propise obveznog prava te procesne pretpostavke za naknadu nematerijalne/neimovinske štete po odredbama ZM-a.

1. Sloboda mišljenja i izražavanja misli i pravo osobnosti
2. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje:konvencija)
3. Definiranje pojma štete iz članka 22. stavka 1. zm-a
4. Oblici naknade nematerijalne/neimovinske štete prema odredbama ZM-a
5. Prethodno obraćanje oštećenika nakladniku kao procesna pretpostavka za naknadu štete
6. O izvansudskom roku u kojem se oštećenik mora obratiti nakladniku
7. Analiza prijedloga zakona o medijima u vezi s rokom za ispravak sporne informacije
8. Obraćanje oštećenika glavnom uredniku medija radi ispravka sporne informacije i podnošenje tužbe radi naknade štete
9. Pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH
10. Prekluzivni rok i odbacivanje tužbe
11. Prijedlog za dopunu i preciziranje nekih odredaba ZM-a
12. O primjeni relevantnoga materijalnog prava kada je šteta počinjena informacijom u mediju prije stupanja na snagu ZM-a

Pitanje vezano za problematiku fleksibilizacije tržišta rada koje se sasvim opravdano nameće, jest može li se i kako Republika Hrvatska nositi s globalizacijskim “prijetnjama”. Možda jedno (ili jedno od) rješenje leži u provođenju mudre strategijske politike fleksibilizacije radnih odnosa i tržišta rada uz očuvanje sigurnosti zapošljavanja i socijalne zaštite.

1. Uvod
2. Fleksibilnost i socijalna sigurnost
3. Umjesto zaključka - stanje hrvatskog tržišta rada u odnosu na međunarodno okruženje

Za potrebe utvrđivanja vrijednosti porezne osnovice kod imovinskih poreza u Njemačkoj donesen je poseban Zakon o procjeni (Bewertungsgesetz, dalje: BewG-a), koji sadržava opće porezne propise koji se odnose na procjenu vrijednosti imovine koja podliježe oporezivanju (opće porezno pravo). Posebni propisi o procjeni svojstveni pojedinim imovinskim porezima nalaze se u posebnim poreznim zakonima (Zakon o porezu na dohodak (Einkommensteuergesetz), Zakon o porezu na dobit (Körperschaftsteuergesetz), Zakon o porezu na nasljedstva i darove (Erbschaftsteuergesetz)), koji se primjenjuju u slučajevima kada Zakon o procjeni upućuje na njihove odredbe. Za potrebe ovog članka daje se sažet i prilagođen prikaz najvažnijih odredaba iz njemačkog Zakona o procjeni iz 1934. (posljednje izmjene i dopune 20. prosinca 2007.). Budući da u nas ne postoji sličan pravni propis, pod određenim uvjetima i uz nužnu prilagodbu za potrebe procjene imovinske vrijednosti mogu pomoći i njemačke odredbe.

1. Opći propisi o procjeni
2. Posebni propisi o procjeni
3. Posebni propisi
4. Savjet za procjenu, vijeće procjenitelja
5. Zemljišna imovina
6. Neizgrađena zemljišta
7. Izgrađena zemljišta
8. Posebni propisi
9. Pogonska imovina
10. Posebni propisi i ovlaštenja
11. Propisi za procjenu imovine na području navedenom u članku 3. ugovora o ujedinjenju
12. Propisi za procjenu zemljišnog posjeda za porez na nasljedstvo od 1. siječnja 1996. te za porez na promet nekretnina od 1. siječnja 1997.