Autorica u ovom članku daje prikaz jedne odluke Ustavnog suda RH vezanu uz odgovornost države za štetu koja je građaninu nastala nezakonitim i nepravilnim radom tijela državne uprave.

U ovom članku autorica ukazuje na moguće smjerove izmjena poreznog sustava, uz naglašavanje vodećeg pravila kojega se moraju držati nositelji porezne politike, a to je ostvarenje pravednosti u oporezivanju.

1. Uvod
2. O oporezivanju imovine
3. Porez na porast vrijednosti imovine
4. Porez na kapitalne dobitke
5. Zaključak

Građanskopravna odgovornost za štete nastale zbog liječničke greške pojam je koji ne potječe iz prava već iz medicine, a "stvorio" ga je poznati patolog Rudolf Virchow u drugoj polovici 19. st. pod nazivom "stručna greška liječnika" (Kunstfehler der Arzter), a definirao ga je kao kršenje općepriznatih pravila umijeća liječenja zbog pomanjkanja dužne pažnje ili opreza. Vjerojatno ni sam nije imao predodžbu koliko će se njegova specijalnost razviti i koliku će (često presudnu) ulogu imati pri utvrđivanju postojanja ili nepostojanja liječničke greške. Tu sve aktualniju materiju autor u ovom prikazu razlaže tako da najprije objašnjava opća pravna pravila o odgovornosti za štetu, a zatim (u drugom dijelu ovog rada) ta pravila pojašnjava u primijeni na tzv. liječničke greške.

1. Uvod
2. Pravni izvori
3. Raščlamba problema

Ustupanje radnika je aktualno pitanje koje se pojavljuje vrlo često. Stoga u ovom članku  pitanje tzv. iznajmljivanja radnika obrađujemo općenito te s aspekta jednog od bitnih elementa radnog odnosa – subordinacije.

1. Uvod
2. Bit radnog odnosa
3. Ustupanje radnika - agencija za privremeno zapošljavanje
4. Upućivanje pripravnika na rad kod drugog poslodavca
5. Radni odnos člana uprave trgovačkog društva i ravnatelja ustanove
6. Zaključak

Ovlaštenje izricanja mjere udaljenja sudionika sudskog ili upravnog postupka, odnosno sudionika sjednice tijela javne vlasti koji remeti propisani red, kao i mogućnost prisilne provedbe spomenute mjere, razmatrani su u pogledu sudbene vlasti, upravnih tijela i drugih tijela javne vlasti, uz poseban osvrt na ovlasti policije i zaštitara.Na primjeru iz prakse predočen je i instrument "virtualne odsutnosti" - ignoriranja vijećnika koji je odbio udaljiti se sa sjednice za vrijeme glasovanja, javljanja za riječ i dr.Za provedbu prisilnog udaljenja sudbenoj je vlasti na raspolaganju pravosudna policija, Hrvatskom saboru Straža Sabora, a svim tijelima javne vlasti policija i/ili zaštitari.

1. Uvod
2. Prisilno udaljenje u postupku pred sudovima i upravnim tijelima
3. Prisilno udaljenje sudionika sjednice tijela javne vlasti
4. Policijske ovlasti
5. Ovlasti zaštitara
6. "Virtualna odsutnost" — primjer iz prakse
7. Zaključak

Autor u ovome članku iznosi prikaz mehanizama kojima dioničari mogu nadzirati djelovanje uprave te način zaštite manjinskih dioničara s obzirom na postojanje vladajućeg društva u društvu i s obzirom na stupnjeve njegove nazočnosti. Naime, za potrebe ovog članka daje se samo prikaz sljedećih mehanizama kontrole: kontrola putem ovlasti nadzornog odbora, osobna odgovornost članova uprave društva, ovlasti glavne skupštine te ovlast pobijanja odluka glavne skupštine i pravo na obaviještenost. Navedeni bi mehanizmi, uz adekvatnu uporabu, trebali učinkovito štititi prava dioničara u odnosu na društvo.

1. Uvod
2. Mehanizmi kontrole uprave od strane dioničara
3. Prikaz zaštite manjinskih dioničara s obzirom na postojanje dioničara s prevladavajućim utjecajem u društvu
4. Zaključak

Cilj ovog članka je prikazati kako je postupak vezan za prijenos dionica manjinskih dioničara uređen u hrvatskom pravnom sustavu. Iako je u primjeni tek nekoliko godina, razmatrani institut nije nepoznanica u našoj pravnoj praksi ali su odgovori na brojna pitanja koja se pojavljuju kod primjene takvog prijenosa dionica od velikog praktičnog značenja.

1. Uvod
2. O institutu općenito
3. Postupak
4. Usporedba s drugim institutima
5. Zaključak

Autor u ovom članku razmatra pojam zaklade, njezino osnivanje, ustrojstvo i djelatnost te daje ogledni primjerak statuta zaklade.

1. Pojmovna određenja zaklade
2. Osnivanje zaklade
3. Imovina zaklade
4. Upravljanje zakladom
5. Temeljni akt zaklade
6. Prestanak zaklade
7. Predstavništva stranih zaklada

Hrvatski sabor je na svojoj sjednici održanoj 15. lipnja 2007 usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Od donošenja Zakona o obrtu 1993. ovo su pete izmjene i dopune kojima se, uz nekoliko većih novosti, ovaj Zakon i terminološki uskladio s promjenama o ustroju državne uprave koje su uslijedile nakon parlamentarnih izbora 2003. Autor u članku opširnije pojašnjava najvažnije izmjene ovog zakona.

1. Uvod
2. Koje promjene donose izmjene i dopune Zakona o obrtu
3. Promjene koje se odnose na sustav obrazovanja

U ovom se članku razmatraju sadržaj i granice stranačke autonomije u pogledu ugovaranja nadležnosti stranog državnog ili arbitražnog suda, te u pogledu izbora mjerodavnog prava u ugovorima o nekretninama s međunarodnim obilježjem. Oba se pitanja analiziraju prije svega prema hrvatskom međunarodnom privatnom pravu de lege lata. Kako će nakon stjecanja punopravnog članstva u Europskoj uniji, sadašnje unutarnje izvore o ovoj materiji uvelike zamijeniti izvori europskog međunarodnog privatnog prava, navedena pitanje razmatraju se i prema europskom među­na­rod­nom privatnom pravu

1. Uvod
2. Sporazumi o međunarodnoj nadležnosti u ugovorima o Nekretninama
3. Izbor mjerodavnog prava za ugovore o nekretninama
4. Zaključak

Pri uklanjanju nacionalnih poreznih različitosti unutar EU poseban je problem usklađivanje izravnih poreza koji terete poduzeća (osobito poreza na dobitak) čiju pravnu osnovu čine odgovarajuće odredbe Ugovora o osnivanju Europske unije. Autor u ovom radu pojašnjava najvažnije propise koji su doneseni radi usklađenja tih poreza s posebnim naglaskom na smjernice iz 1990. godine, ali ukazuje i na preostala otvorena pitanja u ovom segmentu.

1. Uvod
2. Pravna osnova usklađivanja izravnih poreza
3. Razvojni tijek zbivanja i važeće pravno stanje
4. Zaključak

Autorice ovog članka bile su na studijskom putovanju u Švedskoj u organizaciji SIDA-e. te ovdje daju svoj iskustveni pregled onoga što su pri tome vidjele i spoznale. Poglavito iznose svoja zapažanja o švedskom pravnom sustavu i državnoj geodetskoj upravi vezano za zemljišne knjige i katastar.

1. Uvod
2. Što se smatra nekretninom
3. Tijela za provedbu upisa vlasništva i što se upisuje
4. Postupak upisa
5. Takse i porezi pri upisu u registar nekretnina
6. Značenje i uloga Državne geodetske uprave u Švedskoj
7. Zaključak