Teoretičar poreznog prava i zagovornik reforme u postupku razreza poreza u Njemačkoj, prof. dr. Roman Seer, u svojem je referatu na kongresu poreznih savjetnika održanom potkraj 2004. u Kölnu, opisao ulogu jedinstvenog poreznog broja u reformi postupka razreza poreza. Budući da se i u nas počelo razmišljati o ideji uvođenja jedinstvenog poreznog broja, a time i o reformi razreza poreza, smatramo potrebnim, a ne samo zanimljivim, upoznati se sa sadržajem spomenutog referata u kojem su navedeni bitni elementi te reforme, argumenti kojima se ona opravdava i učinci koji se od nje očekuju.

Predmet ovog članka su najvažnije izmjene i dopune novele Kaznenog zakona iz lipnja 2006. Autor daje kritički osvrt na glavna obilježja te novele: pooštravanje kaznenopravne prisile, izmjenu odredaba o izvršenju novčane kazne, odredaba o kaznenim djelima počinjenim u gospodarskom poslovanju i unošenju instituta tzv. proširenog odu zimanja imovinske koristi.

S obzirom na to da je potkraj srpnja ove godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona u ovome se članku razmatraju pitanja vezana uz položaj stečajnih vjerovnika i vjerovnika stečajne mase u svjetlu navedenih novela Zakona.

Stečajni zakon je ove godine doživio četvrtu veliku novelu, i to Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona. U ovom članku se razmatraju novine u stečajnom postupku u pogledu ostvarivanja tražbina stečajnih vjerovnika, kojima je stečajni upravitelj ili koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu.

Autor u ovome članku razrađuje pravni institut pre kovremenoga rada kao rada koji je dulji od punog radnog vremena. Članak je podijeljen u pet dijelova. Nakon uvodnoga dijela, u drugom se razmatra pravni institut prekovremenoga rada u zakonodavstvima drugih država. U trećem dijelu članka upozorava se na određenje i pravnu osnovu, apsolutnu i relativnu zabranu, vrijeme trajanja prekovremenoga rada, pravo na povećanu plaću na temelju takvog rada i ovlasti inspektora rada u slučaju prekršaja zakonske odredbe o prekovremenom radu. Četvrti dio se odnosi na razradu prekovremenoga rada u nekim kolektivnim ugovorima, a u petom dijelu dan je prikaz prakse sudova i upravnih tijela.

U časopisu RRiF, br. 5/06. i 6/06. pisali smo o Vladinim programima za poticanje malog i srednjeg poduzetništva te zapošljavanja kako bismo poduzetnike obavijestili o mogućnostima korištenja poticajnih sredstava. U ovom članku dajemo prikaz poticajnih mjera Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti namijenjenih nezaposlenim hrvatskim braniteljima i djeci poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja - bilo da se javljaju u ulozi zaposlenika ili poduzetnika.

Svatko tko se u praksi susreće s pravilima par ničnog ili ovršnog postupka tako da u njima svakodnevno aktivno sudjeluje, svjestan je koliko je u tim postupcima bitna brzina provedbe postupka. Za onoga tko pokušava ostvariti svoje pravo (tužitelj, ovrhovoditelj) brz postupak je preduvjet za ostvarenje toga prava. Naime, usprkos izreci kako je "pravda spora ali dostižna", bolja je brza pravda. U ovome članku ne ulazimo u razlikovanje prava i pravde - za ovu situaciju to nije bitno. Za početak i za vođenje sudskog postupka vrlo je bitno urediti pitanje dostave pismena i odlu ka suda strankama u postupku. Uz dostavu su vezani rokovi koji utječu na pravomoćnost, bez dostave nije moguće uopće primijeniti veliki broj instituta parničnog postupka (primjerice, presuda na temelju izostanka ili presuda zbog ogluhe), bez dostave postupak zapravo i ne može teći.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela je Pravilnik o obliku i iznosu temeljnog kapitala koja su društva za upravljanje investicijskim fondovima obvezna održavati, koji je stupio na snagu 12. rujna 2006. Tim je Pravilnikom propisano da se najmanje 50% propisanog temeljnog kapitala društva mora održavati u dužničkim vrijednosnim papirima koje izdaju Republika Hrvatska i Hrvatska narodna banka te za koje jamči Republika Hrvatska, u novčanim sredstvima i u novčanim depozitima kod financijske institucije. U drugim oblicima imovine nije dopušteno održavanje predmetnog temeljnog kapitala.

Prema Zakonu o arbitraži iz 2001. u sporovima između domaćih subjekata dopuštena je samo arbitraža u Hrvatskoj. Ovo ograničenje je suprotno Newyorškoj konvenciji o priznanju i ovrsi stranih arbitražnih pravorijeka iz 1958. Slijedom toga, hrvatske pravne i fizičke osobe mogu se valjano međusobno sporazumjeti o arbitraži u stranoj državi, ako je ta država ugovornica Newyorške konvencije. Posebna ograničenja prema Zakonu o arbitraži u pogledu arbitraže u inozemstvu su - protna su Ugovoru o EZ u i treba ih ukloniti u sklo - pu priprema Hrvatske za članstvo u EU. Obveze Hrva tske u tom smislu propisane su i odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2001. o pružanju usluga.

U nastavku prikazujemo najvažnije novine sljedećih Zakona

1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje
2. Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje
3. Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o zaštiti osobnih podataka s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje
4. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje
5. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, drugo čitanje