Ovim člankom dan je pregled sudske prakse Vrhovnog suda RH s područja primjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Nar. nov., br. 92/96., 33/99., 42/99., 80/02. i 81/02. - dalje: Zakona o naknadi ...), te primjene pratećih propisa.
Zakonom o naknadi ... uređuju se uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo (dalje: društveno vlasništvo) konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenima u Zakonu o naknadi ... (čl. 1. st. 1.).
Primjenom različitih oblika naknade (čl. 1. st. 2. Zakona o naknadi ...), kao pravilo je propisana isplata u novcu ili vrijednosnim papirima (dionice ili udjeli i obveznice), a iznimno vraćanje u naravi (naturalna restitucija).
Kod konfiscirane imovine, prema čl. 4. Zakona o naknadi... postoji iznimka prema kojoj se imovina daje u vlasništvo prijašnjem vlasniku, a ako to nije moguće, prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u novcu ili vrijednosnim papirima.
Prema čl. 15. Zakona o naknadi ... priznaje se pravo na naknadu za sljedeću imovinu: neizgrađeno građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, stambene i poslovne zgrade, odnosno idealne dijelove takvih zgrada, te stanove i poslovne prostorije kao posebne dijelove zgrade odnosno idealne dijelove tih posebnih dijelova zajedno s pripadajućim zemljištem (dalje: stan ili poslovni prostor), brodove i brodice, poduzeća i pokretnine.
I brodovi, odnosno brodice u smislu Zakona o naknadi ... smatraju se nekretninom.
Nakon deset godina od donošenja Zakona o naknadi ... razvila se zanimljiva sudska praksa, čiji dio ćemo pokušati izložiti.