Međunarodna trgovačka komora u Parizu (MTK) nedavno je objavila Dodatak Jednoobraznim pravilima za dokumentarne akreditive iz 1993. godine (dalje: "JP500"), pod naslovom "Dodatak JP500 za elektronsko podnošenje dokumenata - Izdanje 1.0" (naziv originala je "Supplement to UCP500 for Electronic Presentation - Version 1.0"). Kratica novog Dodatka je jednostavno "eUCP". U ovome će tekstu hrvatska kratica za Dodatak biti eJP ili jednostavno "Dodatak". Za bolje razlikovanje od temeljnih odredaba JP, svih 12 članaka eDodatka ima ispred sebe naznaku "e" (e1- e12). Želimo prikazati sadržaj i smisao odredaba Dodatka. Naslovu Dodatka dodana je i oznaka "Version 1.0", kao indikacija mogućnosti da se i prije potpune revizije JP500 obave dodatne promjene, ovisno o elektroničkoj tehnologiji ili elektroničnim sustavima koji će se do tada razvijati i rabiti.
Klauzule plaćanja kod ugovora o licenciji trebale bi biti ugovorene tako da interesi stjecatelja i davatelja licencije budu ravnopravno zastupljeni. Međutim, ugovaranje klauzula plaćanja kojima bi se postigla željena ravnoteža interesa iznimno je složeno pitanje. Prije pristupanja pregovorima oko zaključivanja ugovora o licenciji obje ugovorne strane bi trebale biti upoznate s pravom vrijednošću tehnologije koja je predmet licencije jer se samo tako može odrediti optimalna visina licencne naknade. No, zbog utjecaja iznimno velikog broja čimbenika koji se javljaju u suvremenom društvu, određivanje vrijednosti tehnologije nije jednostavno. Primjerice, čak i najrevolucionarnija tehnologija može vrlo brzo postati potpuno bezvrijedna jer će, zbog brzine tehnološkog razvitka na globalnoj razini, biti zamijenjena novom, boljom i učinkovitijom. U praksi se pojavljuje mnoštvo oblika u kojima licencna naknada može biti izražena, te se stoga postavlja pitanje koji oblik odabrati u konkretnom slučaju. U obzir dolaze tantijeme, paušalna naknada te kombinacija tantijema i paušalne naknade, a postoji i čitav niz mogućnosti od uzajamnog licenciranja, preko prodaje proizvoda nastalih primjenom licencirane tehnologije po povoljnijoj cijeni, do ustupanja udjela u trgovačkim društvima.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku1 iz 2003. (Nar. nov., br. 117/03. – dalje: Novela 2003.) institut dostave u parničnom postupku značajno je reformiran, među ostalim i unošenjem niza novih oblika dostave, kojima bi se trebala, s jedne strane, pojednostavniti, ubrzati i pojeftiniti dostava, a s druge strane, učiniti pouzdanijom, sigurnijom i općenito učinkovitijom.
Među novim oblicima dostave posebno mjesto zauzimaju javnobilježnička, sporazumna i pretinačka dostava. Zadnji od tih oblika dostave već se potvrdio u praksi i zahvaljujući njemu značajno su smanjeni troškovi dostave i ona je učinjena bitno jednostavnijom, pouzdanijom i djelotvornijom. Prva se dva oblika, međutim, još uvijek ne koriste dovoljno u praksi, možda zbog toga što još uvijek nije prepoznata njihova funkcionalna vrijednost (sporazumna dostava), odnosno možda stoga što još za njima nema osobitih objektivnih potreba (javnobilježnička dostava).
Autor u ovome članku na pregledan i zanimljiv način prikazuje raličite ovršne mjere koje ovrhovoditelju stoje na raspolaganju radi namirenja poreznog duga i ostalih javnih davanja i uvjete pod kojima se ovrhu provodi.
Zapravo, ovršni se postupak u poreznim stvarima određuje kao postupak prisilnog izvršenja duga na ime poreza i ostalih davanja. Načelno se ovrha može provesti na pokretninama (provodi je porezno tijelo) i nad nekretninama (na zahtjev poreznog tijela provodi je sud). Oblici provođenja ovrhe su raznoliki. U njih uvršćuje pljenidbu novčanih sredstava na žiro-računima i drugim računima, pljenidbu pokretnina, pljenidbu dospjelih novčanih tražbina ovršenika – primjerice, pljenidbu dospjele plaće radnika, pljenidbu tražbine koja je osigurana založnim pravom na nekretnini, pljenidbu tražbine prema osnovi vrijednosnih papira. To je i ovrha nad imovinskim pravima i ovrha nad nekretninama.
Pod određenim je uvjetima moguća odgoda, odnosno obustava ovrhe.
U broju 2/05. časopisa Pravo i porezi objavljen je članak o porezu na dohodak u Austriji. U ovome broju našega časopisa razmatra se porez na dobitak u toj državi, pregled kojeg poreza iznosi naš suradnik iz inozemstva.
U poreznom postupku razlikujemo redovne i izvanredne pravne lijekove. Redovni pravni lijek je samo žalba. Osim žalbe i prigovor je svojevrstan pravni lijek, ali prigovor nema obilježje žalbe.
U ovome članku riječ je samo o redovnim pravnim lijekovima, odnosno o žalbi, dok izvanredni pravni lijekovi neće biti predmetom razmatranja.
Pravo na žalbu jedno je od načela općeg upravnog i poreznog postupka, ali u prvom redu ima snagu i značenje ustavnog načela, koje spada u osnovno, ustavom zajamčeno pravo. Tako je pravo na žalbu uzdignuto u rang ustavnog načela. Idejni motiv propisivanja prava na žalbu kao ustavnog načela je zaštita prava i interesa građana i drugih subjekata.
Predmet ovog članka je analiza problema financiranja lokalne i područne (regionalne) samouprave u RH. Uspoređuju se veličine prihoda i rashoda lokalne samouprave u ukupnim javnim prihodima i rashodima. Nabrajaju se izvori prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te analizira njihova struktura. Daje se komparativni prikaz prihoda i rashoda jedinica lokalne samouprave u drugim europskim zemljama. Ukazuje se na osnovne probleme u financiranju sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave, te se promišlja o mogućim pravcima reforme sustava financiranja, koja bi bila usklađena s reformama upravnog sustava u cjelini.
U prvom dijelu članka koji je pod naslovom "Što donosi novi Zakon o obveznim odnosima" objavljen u časopisu Pravo i porezi br. 3/05., prikazali smo novosti glede osnova odnosno općih pravila za obveznopravne odnose te posebnih pravila za ugovorne obvezne odnose.
U nastavku donosimo pregled novosti koje se odnose na izvanugovorne obvezne odnose koji obuhvaćaju prouzročenje štete, stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga, javno obećanje nagrade i vrijednosne papire.
Institut stjecanja bez osnove uređen je u čl. 210. do 219. Zakona o obveznim odnosima, a u ovom članku se obrađuju uvjeti koji se moraju ispuniti da bi bilo omogućeno vraćanje stečenog bez osnove, slučajevi u kojima nije moguće tražiti vraćanje te opseg vraćanja stečenog bez osnove. Uz to se uspoređuje postojeće zakonsko rješenje s tekstom Novoga Zakona o obveznim odnosima.
Radi poboljšanja preventivnih mjera zaštite od požara, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara (Nar. nov., br. 33/05.) koji je stupio na snagu (i primjenjuje se) 22. ožujka 2005., osim odredbe čl. 7. st. 1., 2. i 3. toga zakona koja će se početi primjenjivati od dana proteka roka od 6 mjeseci od donošenja podzakonskog akta ministra unutarnjih poslova iz čl. 7. st. 7. istog zakona.
Navedene se promjene uglavnom odnose na mjere zaštite od požara (Glava III. Zakona o zaštiti od požara — Nar. nov., br. 58/93. — dalje: ZZP) koje obuhvaćaju pitanja projektiranja, izgradnje i lokacijskih dozvola do promjene u svotama za prekršaje.
Prema odredbi čl. 66. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje nedvojbeno povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno.
Osim pravnog temelja za stjecanje vlasništva nekretnina i načina uspostave etažnoga vlasništva, ZOV odredbom čl. 73. st. 3. propisuje i poseban uvjet za uspostavu etažnog vlasništva. To je potvrda da je određeni dio zgrade samostalna uporabna cjelina.
U slučaju Ingmar GB Ltd protiv Eaton Leonard Technologies Inc. (C-381/98) Europski sud pravde 9. studenoga 2000. donio je odluku u kojoj je iznio svoje viđenje odnosa između dvaju pravnih načela. S jedne strane, riječ je o načelu autonomije volje ugovornih stranaka pri izboru mjerodavnog prava — načelu međunarodnog privatnog prava. Tome se suprotstavlja, s druge strane, načelo obvezujuće snage prisilnih pravila koja čine dio acquis communiautairea — načelo prava Europske zajednice. Ovaj vrlo složeni problem, kao i način na koji mu je Europski sud pristupio u ovom slučaju, potaknuo je mnoge autore na iznošenje i vlastita stava o tom pitanju.
Republika Hrvatska uskoro očekuje formalno otvaranje pregovora o pristupanju u punopravno članstvo Europske unije, a to je jedan od najvećih izazova s kojim će se Hrvatska nositi u sljedećem petogodišnjem razdoblju. U najvećoj mjeri ovdje je riječ o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. U odnosu na područje pravosuđa i unutarnjih poslova pristupni pregovori će se najvjerojatnije svesti samo na usklađivanje zakonodavstva budući da vjerojatno RH na ovom području neće tražiti nikakva prijelazna razdoblja. To znači da će RH najvjerojatnije prihvatiti obvezu potpunog usklađivanja s pravnom stečevinom do trenutka ulaska u EU. Pregovarački okvir za RH ima veći broj poglavlja u odnosu na prijašnje kandidate (ukupno 35 poglavlja). Nova poglavlja nastala su podjelom nekih dosadašnjih poglavlja na dva dijela. Što se tiče pregovora vezanih za područje pravosuđa i unutarnjih poslova oni će se sada nalaziti u poglavljima 23. — Justice, freedom and security i 24. — Judiciary and fundamental rights.
Uvećanje osobnog odbitka za otplatu kamata po namjenskom stambenom kreditu za investicijska održavanja na postojećem stambenom prostoru u 2003. i 2004. godini
Utvrđivanje drugog dohotka i plaćanje predujma poreza na dohodak
Oporezivanje nagrada
Oporezivanje primitaka športaša i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja po toj osnovi
Obračun carinskog duga pri uvozu gospodarskoga inventara temeljem čl. 47. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Nar. nov., br. 94/01. do 48/04.)
Carinske i porezne olakšice pri uvozu strojeva i opreme prema čl. 61. st. 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Nar. nov., br. 174/04.)
Uvoz rabljenih predmeta kućanstva
Ostvarivanje carinskih i poreznih olakšica prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Oslobođenja od plaćanja carine na ortopedska i druga pomagala
Uvoz nosivog dijela prednje osovine za samogradnju automobila
Uvoz automobila i poljoprivredne mehanizacije po osnovi statusa člana uže obitelji poginuloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata
Uvoz gospodarskog inventara pri preseljenju u RH
Utvrđivanje carinske vrijednosti osobnih automobila
Carinjenje poštanskih pošiljaka
Troškovi carinjenja poštanskih pošiljaka
Povrat plaćene carine i PDV-a na uvezeni osobni automobil invalidne osobe
Priznaje li se stručni ispit koji je položio diplomirani inženjer graditeljstva u području graditeljstva za položen državni stručni ispit za rad u tijelima uprave
Donošenje pravilnika o unutarnjem redu središnjeg tijela državne uprave
Postoji li mogućnost oslobađanja od obveze polaganja državnog stručnog ispita osobe koja je položila stručni ispit pred ispitnom komisijom bivše Službe društvenog knjigovodstva
Nespojivost člana poglavarstva i ravnatelja ustanove u vlasništvu jedinice lokalne samouprave odnosno člana poglavarstva i direktora trgovačkog društva u pretežitom vlasništvu jedinice lokalne samouprave
Rodiljni dopust i pristupanje vježbenice polaganju državnog stručnog ispita
Priznavanje položenog stručnog ispita u drugom tijelu uprave prema ranijim propisima za položeni državni stručni ispit
Primjena odredbi Zakona o državnim službenicima i namještenicima u odnosu na obvezni posebni uvjet za raspored na radno mjesto državnog službenika