Viša sila pojam je u pravnoj praksi često rabljen. S druge strane taj se izraz uopće ne rabi ni u postojećem tekstu Zakona o obveznim odnosima niti u poredbenim propisima, nego je stvoren u pravnoj književnosti kako bi se njime posve kratko navele odnosno opisale okolnosti ili događaji za koje jedna strana obveznopravnog odnosa ne odgovara. U domaćoj pravnoj literaturi taj se pojam rabi poglavito u svezi s izvanugovornim obvezama, i to kako bi se kratko i jednim izrazom opisale one okolnosti koje isključuju odgovornost za štetu od opasnih stvari ili opasnih djelatnosti. Kod toga se samo u dijelu literature posve jasno i izričito navode obilježja okolnosti odnosno događaja koji se uvrštavaju u pojam više sile. To su nužnost da događaj bude vanjski s obzirom na stranke, nepredvidivost događaja (što znači da ne nastupa redovito nego iznimno i neočekivano), neotklonjivost ili neizbježnost događaja što znači da se ne može ukloniti (izbjeći) načinima i sredstvima koja se razumno mogu očekivati od određene osobe.
Imajući na umu tekstualno ujednačenje obilježja predmetnih okolnosti, zanimljivo je postaviti pitanje budućeg ujednačavanja sudske prakse, a ishodište je svakako poznavanje postojeće.
Stoga se u ovome članku prvenstveno razmatra postojeći tekst Zakona o obveznim odnosima i tekst Nacrta toga Zakona glede spominjanih okolnosti te postojeća sudska praksa.
U ovome se članku iznosi primjer iz prakse nepropisne vožnje na biciklu, te uzročne veze sa štetnim događajem do kojeg je došlo zbog te vožnje. Uz to autor komentira i zanimljivu sudsku odluku donesenu o takvome predmetu.
Nakon sumarne analize polja primjene Ugovora o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja sa Slovenijom, Njemačkom i Italijom, koji su slični ali ipak izme đu njih postoje i određene razlike, autor u ovome članku raspravlja o pretpostavkama za pokretanje rješavanja spora arbitražnim putem i o mjerodavnom pravu za bit spora. Kako između država ugovornica - ulagatelja - postoji znatna investicijska suradnja, s tendencijom intenziviranja, obrada spomenute materije može pridonijeti povećanju pravne sigurnosti i predvidljivosti općenito te posebno pravnih subjekata koji su u tom smislu važni. Opravdano je očekivati da će dolaziti do još znatnijeg ulaganja kapitala i drugih sredstava u države čije promicanje i zaštitu utvrđuju analizirani Ugovori. U ovome se članku potom ukazuje samo na neka osnovna pitanja o arbitražnom rješavanju ulagačkih sporova. Smatramo to početkom nužnog daljnjeg sveobuhvatnog istraživanja složene konvencijske materije promicanja i zaštite ulaganja općenito i posebno što se tiče odnosa između navedenih država ugovornica.
Sam naslov ovoga članka ukazuje na neke posebnosti u sustavu oporezivanja prometa nekretnina u nas. Kada bi se to provodilo primjenom samo jednog poreznog oblika, tada bi to bilo vidljivo već iz spomenutog naslova. Umjesto primjene samo jednog poreza, promet nekretnina u RH podliježe plaćanju triju različitih vrsta poreza, i to porezu na promet nekretnina, porezu na dodanu vrijednost i porezu na dohodak. Imajući na umu navedenu trovrsnost oporezivanja prometa nekretnina u nas, u nastavku će se razmatrati osnovne odrednice svakog od spomenutih poreznih oblika.
Autor u ovome članku sažeto iznosi razloge za pokretanje upravnog spora protiv konačnog poreznog akta, te postupak i način na koji se taj spor pokreće s obzirom na odredbe relevantnih propisa. U ovome kontekstu bitno je i pitanje samoga prava na pokretanje toga spora, na što se usredotočuje pozornost.
Članak je svojevrsna kritika nove odredbe Zakona o parničnom postupku (ZPP). Izlažu se mogućnosti zaštite prava radnika u parnicama iz radnih odnosa prije pravomoćnosti sudske odluke uz istodobnu kritiku zakonskog rješenja iz najnovijih izmjena i dopuna ZPP-a o mogućnosti pridavanja svojstva ovršnosti sudskoj presudi prije njezine pravomoćnosti. Također, izloženi su načini zaštite prava poslodavca koji može biti pogođen primjenom te zakonske odredbe. Ukazano je i na neka postupovna pitanja oko postupanja suda.
Razmatrani instituti su prikazani instruktivno i sumarno radi dobivanja preglednosti zapaženog problema.
Od mjeseca kolovoza ove godine na snazi je propis koji uređuje materiju obeštećenja korisnika mirovina u RH. Unatoč tome i dalje ostaje otvoreno pitanje kada i na koji način će umirovljenici ostvariti željeni cilj. Korak bliže odgovoru na ovo pitanje slijedi u nastavku.
Stečajni postupak je posebna vrsta izvanparničnog postupka, koji se provodi u slučaju kada dužnik nije više u mogućnosti podmirivati svoje dospjele obveze prema vjerovnicima. Cilj svakog stečajnog postupka je namirenje vjerovnika stečajnog dužnika unovčenjem imovine dužnika i podjelom tako prikupljenih sredstava vjerovnicima. Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika, ako se utvrdi postojanje kojeg od stečajnih razloga, a to su nesposobnost za plaćanje (insolventnost) ili prezaduženost, a sam dužnik može predložiti otvaranje stečajnog postupka u slučaju prijeteće nesposobnosti za plaćanje.
Autor u ovome članku daje prikaz međunarodnih i domaćih pravnih normi o protupješačkim minama. Pritom analizira Konvenciju UN-a o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju; Zakon Republike Hrvatske o zabrani uporabe, stvaranju zaliha, proizvodnji i prijenosu protupješačkih mina i o njihovom uništenju. Poseban naglasak dan je međunarodnoj pravnoj pomoći i kaznenom djelu iz čl. 9. Zakona.
Ovaj je članak zanimljiv jer se prvi put u našoj pravnoj publicistici obrađuje ova tema, važna ne samo s kaznenopravnog aspekta, nego i zbog gospodarskih razloga, pitanja povratka izbjeglica i prognanika i sudbine tisuća nevinih ljudi.
Komunalno gospodarstvo obuhvaća područje gospodarstva koje se odnosi na pružanje usluga u komunalnim djelatnostima, posebnost kojih se iskazuje vrstom pružanja komunalnih usluga koje u biti čine osnovu urbanog života svake čovjekove životne sredine. Osobitost sustava komunalnog gospodarstva sastoji se u tome što se njime uređuje pružanje pojedinih komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanja objekata i uređenja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova, Grada Zagreba i županija kad je to određeno Zakonom.
U našem pravnom sustavu područje komunalnog gospodarstva uređeno je Zakonom o komunalnom gospodarstvu.
Autorica u ovome članku ukazuje na bitne odrednice novele Zakona o komunalnom gospodarstvu koje su stupile na snagu 25. lipnja 2004. i odredbe Uredbe Vlade RH koja je stupila na snagu 11. kolovoza 2004.
Napominjemo kako je urednički pročišćen tekst Zakona o komunalnom gospodarstvu objavljen kao prilog našega časopisa br. 9/04.
Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Zakon) dana je ovlast jedinicama lokalne samouprave za proglašenje i nekih drugih, tzv. nekomunalnih djelatnosti, komunalnima, te na taj način za stjecanje uvjeta za izravno odlučivanje o ustrojstvu i funkcioniranju tih djelatnosti. U praksi ovakvu ovlast spomenute jedinice koriste relativno malo.
Ovim se člankom ukazuje na odgovarajuće odredbe Zakona, svrhu, uvjete, postupak i druga pitanja vezana uz predmetno proglašenje. Kako brojna pitanja glede toga nisu Zakonom precizirana i postoje velike dvojbe, o njima autor daje svoja mišljenja.
Isticanje cijena robe, prodaja po sniženim cijenama, rasprodaje i popusti te poticanje prodaje pitanja su jednako važna trgovcima kao i potrošačima, a regulirana su odredbama Posebnih uzanca u trgovini na malo (Nar. nov., br. 16/95.), odredbama Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 96/03.) i Zakona o trgovini - pročišćeni tekst (Nar. nov., br. 49/02., 103/03. i 170/03., te Odluka Ustavnog suda RH objavljena u Nar. nov., br. 55/04.).
Zakon o zaštiti potrošača je definirao pojmove trgovca i potrošača, propisao način isticanja cijena proizvoda, kao i obvezu objavljivanja uvjeta prodaje. O svemu opširnije pročitajte u nastavku članka.
Premještaj registriranog sjedišta trgovačkog društva iz jedne u drugu državu članicu uređen je normama nacionalnog prava. Stoga je zbog različitih zakonodavnih rješenja pitanja stjecanja i gubitka pravnog subjektiviteta društva koje seli, nesmetano premještanje sjedišta ograničeno ili onemogućeno. Iako na ovaj način uređeno pravo na transfer društva čini prepreku u provođenju temeljnih gospodarskih sloboda, ono još uvijek nije propisano aktima europskog prava. Nakon niza godina traženja jedinstvenog rješenja ovog problema, predloženo je donošenje smjernice koja bi sadržavala opća rješenja temeljem kojih bi trgovačka društva transferom sjedišta mogla nesmetano sudjelovati u slobodi poslovnog nastana.
Predmet ovoga članka je razmatranje međunarodnopravnih nastojanja vezanih uz oporezivanje međunarodnih transakcija u elektroničkoj trgovini. Daje se prikaz razvoja porezne politike na ovom području u okviru vodećih međunarodnih gospodarskih organizacija, s posebnim osvrtom na mjere i propise koje je donijela EU. U tom smislu autor analizira temeljna obilježja PDV-a, te daje prikaz pozitivnopravnog uređenja primjene poreza na dodanu vrijednost u elektroničkoj trgovini EU.
Priznavanje pravosudnog ispita položenog u drugoj državi za državni stručni ispit
Posebni dio državnog stručnog ispita za obavljanje poslova komunalnog redara, a već je ranije položen državni stručni ispit za pristava III. vrste zvanja
Izbor predsjednika predstavničkog tijela općine
Tko obavlja nadzor nad zakonitošću rada i općih akata područnih službi Hrvatskog zavoda mirovinskog osiguranja
Priznaje li se strukovni ispit položen za poslove doktora medicine kao državni stručni ispit za rad u tijelima državne uprave
Može li državna služba na određeno vrijeme postati državna služba na neodređeno vrijeme primjenom odredbe čl. 10., st. 2. Zakona o radu
U kojem iznosu se isplaćuje plaća vježbeniku u tijelu državne uprave
Pravo na godišnji odmor ne ovisi o radnoj sposobnosti radnika. Ne postoji zloporaba prava kod radne nesposobnosti za vrijeme cijele godine na koju se odnosi godišnji odmor - Potvrda stalne sudske prakse
Naknada za godišnji odmor kod zaposlenih s nepunim radnim vremenom s godišnjim radnim vremenom: uključenje svih sati koji su ispali i na koje se ima pravo kod godišnjeg odmora
Nedopuštenost ograničenja raskida s karakterom ugovorne kazne
Porezno oslobođenje prema Zakonu o porezu društava - Pretpostavke za gospodarsko poticanje - priključenje na infrastrukturu nekog industrijskog područja - gradnja vodovoda - Projektiranje i priključenje na infrastrukturu stambenog područja - Ograničenje na gospodarsko poticanje
Pričuve za građansko procesnu utvrđenu regresnu odgovornost jedinog poduzetnika i člana društva - direktora jednog d.o.o.-a bez imovine zbog obveze naknade štete prema podizvođaču d.o.o.-a - pričuve za rizike
Razlučivanje troškova nastavka građenja od troškova razdoblja
Dobitak od prodaje prava prvokupa (nastalih nakon stjecanja dionica) ne dodaje se prihodima iz kapitalne imovine, ali podliježe porezu kao špekulativni dobitak - početak špekulativnog roka od trenutka stjecanja starih dionica
Razlike svota godišnjeg bonusa na tržištu rada opravdavaju rijetke kvalifikacije i duža vremena uhodavanja
Tarifna nadoknada za vrijeme dopusta za odgoj djeteta: ne nastaje lošiji položaj kod rada s nepunim radnim vremenom u odnosu na radnike koji ne obavljaju nikakav rad za vrijeme dopusta za odgoj djeteta
