U časopisu Pravo i porezi br. 7/03. objavili smo prvi dio članka pod naslovom: Postavljanje privremene uprave trgovačkom društvu kao privremena mjera osiguranja, autora prof. dr. sc. Mihajla Dike. U ovom, pak, broju našeg časopisa nastavljamo s izlaganjem drugog dijela ovoga članka koji se odnosi na privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine; osiguranje prava, pravnih odnosa pravnoga reda; na odnos odredbe čl. 245. ZTD odredaba čl. 299., st. 1., t. 2. OZ; postavljanje privremene uprave trgovačkog društva, te na zaključne konstatacije.
Činjenica jest da u nas ima razmjerno previše dioničkih društava u odnosu na zemlje gdje broj poduzetnika iznosi i nekoliko stotina tisuća ili nekoliko milijuna (npr. u Njemačkoj). U nas je lako objasniti zašto je to tako: u pretvorbi su u pravilu trgovačka društva definirana kao dionička. Kako je taj oblik upravljanja društvom najskuplji i relativno birokratiziran, preporuka je da se promisli i o drugim pravnim ustrojima trgovačkog društva. Detaljnije o tome u nastavku članka.
U časopisu Pravo i porezi br. 7/03. objavili smo prvi dio članka o sadržaju ugovora. U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove značajne tematike, na način da se najprije prikazuju uzgredni sastojci koje sadrži Zakon o obveznim odnosima. Potom se analizira nekoliko tipičnih uzgrednih sastojaka i odredaba kojima se u stvarnosti mijenjaju prirodni sastojci.
Nasljedno se pravo stječe na temelju oporuke ili na temelju Zakona (čl. 4., st. 3. Zakona o nasljeđivanju - u nastavku: ZN).
Oporuka (testamentum) je jednostrana, opoziva, u propisanom obliku dana izjava posljednje volje, kojom neka osoba raspolaže svojom imovinom, ili jednim njezinim dijelom za slučaj smrti.
Oporuka proizvodi pravne učinke tek u času smrti ostavitelja kada njegova ostavina po sili zakona prelazi na njegove nasljednike. Upravo stoga što je pravni učinak oporuke neposredno vezan za činjenicu smrti ostavitelja, ona je pravni posao za slučaj smrti (negotia mortis causa).
Cilj ovog članka je da se u svrhe lakšeg snalaženja u prosuđivanju porezno priznatih gubitaka utvrdi mjerilo prema kojem bi se u dvojbenim okolnostima olakšalo ispravno porezno postupanje. Pritom smo slobodni napomenuti da je mjerilo što ćemo ga uzeti u svrhu lakše prosudbe porezno priznatih gubitaka, a to je trenutak nastanka porezne obveze, samo opće polazište a da svaka konkretna okolnost zahtijeva postupanje sukladno odredbama odgovarajućeg poreznog zakona ili podzakonskog akta.
Nakon što je donošenjem Zakona o radu1 (dalje: ZOR) radni odnos pretvoren u ugovorni odnos, stranke ugovora o radu u cijelosti sporazumno uređuju svoja prava i obveze u radnom odnosu. Zakonske odredbe, pak, imaju uglavnom zaštitni karakter u odnosu na radnika, na način da propisuju minimum prava koja radnik i poslodavac u ugovoru o radu moraju poštovati.
Odredbe ZOR o zabrani natjecanja radnika s poslodavcem jedne su od rijetkih u ovom Zakonu koje imaju zaštitni karakter u odnosu na poslodavca. Tim se odredbama, za vrijeme trajanja radnog odnosa, poslodavac štiti od postupaka kojima radnik nedopušteno konkurira poslodavcu.
Autor u ovom članku iznosi usporedni prikaz ranijeg i aktualnog zakonskog uređenja u vezi s ovlaštenjem jedinica lokalne samouprave za propisivanje prekršajnih sankcija. Uz navedeno se analizira pitanje usklađenja općih akata jedinica lokalne samouprave sa Zakonom o prekršajima, te daje ogledni primjer općeg akta - Odluke o izmjeni Odluke o komunalnom redu, s kojim se taj akt usklađuje sa spomenutim Zakonom.
U drugom dijelu Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96. i 112/99. - u nastavku teksta: ZOO) kojim je uređena materija ugovora, među ostalim normiran je osnovni oblik ugovora o prodaji, te kao njegovi modaliteti ugovori o prodaji s naročitim pogodbama.
Kod prodaje s naročitim pogodbama što ih predviđa ZOO čl. 527. do 551. ugovorne stranke odstupaju donekle od temeljnih pravila ugovora o prodaji, ali se time ne napušta polje toga ugovora. Ugovorne stranke tim odredbama preciziraju svoja prava i obveze na način koji u ponečem odstupa od općih pravila koja vrijede za osnovni ugovor o prodaji. Takav je slučaj i s ugovorom o prodaji sa specifikacijom.
U časopisu Pravo i porezi br. 7/03. objavljen je članak o nekim zapažanjima uz kaznena djela propisana Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, u okviru čega je analiziran i institut manipuliranja cijenama vrijednosnih papira, koji institut čini jednu od zabrana poslova u svezi s vrijednosnim papirima.
Nastavno na razmatrani kaznenopravni aspekt, o predmetnom institutu možete pročitati u ovome članku.
Sloboda kretanja radnika u Europskoj uniji, jedna od temeljnih sloboda unutarnjeg tržišta, povezana je s nizom različitih pitanja kao što su socijalna sigurnost, priznavanje međusobnih kvalifikacija, državljanstvo Europske unije, vize i migracije u slučaju radnika iz zemalja izvan EU. Ovaj članak usredotočiti će se na prikaz pravne osnove slobode kretanja radnika u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj uzimajući u obzir relevantne odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kada se govori o slobodnom kretanju radnika u kontekstu proširenja članstva Europske unije neizostavno se javlja tranzicijsko razdoblje kao jedan od uobičajenih uvjeta prilikom pristupanja novih država članica. Stoga se posebno opisuje i tranzicijsko razdoblje u svjetlu aktualnog proširenja članstva Europske unije kao jedan bitan element s kojim će se i Republika Hrvatska zasigurno susresti prilikom pregovora o ovom poglavlju acquisa communautaira.
Ostavka na dužnost zamjenika gradonačelnika i aktiviranje vijećničkog mandata u gradskom vijeću
Primjena odredbi zakona na postupak imenovanja pročelnika jedinstvenog upravnog odjela u jedinici lokalne samouprave i nespojivosti obavljanja dužnosti direktora trgovačkog društva u vlasništvu te iste jedinice
Radni staž u tijelima državne uprave kao uvjet za stjecanje prava na jubilarnu nagradu
Mora li pročelnik jedinstvenog upravnog odjela u jedinici lokalne samouprave biti profesionalac ili može te poslove obavljati samo sa pola radnog vremena odnosno kroz četiri sata dnevno
Ostvarivanje prava na troškove promidžbe za izbore članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Državni stručni ispit obvezno se polaže kao poseban uvjet za obavljanje poslova u tijelima državne uprave, tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, dok stručni ispit za zvanje liječnika polagao se i polaže se kao uvjet za samostalan rad u zdravstvenoj struci (strukovni ispit)
Računanje radnog staža za obračun plaće državnog službenika i namještenika korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a s obzirom na to da radi četiri sata dnevno
Prodaja nekretnina u zemlji putem inozemnog društva kapitala - dobitak od prodaje od 1. siječnja 1994. stvarno oporeziv - prodaja kod uloga u imovinu društva osoba - Utvrđenje dobitka od prodaje prema § 4., st. 1. Zakona o porezu na dohodak
