Privatno pravo može se primjenjivati na osnovi pravila međunarodnog privatnog prava eksteritorijalno, dakle izvan države u kojoj je doneseno. Tako na privatnopravne situacije s međunarodnim obilježjem hrvatski sudovi ili arbitraže sa sjedištem u Hrvatskoj, na osnovi hrvatskog međunarodnog privatnog prava, trebaju često primjenjivati strano pravo. Upućivanje na primjenu stranog prava katkada dovodi do primjene prava koje se mnogo razlikuje od polaznog prava. Stoga se postavilo već pred niz stoljeća pitanje o tome treba li uvijek primijeniti strano pravo, bez obzira dakle je li ono slično, potpuno drukčije ili čak protivno osnovnim pravnim načelima polaznog prava.
Kod ugovora o ugostiteljskim uslugama, u smislu Posebnih uzanci u ugostiteljstvu 2, ugostitelj je obvezan čuvati stvari (kao kod odnosnih ugovora), te zbog sigurnosti gosta koji se nalazi u stranom ambijentu i zbog njegova povjerenja u ugostitelja, obvezu čuvanja njegovih stvari zakonodavstva izričito predviđaju, i to obično u sklopu ugovora o ostavi, kao posebnu vrstu pod nazivom ugostiteljska ostava. Naš je zakonodavac također prihvatio takav način uređenja odgovornosti ugostitelja za stvari gosta, pa je Zakon o obveznim odnosima u sklopu ugovora o ostavi (glava XVI., Odjeljak 1., čl. 712. - 723.) posebno obradio ugostiteljsku ostavu (Odjeljak 2., čl. 724. - 729.), a pod nazivom "Odgovornost ugostitelja za stvari gosta" tu materiju kod nas uređuju i Posebne uzance u ugostiteljstvu (48. - 54. i 115. - 117.).
U članku se elaborira dopustivost pobijanja ugovora o zasnivanju založnog prava (hipoteke) i ugovora o jamstvu, sukladno odredbi čl. 132. Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 44/96. 29/99. i 129/00.), kao pravnih radnji bez naknade te sugerira da bi stečajnim ovlaštenicima (stečajni upravitelj i stečajni vjerovnici) pobijanje uvijek bilo dopušteno kada su dužnik i založni dužnik ili jamac različite osobe, dok bi u situacijama kada su dužnik i založni dužnik ista pravna osoba, ovo pobijanje bilo isključeno s obzirom na to da je pravna zaštita stečajnih vjerovnika osigurana i dopuštena na drugi način - pobijanjem naknadnih pravnih radnji.
Hrvatski sabor na sjednici 22. studenoga 2002. donio je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo- šljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 143/ 02. - u nastavku: Zakon), koji je stupio na snagu 11. prosinca 2002.
Pravno gotovo neuređeno stanje u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom zahtijevalo je da se najvažnija pitanja iz tog područja urede jednim zakonom, a ne da se s više zakona uređuju pitanja značajna isključivo za pojedine skupine s najtežim oblicima invalidnosti. Glavna teškoća pri izradi i donošenju Zakona bila je u činjenici da koliko-toliko cjeloviti sustav skrbi države za osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom nije postojao, što znači da ga je trebalo izgraditi iz temelja.
Stupanjem na snagu Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak unijete su u naše zakonodavstvo značajne novosti na koje je autorica ovim člankom obratila pozornost. Osim toga, izneseni su i primjeri obračunavanja spomenutih doprinosa i poreza.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Uvođenje poreza na premije osiguranja od automobilske odgovornosti u hrvatski porezni sustav novost je koja se primjenjuje još od 1. siječnja 2002. Međutim od 1. siječnja 2003. obveznici plaćanja i poreza na premije kasko osiguranja cestovnih vozila su porezni obveznici, društva za osiguranje.
Sustav osnovnog i srednjeg školstva uređen je Zakonom o osnovnom i Zakonom o srednjem školstvu. Temeljem tih zakona doneseni su i podzakonski akti koji zajedno s propisima koji uređuju nadzor školstva čine pravni okvir spomenutog sustava. Ovaj članak, kojim se između ostalog daje osvrt na značajke raznovrsnih uloga nastavnog osoblja, učenika i roditelja u navedenim sustavima, od općeg je značaja iz razloga koji se ogleda u činjenici da je u osnovnom i srednjem školstvu zaposleno oko 50.000 osoba koji izvode nastavu raznovrsnih predmeta, a status učenika ima nešto više od 600.000 djece.
Incoterms (engl. International Commercial Terms) zbirka je tzv. transportnih klauzula koja sadrži popis tih klauzula i uz svaku pojedinu od njih opis prava i obveza prodavatelja i kupca koji su sklopili ugovor o distancijskoj prodaji te ugovorili primjenu te klauzule, iako se razumije da drukčija ugovorna odredba glede pojedinog pitanja otklanja primjenu odgovarajućeg dijela opisa prava i obveza iz korištene klauzule.
Po svojoj pravnoj prirodi zbirke Incoterms klauzula i pojedine klauzule mogu se uzeti kao kodificirani trgovački običaji (uzance) u kupoprodaji s međunarodnim obilježjem, ali se na njih ipak treba pozvati u ugovoru, jer samo navođenje klauzule ne daje punu sigurnost da će se primijeniti ovaj izvor trgovačkog prava.
Značenje tekuće verzije Incotermsa je veoma veliko zbog široke prihvaćenosti i prepoznatljivosti u međunarodnoj trgovačkoj praksi, zbog čega je potrebno omogućiti pravilno tumačenje, odnosno eventualna različita tumačenja u pojedinim zemljama svesti na najmanju moguću mjeru.
Odgovornost za štetu koja nastaje na radu ili u vezi s radom može se promatrati s tri aspekta: kao odgovornost radnika za štetu koju uzrokuje poslodavcu, kao regresnu odgovornost radnika poslodavcu za štetu koju je na radu ili u vezi s radom uzrokovao trećoj osobi, te kao odgovornost poslodavca za štetu koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom.
Predmet ovog članka je prikaz zakonske regulative u svezi s uređivanjem prava iz rada djelatnika (službenika i namještenika) i dužnosnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukazivanje na moguće dvojbe u tumačenju i primjeni navedene regulative, te na način uređivanja prava iz rada djelatnika i dužnosnika jedinica lokalne i područne samouprave.
U praksi Ustavnog suda moguće su i situacije u kojima ovo pravosudno tijelo može u povodu tužbe zainteresirane osobe utvrditi da su u određenim slučajevima ispunjene procesne pretpostavke za pokretanje ustavnosudskog postupka i prije iscrpljivanja dopuštenog pravnog puta, te da u takvim okolnostima usvoji zahtjev za pokretanje ustavnosudskog postupka ocjenjujući da bi nepokretanjem tog postupka za podnositelja tužbe i njegova srodnika mogle nastati teške i nepopravljive štetne posljedice.
Dana 1. siječnja 2002. stupio je na snagu Zakon o platnom prometu u zemlji koji se u pretežitom dijelu svojih odredaba primjenjuje od 1. travnja 2002. Navedenim su zakonom ustanovljene znatne novosti, od kojih se ističe da, u okviru obavljanja poslova platnoga prometa u zemlji poslovne banke registrirane u Republici Hrvatskoj, obavljaju i naplatu mjenice i zadužnice. Značajna pitanja u svezi s navedenom naplatom, uz određenje pojma tih instituta, autorica obrazlaže ovim člankom.
Gospodarsko poslovanje utjelovljuje široki krug uslužnih poslova koje obavljaju specijalizirane organizacije i pojedinci. Raznovrsnost ovih usluga posljedica je sve razvijenijeg tržišta, ubrzanog razvoja gospodarstva i sve većih potreba korisnika usluga kao sudionika gospodarskih odnosa.
Javno društvo jest pojam koji s odgovarajućim terminom kao složenica čini neki od oblika trgovačkih društava.
Stupanjem na snagu Zakona o tržištu vrijednosnih papira uvedena je novost u naš pravni sustav - javno dioničko društvo. Ovaj institut, te javno trgovačko društvo i javno osiguravajuće društvo, razmatraju se u ovom članku.
Daje se prikaz sadržaja 79. Tribine Kluba pravnika Grada Zagreba, objavljene u Biltenu Kluba br. 8 o temi djelovanja Europskog suda za ljudska prava. Uvodno izlaganje održala je prof. dr. sc. Nina VAJIĆ, sutkinja Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Evidentiranje, utvrđivanje, nadzor i naplata doprinosa
Uputa o utvrđivanju tržišne vrijednosti odnosno početne cijene poljoprivrednog zemljišta koja je tržišna cijena na području gdje se zemljište nalazi prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu - dopuna
Plaćanje poreza na tvrtku
Pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na cestovna motorna vozila
Priznaje li se položeni stručni ispit za osobe zaposlene u banci kao državni stručni ispit
Vraćanje mandata člana predstavničkog tijela
Mogućnost oslobađanja od polaganja državnog stručnog ispita osobe zaposlene u upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave
Pravo na naknadu troškova za rad člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave
Može li se priznati stručni ispit za zvanje liječnik položen pred ispitnom komisijom zavoda za zaštitu zdravlja za državni stručni ispit osobi koja je zaposlena u tijelu državne uprave
Sadržaj pečata mjesnog odbora
Može li se priznati stručni ispit položen pred ispitnom komisijom radne zajednice općinskih organa uprave i stručnih službi općine za državni stručni ispit osobi koja je zaposlena u tijelu državne uprave
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila
