O javnobilježničkoj službi u Republici Hrvatskoj pisali smo nastavno u našem časopisu Pravo i porezi br. 12/01. i 1/02. U ovom, pak, broju završavamo s prikazom ovog pravnog instituta u njegovu organizacijskom i sadržajnom obliku koji ostvaruju onu razinu pružanja određenih pravnih usluga kakvu u pretežnom dijelu Zapadne Europe osigurava tzv. slobodni latinski notarijat.
Pravna sigurnost jedan je od bitnih preduvjeta dobrog gospodarskog poslovanja. Bez nje se ne može uredno poslovati niti su moguća ozbiljna poslovna predviđanja, a na jednom se i drugom temelji djelovanje onih koji sudjeluju u tom poslovanju. Za pravnu je pak sigurnost bitna vladavina prava, jer bez nje nema ni te sigurnosti. Zemlja koja potiče razvoj gospodarstva mora voditi brigu o tome da se ispuni spomenuti uvjet, što je prvenstvena zadaća svake sređene države.
Ograničenja prava vlasništva na temelju pravnoga posla treba razlikovati od ograničenja na temelju zakona i ograničenja na temelju odluke tijela vlasti. Ograničenja prava vlasništva čiji je izvor pravni posao razlikuju se od ostalih ograničenja po dobrovoljnosti nastanka tih ograničenja jer na njih pristaju subjekti.
Na pomorskom dobru (uključujući i lučko područje) ovlaštenik koncesije (koncesionar) obvezan je davatelju koncesije (koncedentu) plaćati koncesijsku naknadu za gospodarsko korištenje ili posebnu upotrebu pomorskog dobra. Istodobno, jedinica lokalne samouprave korisniku pomorskog dobra (koncesionaru) naplaćuje komunalnu naknadu, dok "Hrvatske vode" naplaćuju vodnu (slivnu) naknadu. Autor obrazlaže svoje mišljenje po kojem bi izuzetno za prvenstvenog koncesionara na lučkom području bilo gospodarski oportunije da mu se naplaćuje samo koncesijska naknada.
Učinci otvaranja stečajnoga postupka na parnični i ovršni postupak upućuju na to da poznavanje problematike stečajnoga prava ne može biti rezervirano samo za uži krug pravnika koji se njome bave. Učestalost stečajeva ima kao posljedicu da se u parničnim i ovršnim postupcima često kao jedna od stranaka javlja osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak. Stoga suci (općinskih i trgovačkih sudova), odvjetnici i pravni savjetnici u trgovačkim društvima trebaju biti informirani o tome kako postupiti u parničnom i ovršnom postupku kada je nad osobom koja je stranka u takvom postupku otvoren stečaj. Bitno je naglasiti da su pravni učinci različiti, ovisno o tome koji se od četiriju kategorija vjerovnika stečajnoga dužnika nalazi u ulozi tužitelja, odnosno ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja. Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine ostvarivati samo u stečajnom postupku, a ostali vjerovnici (izlučni i razlučni vjerovnici i vjerovnici stečajne mase) mogu, argumentum a contrario, to učiniti i izvan stečajnoga postupka.
Hrvatski sabor na sjednici održanoj u prosincu 2001. raspravio je i po hitnom postupku donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 117/01. - u nastavku: Novela) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2002.
Ovim člankom daje se osvrt na značajne novosti koje Novela unosi u sadržaj Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 52/99. i 75/99. - u nastavku: Zakon) te ukazuje na neka pitanja koja bi ubuduće opsežnijom izmjenom Zakona valjalo urediti.
Česte izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/96., 70/97., 128/99., 57/ 00., 129/00. i 58/01. - u nastavku: Zakon) izazivaju znatne teškoće i dvojbe u njegovoj primjeni, ali i u primjeni podzakonskih akata donesenih za njegovu provedbu. Ovo se osobito odrazilo na primjeni instituta plaćanja komunalnog doprinosa.
U shvaćanjima izraženim u presudama Upravnog suda Republike Hrvatske pojavile su se dvojbe u svezi s pitanjem plaća li se komunalna naknada za zemljište i u slučaju kada se za isto plaća naknada za eksploataciju mineralnih sirovina.
Prema jednom stajalištu, plaćanje naknade za eksploataciju mineralnih sirovina ne isključuje obvezu plaćanja komunalne naknade za zemljište na kojem se obavlja eksploatacija mineralnih sirovina, dok o tome ima i suprotnih shvaćanja.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 117/01. - u nastavku: Novela), koji je stupio na snagu 2. siječnja 2001. uvode se nova značajna rješenja u području ugostiteljske djelatnosti.
Novelom se redefiniraju skupine i vrste objekata u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost sukladno s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, propisuje mogućnost utvrđivanja posebnih standarda i posebne kvalitete za smještajne objekte koji se kategoriziraju, određuje nadležnost Ministarstva za provedbu postupka kategorizacije, uvodi se obvezna ponovna kategorizacija smještajnih objekata svake dvije godine, utvrđuju posebni standardi i posebna kvaliteta smještajnih objekata, te propisuje postupak za utvrđivanje prestanka postojanja uvjeta za vrstu, kategoriju, posebni standard i osobitu kvalitetu određenih smještajnih objekata kad se za to ostvare pravne pretpostavke.
Izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu što su objavljene u Nar. nov., br. 59/ 01., proširen je krug komunalnih djelatnosti koje se mogu obavljati na osnovi ugovora o koncesiji, a predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave pak određuju komunalne djelatnosti koje će se obavljati putem koncesije, te određuju uvjete i mjerila za provedbu postupka prikupljanja ponuda ili javnog natječaja za davanje koncesije.
Gledom na nedovoljnu efikasnost funkcioniranja našeg pravosudnog sustava, često se u zadnje vrijeme postavlja pitanje na koji način odnosno koje mjere treba poduzeti kako bi se učinio djelotvornijim, na zadovoljstvo onih koji pred sudskim tijelima nastoje ostvariti svoja prava, te onih koji u njima rade i djeluju.
U takvoj situaciji u općem je interesu upoznati pravosudni sustav države poznate po redu i radu, te vidjeti koja su obilježja i prednosti tog sustava radi primjene pojedinih njegovih rješenja u reformi našeg pravosuđa.
Osobitu značajku njemačkog pravosudnog sustava čini razvijenost više usporednih sudbenih područja s najvišim instancama.
Zakonom o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 94/01.) provedba osiguranja za slučaj ozljeda na radu i profesionalne bolesti (osiguranje od profesionalnih rizika) u sklopu zdravstvenog osiguranja, od društava za osiguranje imovine i osoba, prenesena je u nadležnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ovo rješenje izazvalo je negodovanje i prosvjede ne samo osiguravatelja nego i poslodavaca koji svojim doprinosima financiraju ovaj oblik osiguranja. U Hrvatskoj se, naime, osiguranje od profesionalnih rizika ne provodi cjelovito, nego u sklopu zdravstvenog osiguranja (za kratkotrajna davanja na temelju privremene spriječenosti za rad) i mirovinskog osiguranja (za dugoročna davanja na temelju trajnog smanjenja ili gubitka radne sposobnosti).
Slijedom predočenog, autor u ovom članku ukazuje na stanje i probleme ove grane socijalnog osiguranja i na zakonska pravila u ovom pravnom području, te upućuje na moguća normativna i organizacijska rješenja.
Platni promet u zemlji, njegovi nositelji i sudionici te način njegova obavljanja uređen je Zakonom o platnom prometu u zemlji (u daljnjem tekstu: Zakon). Zakon je objavljen u Narodnim novinama br. 117. od 24. prosinca 2001., stupio je na snagu 1. siječnja 2002., a primjenjuje se od 1. travnja 2002. osim čl. 8., 45., 49. i 50. koji se primjenjuju od 1. veljače 2002. godine.
Donošenjem Zakona trebala bi završiti reforma platnog prometa koja je započela 1995. i koja se temelji na uspostavi Hrvatskog sustava velikih plaćanja, Nacionalnom klirinškom sustavu i prijenosu platnog prometa iz Zavoda za platni promet u banke.
Hrvatski je sabor na sjednici 7. prosinca 2001. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o investicijskim fondovima (u nastavku: ZIDZIF) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizacijskim investicijskim fondovima (u nastavku: ZIDZPIF). Oba ova zakonodavna akta objavljena su u Nar. nov., br. 114/01., a primjenjuju se od 1. siječnja 2002.
O sadržaju prijedloga izmjena i dopuna ovih Zakona iscrpno smo pisali u našem časopisu br. 12/01., dok u ovom broju u sažetom obliku dajemo prikaz njihovih bitnih odrednica.
Strana roba unesena u carinsko područje Republike Hrvatske podliježe mjerama carinskog nadzora i carinskoj provjeri od trenutka njezina ulaska pa sve dok ne napusti carinsko područje Republike Hrvatske, ili dok se za tu robu ne odredi carinski dopušteni postupak/ postupanje (puštanje u slobodan promet, unos u slobodnu zonu i sl.), a da pritom ne podliježe plaćanju carine i poreza ili mjerama trgovinske politike. Pravni institut carinskog provoza robe normiran je čl. 103. do 109. Carinskog zakona (Nar. nov., br. 78/99., 94/99., 73/00. i 92/01. - u nastavku: Zakon) i čl. 411. do 436. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (Nar. nov., br. 144/99., 48/00., 49/00., 77/00., 12/ 01. i 110/01. - u nastavku: Uredba).
Prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbi čl. 4. Zakona o posebnom porezu na luksuzne proizvode i čl. 5. Pravilnika o posebnom porezu na luksuzne proizvode
Provođenje ovrhe za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Mogućnost dostave podataka o imovnom stanju članova i predsjednika trgovačkih društava
Uputa o postupanju prilikom izdavanja mjesečnih nadzornih markica za automate za zabavne igre
Plaćanje posebnog poreza na alkohol za alkohol koji se koristi za nastavnu i znanstvenu djelatnost
Uputa o provođenju Zakona o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava
Ako poslodavac ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme
U slučaju bespravne gradnje dimenzije obiteljske kuće važne su zbog pravne oznake prekršaja
Samo investitor, a ne i njegovi nasljednici, snosi prekršajnu odgovornost za prekršaj građenja bez građevinske odnosno lokacijske dozvole
Čini prekršaj ugostitelj ako se ne pridržava radnog vremena propisanog provedbenim propisom
Obveza nošenja oružnog lista vezana je uz nošenje osobne iskaznice
Vrijeme zadržavanja oduzete putne isprave stranom državljaninu ne uračunava se u kaznu izrečenu za djelo prekršaja
Samo obećanje oštećenika da će odustati od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nije smetnja za provođenje prekršajnog postupka i donošenje rješenja o prekršaju
