Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi PDV tretmana usluga računalnog procesiranja kartičnih transakcija koje pruža svojim klijentima. Prema navodima u upitu porezni obveznik na spomenute usluge obračunava PDV, međutim klijent ga je zatražio da ne obračunava PDV vodeći se odgovorom Središnjeg ureda Porezne uprave KLASA:410-19/16-02/127, URBROJ: 513-07-21-01/17-5 od 03. srpnja 2017. Naime, Središnji ured Porezne uprave se inicijalno u vezi poreznog tretmana usluge procesiranja platnih kartica očitovao odgovorom KLASA: 410-19/16-02/127, URBROJ: 513-07-21-01/17-3 od 16. siječnja 2017. koji je dan na temelju navoda u upitu poreznog obveznika slijedom kojih je zaključeno da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 40. stavka 1. točke d) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja do 115/16, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) ne može primijeniti na usluge procesiranja platnih kartica u predmetnom slučaju uzimajući u obzir stavove i zaključak Suda Europske unije iznesenih u presudi C-604/14 od 26. svibnja 2016. u slučaju Bookit Ltd. Međutim, porezni obveznik se obratio dodatnim upitom u kojem je naveo razlike između obrazloženja usluge procesiranja iz presude Suda Europske unije C-604/14 od 26. svibnja 2016. u slučaju Bookit Ltd. i usluge procesiranja iz upita na temelju kojeg je Središnji ured Porezne uprave dao inicijalni odgovor od 16. siječnja 2017. Uzimajući u obzir da se prema navodima u dodatnom upitu transakcije (prijenos sredstava) odnose na poslove vezane uz interni, lokalni i inozemni kliring i namiru platno-prometnih transakcija Središnji ured Porezne uprave dao je odgovor KLASA:410-19/16-02/127, URBROJ: 513-07-21-01/17-5 od 03. srpnja 2017. u kojem izražava mišljenja da se na takve usluge (transakcije) može primijeniti oslobođene od plaćanja PDV-a iz članka 40. stavka 1. točke d) Zakona o PDV-u. Slijedom navedenog te obzirom da od podnositelja upita Središnji ured Porezne uprave dobiva različite informacije u vezi usluga procesiranja transakcija obavljenih korištenjem platnih kartica (u nastavku: „kartičnih transakcija“) zatraženo je očitovanje Hrvatske narodne banke u vezi sljedećih situacija koje su opisali podnositelji upita, a u cilju ispravnog određivanja poreznog tretmana.
I. Informacije društva „A“ koje pruža usluga računalnog procesiranja kartičnih transakcija
Osnovna djelatnost društva „A“ je pružanje usluga računalnog procesiranja kartičnih transakcija te pružanje ostalih s time povezanih tehničkih usluga. Korisnici usluga društva „A“ su primarno kreditne i ostale institucije za platni promet sukladno Zakonu o platnom prometu.
Banke, tj. izdavatelji i prihvatitelji, obično koriste uslugu procesiranja kartičnih transakcija koje pružaju specijalizirana društva. Takva društva (poput društva „A“) pružaju usluge procesiranja platnih transakcija izdavateljima i prihvatiteljima kartica. Prema tome, ovisno o okolnostima, društvo koje pruža usluge procesiranja platnih transakcija može poslovati na strani:
izdavatelja: obavlja aktivnosti procesiranja za izdavatelja kartice,
prihvatitelja: obavlja aktivnosti procesiranja za prihvatitelja kartice.
Kada društvo „A“ (u svojstvu društva koje pruža usluge procesiranja platnih transakcija) posluje na strani banke prihvatiteljice, procesiranje platnih kartica uključuje sljedeće korake:
• Imatelj kartice inicira plaćanje na prodajnom mjestu: prodajno mjesto (tj. trgovac) šalje zahtjev za autorizaciju, koji sadrži podatke o kartici i vrijednost transakcije (iznos). Elektronički sustav se preko POS uređaja povezuje s procesorom banke prihvatiteljice kartice (društvo „A“) prenoseći podatke o kartici i transakciji.
• Društvo „A“ obrađuje navedene ulazne podatke (provjerava podatke o trgovcu na temelju parametara koje je postavila banka prihvatiteljica kartice) te prosljeđuje navedene podatke globalnoj platnoj shemi (npr. MasterCard).
• Globalna platna shema prosljeđuje zahtjev banci izdavateljici kartice.
• Banka izdavateljica kartice provjerava valjanost kartice i dostupnost sredstava imatelja kartice, te odobrava (ili odbija) plaćanje. Autorizacijsku poruku zajedno s autorizacijskim kodom direktno ili putem svog procesora, šalje Globalnoj platnoj shemi.
• Globalna platna shema prosljeđuje odgovor u sustav društva „A“ (procesor banke prihvatiteljice).
• Sustav društva „A“ zapisuje odgovor u svom sustavu te prosljeđuje odgovor trgovcu.
• Trgovac obavještava imatelja kartice o odgovoru (odobreno/odbijeno).
• Jednom dnevno, društvo „A“ šalje datoteku u globalnu platnu shemu (navedena datoteka sadrži podatke o transakcijama izvršenim korištenjem kartica koje pripadaju pojedinoj kartičnoj shemi na prodajnim mjestima koja su u ugovornom odnosu s bankom prihvatiteljicom). Navedenu datoteku, globalna platna shema obrađuje te koristi za provođenje kliringa (clearing) potraživanja i obveza i namiru (settlement) između različitih banaka izdavateljica i banke prihvatiteljice za koju društvo koje pruža usluge procesiranja platnih transakcija (u ovom slučaju društvo „A“) obrađuje podatke.
• Po obavljenom kliringu, globalna platna shema šalje nalog banci za namiru - Settlement bank ([1] Račun za namiru je račun banke kod banke za namiru – Settlement banke. Članovi kartične sheme imaju vlastite račune u banci za namiru, koji se koristi za namiru međusobnih potraživanja i obveza nakon procesa kliringa.) s iznosom koje banka za namiru mora doznačiti na račun banke prihvatiteljice te teretiti račun banke izdavateljice, te šalje završnu kliring datoteku banci izdavateljici.
• Jednom dnevno, društvo „A“ šalje datoteku s podacima o transakcijama trgovaca svom klijentu, banci prihvatiteljici. Podatke primljene u navedenoj datoteci banka prihvatiteljica koristi za daljnju obradu u svom sustavu.
• Banka prihvatiteljica izdaje nalog za plaćanje trgovcu u sustavu za platni promet banke.
Kada društvo „A“ procesira transakcije na strani banke izdavateljice kartice, ono obavlja slične aktivnosti, samo na suprotnoj strani sheme:
• Imatelj kartice inicira plaćanje na prodajnom mjestu: prodajno mjesto (tj. trgovac) šalje zahtjev za autorizaciju, koji sadrži podatke o kartici i vrijednost transakcije (iznos). Elektronički sustav se preko POS uređaja povezuje s bankom prihvatiteljicom kartice prenoseći podatke o kartici i transakciji.
• Banka prihvatiteljica obrađuje navedene ulazne podatke te ih prosljeđuje globalnoj platnoj shemi (npr. MasterCard).
• Globalna platna shema prosljeđuje zahtjev banci izdavateljici kartice ili njenom procesoru (društvo „A“).
• Društvo „A“, putem svog informacijskog sustava, prima podatke o kartici i vrijednosti transakcije (iznos transakcije), provjerava valjanost kartice na temelju parametara koje je postavila banka izdavateljica kartice, te prenosi navedene podatke banci izdavateljici. Banka izdavateljica provjerava dostupnost sredstava imatelja kartice i odobrava (ili odbija) transakciju.
• Sustav društva „A“ zapisuje odgovor u svom sustavu te prosljeđuje odgovor o autorizaciji u obliku elektroničke poruke globalnoj platnoj shemi koja potom poruku prosljeđuje nazad banci prihvatiteljici.
• Banka prihvatiteljica potom šalje odgovor mrežom do prodajnog mjesta u obliku elektroničke poruke o autorizaciji, te se može izvršiti plaćanje.
• Banka prihvatiteljica šalje datoteku u globalnu platnu shemu (navedena datoteka sadrži podatke o transakcijama izvršenim korištenjem kartica koje pripadaju pojedinoj kartičnoj shemi). Navedenu datoteku, globalna platna shema obrađuje te koristi za provođenje kliringa potraživanja i obveza i namiru između različitih banaka izdavateljica i prihvatiteljica.
• Po obavljenom kliringu, globalna platna shema šalje nalog banci za namiru – Settlement bank s iznosom koje banka za namiru mora doznačiti na račun banke prihvatiteljice te teretiti račun banke izdavateljice, te šalje završnu datoteku banci izdavateljici kartice ili njenom procesoru (društvo „A“).
• Društvo „A“ usklađuje podatke iz svog sustava s datotekom primljenom iz globalne platne sheme.
• Društvo „A“ jednom dnevno šalje banci izdavateljici kartice datoteku s podacima o transakcijama koje su izvršili vlasnici kartica, koji su klijenti te banke (tj. tog izdavatelja kartice).
• Banka izdavateljica kartice obrađuje datoteke u svom sustavu te ih uz ostale podatke koristi za terećenje računa svojih klijenata, imatelja kartice.
U nastavku se navode pitanja postavljena na temelju informacija dostavljenih od strane društva „A“ koje pruža usluge računalnog procesiranja kartičnih transakcija, kao i očitovanje Hrvatske narodne banke glede istih koje je dostavljeno dopisom oznake URBROJ: 88-2-130/20-12-2017/MM od 20. prosinca 2017.
1. Molimo potvrdu da se gore navedene aktivnosti smatraju uslugom procesiranja transakcija obavljenih korištenjem platnih kartica?
Sukladno odredbama važećeg Zakona o platnom prometu (NN, br. 133/2009 i 136/2012) usluge procesiranja platnih transakcija ne smatraju se platnim uslugama. Naime, u članku 4. navedenog Zakona se navodi:
„(10) usluge pružatelja tehničkih usluga koji podržavaju pružanje platnih usluga, ali koji ni u jednom trenutku nisu u posjedu novčanih sredstava koja se prenose, uključujući obradu i čuvanje podataka, usluge zaštite tajnosti, provjeru autentičnosti podataka i subjekata, pružanje informatičke tehnologije komunikacijske mreže te osiguravanje i održavanje terminala i uređaja koji se rabe za platne usluge“.
Na temelju informacija kojima raspolažemo iz dostavljenog upita, možemo pretpostaviti da se radi o usluzi obrade (računalnog procesiranja) kartičnih platnih transakcija, koje odgovaraju jednom dijelu aktivnosti navedenih u članku 4. točke 10. Zakona o platnom prometu.
2. Treba Ii društvo „A“ za obavljanje takvih aktivnosti dobiti odgovarajuće odobrenje Hrvatske narodne banke?
Ne. Aktivnosti iz članka 4. stavka 10. Zakona o platnom prometu ne smatraju se platnim uslugama i njihovi pružatelji ne trebaju dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke.
3. Obavlja li društvo „A“ u bilo kojem slučaju kliring i namiru platno-prometnih transakcija ili je njegova obveza prema klijentima ograničena isključivo na tehnički aspekt usluge kako bi netko drugi mogao provesti kliring?
Treba napomenuti da pojam „kliringa“ u kontekstu kartičnog poslovanja nije definiran zakonom. Međutim u propisima kojima se uređuje upravljanje financijskim infrastrukturama poput platnih sustava ili sustava poravnanja, koriste se pojmovi „obračuna“ i „netiranja“.
Na temelju informacija kojima raspolažemo iz dostavljenog upita, možemo pretpostaviti da društvo „A“ provodi tehnički aspekt usluge, pri tome ne dolazi u posjed novčanih sredstava, te da se platne transakcije koje su posljedica izvršenog kliringa kartičnih platnih transakcija provode između pružatelja platnih usluga (banaka, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac - ovlaštenih za izdavanje platnih instrumenata prihvaćanje kartičnih platnih transakcija).
Samo procesiranje transakcija, međutim, može uključivati i tehnički aspekt obračuna (kliringa) transakcija (računanje pozicija pojedinog pružatelja platnih usluga), što također ne predstavlja platnu uslugu.
4. Da li usluge procesiranja transakcija izvršenih korištenjem platnih kartica koje obavlja društvo „A“ odgovaraju transakcijama koje se tiču plaćanja i transfera odnosno tretmana usluga „obrade plaćanja karticom“ iz presude Suda Europske unije C-607/14 od 26. svibnja 2016. u slučaju Bookit Ltd.?
Budući da se radi o presudi Suda Europske unije, kojom se tumače odredbe Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (Direktive o PDV-u), Hrvatska narodna banka ne može u konkretnom slučaju uspoređivati niti komentirati navedenu presudu.
No, na temelju informacija izloženih u dostavljenoj Presudi, možemo pretpostaviti da aktivnost koju je pružala tvrtka Bookit Ltd. ne predstavlja aktivnost iz članka 4. točke 10. Zakona o platnom prometu, budući da tvrtka dolazi u posjed novčanih sredstava.
Navedena činjenica je jasno navedena u točki 12. Presude:
“,.. banka prihvatiteljica doznači na račun Booklita Ltd. ukupan iznos transakcije za koje se podneseni podaci o odgovarajućim kartičnim transakcijama...“
5. Sudjeluje li društvo „A“ bitno i specifično u pravnim i financijskim promjenama kojima se ostvaruje prijenos vlasništva nad sredstvima?
Procesiranje kartičnih transakcija procesno i tehnološki predstavlja segment platne transakcije bez koje se ista ne može izvršiti. Neke banke (pružatelji platnih usluga) za poslove procesiranja kartičnih transakcija koriste vanjske kompanije (eksternalizacija) dok neke to izvršavaju u okviru same banke (engl. in house). Pri tome se, iz dostavljenih informacija, može zaključiti da spomenuto društvo ne dolazi u posjed novčanih sredstava.
Obzirom da se u pitanju koristi tekst iz presude Suda Europske Unije („bitno i specifično u pravnim i financijskim promjenama...“), a koja je donesena u odnosu na porezni aspekt procesa izvršavanja kartičnih transakcija, ne možemo se potvrdno niti negativno referirati na isto.
Napominjemo da su prema odredbama članka 40. stavka 1. točke d) Zakona PDV-u plaćanja PDV oslobođene se transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim, tekućim i žiro računima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim instrumentima, osim naplate duga.
Slijedom navedenog, a uvažavajući očitovanje Hrvatske narodne banke mišljenja smo da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 40. stavka 1. točke d) Zakona o PDV-u ne može primijeniti na usluge računalnog procesiranja kartičnih transakcija koje društvo „A“ obavlja svojim klijentima. Naime, temeljem informacija kojima raspolaže iz dostavljenog upita Hrvatska narodna banka može pretpostaviti da društvo „A“ provodi tehnički aspekt usluge te pri tome ne dolazi u posjed novčanih sredstava.
II. Informacije koje u vezi usluga računalnog procesiranja kartičnih transakcija dostavio podnositelj upita „X“
Podnositelj upita pojašnjava da za sudionike platnog prometa, procesiranje platnih kartica predstavlja funkcionalno i sigurnosno rješenje prijenosa sredstava od korisnika kartice do prodajnog mjesta te proces plaćanja putem kartične transakcije započinje kada korisnik kartice predoči trgovcu svoju karticu kako bi platio neko dobro ili uslugu. Trgovac „provlači“ karticu kroz POS uređaj te upisuje iznos transakcije koju treba naplatiti s kartice. Elektronički platni sustav se preko POS uređaja povezuje s Procesorom izdavatelja kartice prenoseći podatke o kartici i obavljenoj transakciji. Procesor vrši provjeru valjanosti kartice, raspoloživost sredstva na računu korisnika kartice za plaćanje naprijed spomenute transakcije te po izvršenoj provjeri šalje odobrenje za plaćanje ili odbijenicu izvršenja plaćanja POS uređaju trgovca. Na kraju svakog radnog dana radi se obračun s trgovcem o kojem Procesor obavještava ovlaštenog prihvatitelja kartice - Banka „Y“ čime započinje proces prijenosa sredstva. Ako je banka trgovca (Banka prihvatitelja kartice – Banka „Y“) ista ona banka koja je karticu izdala korisniku (Banka izdavatelj - Issuer banka), tada Procesor šalje terećenje na račun korisnika kartice. Ako je izdavatelj kartice neka druga banka tada se podaci o obavljenoj transakciji prvo šalju banci izdavatelja kartice (issuer banka) koja namiruje iznos transakcije banci trgovca (Banka „Y“) umanjen za trošak interchange-a. Banka izdavatelj kartica (Issuer banka) tada tereti korisnika kartice, a korisnik u konačnici plaća puni iznos transakcije ili otplaćuje dug u više rata ovisno o vrsti kartične transakcije. Usluge procesiranja banke i kartične institucije vrše preko vlastitih rješenja ili rješenja vanjskih partnera koje, osim provođenja transakcije (prijenos sredstava - plaćanje) uključuju i upravljanje matičnim i financijskim podacima korisnika i trgovaca, praćenje sigurnosti transakcije, personaliziranije kartica, generiranje PIN-ova, kartičnih datoteka, izvadaka i sl. te se iz tog razloga prema stavu poreznog obveznika radi o usluzi koja je vezana uz uslugu provođenja platnog prometa.
U dodatnom pojašnjenju podnositelj upita navodi da se usluga procesiranje platnih kartica odnosi na primanje i slanje platno-prometnih transakcija u svrhu prijenosa novčanih sredstava od kupca do prodavatelja odnosno krajnji učinak usluge pružatelja usluga - procesora kartičnog poslovanja (dalje u tekstu: pružatelj usluga) je transfer određene svote novca prenošenjem vlasništva novčanih sredstava koje dovodi do promjena u pravnom i financijskom smislu. Pružatelj usluga izvršava uslugu kliringa platnih transakcija od svih prodajnih mjesta u svrhu namire. Navodi da se usluge kliringa platnih transakcija sastoje od niza segmenata usluga u kartičnom poslovanju koje se objedinjeno nazivaju procesiranje kartičnog poslovanja. Prema dodatnom pojašnjenju pružatelj usluga pruža svojim klijentima usluge koje se odnose na poslove vezane uz prihvat i izdavanje platnih kartica s ciljem obavljanja platno-prometnih transakcija odnosno prijenosa novčanih sredstava interno u instituciji za platni promet ili eksterno preko globalnih platnih sustava. Usluge procesiranja u kartičnom poslovanju između ostalog prema dodatnom pojašnjenju obuhvaćaju:
Transakcije (prijenos sredstava)
Ova usluga se odnosi na poslove vezane uz interni, lokalni i inozemni kliring i namira platno-prometnih transakcija obavljenih platnim karticama. Lokalni i inozemni kliring i namira se obavljaju preko globalnih platnih sustava dok se interni obavlja u istoj instituciji za platni promet. Kliring namira podrazumijevaju slanje i primanje platno-prometnih transakcija i novčanih sredstava između banke prihvatiteljice i banke izdavateljice na način da banka prihvatiteijica pošalje podatke o platnim transakcijama u globalne platne sustave koji te iste podatke šalju banci izdavateljici. Banka izdavateljica na temelju tih podataka vrši prijenos novčanih sredstava od svog korisnika preko globalnih platnih sustava u banku prihvatiteljicu. U ovoj fazi se finalizira pružanje usluge koja dovodi do ključnog elementa plaćanja: prelazi obveza (dug) s banke prihvatiteljice plaćanja na banku izdavateljicu platne kartice, a podmirenje obveze nije uvjetovano primitkom uplate od korisnika. Banke djeluju u svoje ime i sukladno takvoj ulozi izložene su riziku naplate. Zakon o platnom prometu dozvoljava da banke uključe i treću osobu - pružatelja usluga, isključivo i jedino pod uvjetom da isti dobije odobrenje od HNB-a sukladno pozitivnim zakonskim propisima i bude registriran kod HNB za obavljanje te djelatnosti. U tom se slučaju pružatelj takve usluge nalazi između dvije banke i preuzima odgovornost što se tiče provedbe pravnih i financijskih promjena koje karakteriziraju plaćanje.
U nastavku se navode pitanja postavljena na temelju informacija dostavljenih od strane podnositelja upita „X“, a vezano uz usluge računalnog procesiranja kartičnih transakcija, kao i očitovanje Hrvatske narodne banke u vezi istih koje je dostavljeno dopisom oznake URBROJ: 88-2-130/20-12-2017/MM od 20. prosinca 2017.
1. Da li se prema vašem mišljenju u točkama I. te II., radi o istim uslugama?
Uredba (EU) 2015/751 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica, u članku 2. uređuje sljedeće definicije:
- točka I.: „prihvatitelj“ znači pružatelj platnih usluga koji s primateljem plaćanja ugovara prihvat i obradu platnih transakcija na temelju kartica slijedom čega se novčana sredstva prenose primatelju plaćanja.
- točka 3.: „izdavatelj“ je definiran kao pružatelj platnih usluga koji se ugovorom obvezuje platitelju dati platni instrument za iniciranje i obradu platiteljevih platnih transakcija na temelju kartica. točka 3.: „izdavatelj“ je definiran kao pružatelj platnih usluga koji se ugovorom obvezuje platitelju dati platni instrument za iniciranje i obradu platiteljevih platnih transakcija na temelju kartica.
- točka 27.: „obrada (eng. processing)“ znači provedba usluga obrade platnih transakcija u smislu postupaka potrebnih za postupanje s nalogom za plaćanje između prihvatitelja i izdavatelja.
Usluge izdavanja platnih instrumenata i prihvaćanja platnih transakcija uređene su kao platne usluge važećim Zakonom o platnom prometu, iako Zakon ne daje njihove definicije. Međutim, definirane su Direktivom (EU) 2015/2366 o platnim uslugama na unutarnjem tržištu prema kojoj će biti donesen novi Zakon o platnom prometu.
Sukladno članku 4. točki 45. Direktive (EU) 2015/2366 „izdavanje platnih instrumenata“ znači platna usluga koju pruža pružatelj platnih usluga koji u ugovoru utvrđuje da će platitelju pružiti platni instrument za iniciranje i obradu platnih transakcija platitelja.“
Sukladno članku 4. točki 44. Direktive (EU) 2015/2366 „prihvaćanje platnih transakcija“ znači platna usluga koju omogućuje pružatelj platnih usluga ugovarajući s primateljem plaćanja prihvaćanje i obradu primateljevih platnih transakcija što dovodi do prijenosa novčanih sredstava primatelju plaćanja“.
Definicije iz Uredbe (EU) 2015/751 i Direktive (EU) 2015/2366 su kratke, uređuju osnovu usluge, te ne ulaze dublje u opseg postupka obrade (procesiranja) platne transakcije.
Iz dostavljenih informacija možemo zaključiti da se i u točki I. i u točki II. radi načelno o istoj usluzi obrade kartičnih platnih transakcija, pri čemu je u prvom slučaju naglasak na utjecaju na tehnički aspekt kartične transakcije, a u drugom slučaju na financijski aspekt kartične transakcije.
2. Mora li pružatelj usluge iz točke II. biti prijavljen i imati odobrenje od HNB-a odnosno mora ii pružatelj poslovati u skladu sa Zakonom o platnom prometu i smatra li se on platno - prometnom institucijom?
Usluge obrade (računalnog procesiranja) kartičnih platnih transakcija iz članka 4. točke 10. Zakona o platnom prometu, ne smatraju se platnim uslugama i njihovi pružatelji ne trebaju dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke.
S druge strane, izdavanje platnih instrumenata i prihvaćanje kartičnih platnih transakcija su platne usluge koje mogu pružati samo pružatelji platnih usluga. Pružatelji platnih usluga sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za pružanje navedene usluge trebaju dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke.
3. Odnose li se gore opisane transakcije (prijenos sredstava) iz točke II. na poslove vezane uz interni, lokalni i inozemni kliring i namiru platno prometnih transakcija ili su tehnička podrška istomu?
Izvršenje kartičnih platnih transakcija provodi se na nekoliko načina, što ovisi i o pravilima kartične platne sheme.
Ukoliko je u izvršenju kartične platne transakcije izdavatelj platne kartice i prihvatitelj platne transakcije isti pružatelj platnih usluga radi se o transakciji unutar istog pružatelja usluge (tzv. „on us“ transakcije). Te se transakcije, uobičajeno, izvršavaju bez postupka kliringa.
Ukoliko su izdavatelj platne kartice i prihvatitelj platnih transakcija dva različita pružatelja platnih usluga, kartične platne transakcije će se obračunati uz posredovanje kartične platne sheme.
Iz dostavljenih podataka možemo zaključiti da se ne radi o usluzi samog obračuna (kliringa) i namire, već o nizu postupaka koji su nužan preduvjet obavljanja samog obračuna (kliringa) i namire kartičnih platnih transakcija.
Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir očitovanje Hrvatske narodne banke u kojem se između ostalog navodi da se može zaključiti da se i u točki I. i u točki II. radi načelno o istoj usluzi obrade kartičnih platnih transakcija te da se može zaključiti da se u točki II. ne radi o usluzi samog obračuna (kliringa) i namire, već o nizu postupaka koji su nužan preduvjet obavljanja samog obračuna (kliringa) i namire kartičnih platnih transakcija, odgovor Središnjeg ureda Porezne uprave KLASA:410-19/16-02/127, URBROJ: 513-07-21-01/17-5 od 03. srpnja 2017. stavlja se van snage.
