Zbog širenja nCoV bolesti (COVID-19) i proglašenja pandemije te s obzirom na gubitak narudžbi, ugovorenih poslova i tržišta u širem smislu, u određenim granama gospodarstva treba pronaći moguća rješenja, odnosno razmotriti što stoji na raspolaganju poduzetnicima koji su ujedno i poslodavci, kako bi se što bezbolnije riješili novonastali problemi, a u vezi sudbine zaposlenih (isplata plaća, doprinosa, likvidnost i dr.).
Neovisno od vladinih mjera koje očekujemo, nastavno navodimo moguće mjere i rješenja koja poslodavcima stoje na raspolaganju:
POSTUPANJE U SLUČAJU SUMNJE NA POJAVU BOLESTI NA RADNOM MJESTU
Hrvatski zavod za javno zdravstvo – služba za medicinu rada, izdalo je upute za poslodavce i radnike vezano uz pojavu nCoV bolesti (COVID-19) na radnom mjestu.
Ako postoji sumnja da je radnik bio u kontaktu sa izvorom koronavirusa ili radnik počne pokazivati znakove bolesti dišnog sustava, o tome mora odmah obavijestiti stručnjaka zaštite na radu ili drugu odgovornu osobu poslodavca, radi poduzimanja mjera zaštite zdravlja ostalih zaposlenika, napustiti radno mjesto te obavijesti svog liječnika obiteljske medicine.
U slučaju sumnje na bolest radnika uzrokovanu koronavirusom, stručnjaka zaštite na radu ili druga odgovorna osoba poslodavca mora odmah kontaktirati nadležnog epidemiologa te poduzeti sve druge odgovarajuće mjere potrebne za sprječavanje daljnjeg širenja moguće zaraze na radnom mjestu, između ostaloga i udaljavanje radnika s radnog mjesta.
RAD OD KUĆE
O obavljanju rada kod kuće odlučuje poslodavac budući da u skladu s čl. 7. ZR-a poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.
Preporučljivo je da poslodavac donese pisanu odluku o radu kod kuće, u kojoj će točno naznačiti hoće li kod kuće raditi svi radnici ili samo određene skupine (primjerice, stariji radnici, radnici koji pate od kroničnih bolesti i slično), u kojem razdoblju će radnici raditi od kuće te na koji način će se navedeni rad odvijati.
ANEKS UGOVORA O RADU – SMANJENJE PLAĆE ILI RADNOG VREMENA
Ono što stoji na raspolaganju poslodavcu u novonastaloj situaciji jest i mogućnost izmjene ugovora o radu na način da se radniku ili radnicima ponude novi, izmijenjeni uvjeti rada, koji se najčešće u konkretnoj situaciji odnose na smanjenje plaće ili smanjenje radnog vremena s punog na nepuno radno vrijeme (primjerice, na jedan ili nekoliko sati tjedno). Ovu promjenu moguće je provesti ili putem aneksa ugovora o radu ili putem otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu.
USTUPANJE RADNIKA U POVEZANO TRGOVAČKO DRUŠTVO I PRIJENOS UGOVORA NA NOVOG POSLODAVCA
Jedan od načina rješavanja novonastale situacije u kojoj se našao poslodavac je da svog radnika ili više njih ustupi drugom poslodavcu koji je s njim povezani poslodavac u smislu Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 152/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 111/12., 68/13., 110/15. i 40/19.; dalje: ZTD).
Povezana društva su pravno samostalna društva, koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ovisno i vladajuće društvo, društva koncerna, društva s uzajamnim udjelima te društva povezana poduzetničkim ugovorima. Ustupanje radnika nije moguće:
PREKID RADA („slobodni dani“)
S obzirom na novonastalu situaciju, poslodavac može donijeti odluku o udaljavanju radnika s radnog mjesta ili odluku o prekidu rada bez krivnje radnika. Poslodavac će za vrijeme prekida rada isplaćivati radniku pripadajuća davanja (doprinose) kao u slučaju da radnik radi te naknadu plaće sukladno odredbi čl. 95. st. 3. ZR-a, kojom je određeno da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije odgovoran (bez krivnje radnika).
Dakle, s obzirom na trenutnu situaciju, poslodavac može donijeti ovu odluku za kraće razdoblje, ako očekuje da pomanjkanje posla neće dugo trajati ili je radnika samoinicijativno uputio u izolaciju, jer sumnja da radnik koji je upućen u izolaciju (zbog svoje prethodne izloženosti rizičnim mjestima, kontaktima i sl.) može predstavljati opasnost za njega i ostale zaposlene, a za kojeg se očekuje da će se vratiti na posao nakon vremena izolacije.
NEPLAĆENI DOPUST
Neplaćeni dopust je razdoblje u kojem je radnik oslobođen obveze rada, mada bi to inače bio obvezan činiti, te za vrijeme takvog dopusta radnik ne ostvaruje pravo na plaću ili naknadu plaće te je odjavljen s obveznih osiguranja (evidentira se mirovanje radnog odnosa). Poslodavac može neplaćeni dopust odobriti samo na zahtjev radnika.
Ako radnik nije uputio zahtjev za neplaćeni dopust, poslodavac može postupiti u skladu s čl. 11. Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09, 9/09, 97/09, 25/11, 61/12, 86/13, 157/14, 128/17 i 1/19.), po kojem se za obračun doprinosa za razdoblje osiguranja u slučajevima kada poslodavac radniku ne isplati plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili ne radi iz drugih razloga, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut, primjenjuje najniža mjesečna osnovica.
ODLUKA O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA
Poslodavac bi mogao, zbog smanjenog obujma posla ali i zbog sprječavanja širenja zaraze na radnom mjestu, donijeti odluke o korištenju godišnjeg odmora za pojedine radnike (primjerice, za one radnike koji su zbog poslova svog radnog mjesta u kontaktu s većim brojem ljudi ili rade na terenu i slučno) ali i odluku o kolektivnom godišnjem odmoru za sve radnike. Riječ je o plaćenom godišnjem odmoru.Tako bi poslodavac mogao donijeti odluku da radnici za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti iskoriste:
POSLOVNO UVJETOVANI OTKAZ
Poslodavac odluku o poslovno uvjetovanom otkazu radnika može donijeti, između ostaloga, zbog gospodarskih razloga. Riječ je o vanjskim razlozima koji negativno utječu na opseg poslovanja poslodavca i zbog kojih je poslodavca primoran otkazati jedan ili više ugovora o radu kako bi mogao nastaviti poslovanje.Tako proglašenje epidemije odnosno pandemije, zatvaranje državnih granica, uvođenje mjera ograničavanja kretanja te slične izvanredne mjere koje se uvode s ciljem sprječavanja širenja u pravilu dovode do negativnih promjena na tržištu i smanjenog obujma posla poslodavaca koji se bave djelatnostima osjetljivima na navedene promjene, kao što su ugostiteljstvo, turizam, trgovina, prijevozničke i slične djelatnosti.
Detaljnije o mogućim mjerama i rješenjima koja poslodavcima stoje na raspolaganju, kao i obrasce svih odluka koje poslodavac može donijeti, moći će se pročitati u novom broju časopisa RRiF 4/20.
