Zaprimili smo upit odvjetnice N. B. u kojem je zatraženo tumačenje odredbe članka 11. točke 8. Zakona o porezu na promet nekretnina.
U upitu se navodi da su stranke bile suvlasnici nekretnine upisane u zemljišnim knjigama označene kao katastarska čestica broj 1272 upisane u zemljišnoknjižni uložak broj 1541.
U cilju uređenja vlasničkopravnih odnosa, stranke su odlučile razvrgnuti suvlasničku zajednicu na način da svakoj pripadne dio katastarske čestice broj 1272. U tu svrhu izgrađen je Parcelacijski elaborat za diobu katastarske čestice broj 1272 te je izvršeno cijepanje navedene čestice formiranjem dviju novih čestica označenih kao katastarske čestice broj 1272/1 i 1272/2, jednakih površina. Parcelacija je provedena u zemljišnim knjigama rješenjem Općinskog suda dana 12. rujna 2012.
Nakon što su se ostvarili uvjeti za razvrgnuće suvlasništva provedenom parcelacijom, stranke su dana 15. listopada 2102. godine sklopile ugovor o diobi nekretnina. Istim su razvrgnule suvlasništvo na nekretninama na način da je svaka stranka stekla u vlasništvo jednu novonastalu česticu. Na taj način, stranke su stekle u vlasništvu katastarske čestice koje po svojoj veličini i vrijednosti odgovaraju suvlasničkom omjeru kojeg su imale na katastarskoj čestici prije izvršenog cijepanja i razvrgnuća suvlasništva.
Zatraženo je tumačenje o mogućnosti primjene odredbe članka 11. točke 8. Zakona na navedenu situaciju stjecanja nekretnine razvrgnućem suvlasništva nad više nekretnina pri čemu stečena nekretnine po veličini i vrijednosti odgovaraju suvlasničkom omjeru kojeg su stjecatelji imali prije razvrgnuća, a u navedenom slučaju suvlasništvo se razvrgava kod nekretnina koje su nastale cijepanjem jedne nekretnine, a koje cijepanje je izvršeno upravno radi mogućnosti provedbe razvrgnuća suvlasništva.
Prema odredbama članka 4. Zakona o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 69/97., 153/02. i 22/11., u daljnjem tekstu: Zakon) predmet oporezivanja je promet nekretnina. Prometom nekretnina, u smislu ovoga Zakona, smatra se svako stjecanje vlasništva nekretnine (u daljnjem tekstu: stjecanje nekretnine) u Republici Hrvatskoj.
Stjecanjem nekretnina smatra se kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, sjecanje dospjelošću, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela te ostali načini stjecanja nekretnina od drugih osoba.
Prema članku 11. stavku 8. Zakona porez na promet nekretnina ne plaćaju osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva na nekretnini stječu posebne dijelove te nekretnine pri čemu omjer stečenog posebnog dijela odgovara omjeru idealnog suvlasničkog dijela na toj cijeloj nekretnini prije razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva.
Navedenom odredbom članka 11. stavka 8. Zakona uređeno je oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina kod razvrgnuća suvlasništva te pri diobi zajedničkog vlasništva unutar jedne nekretnine na način da se u cijelosti oslobađaju od plaćanja poreza na promet nekretnina osobe koje razvrgnućem suvlasništva te pri diobi zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te nekretnine pod uvjetom da omjer stečenog posebnog dijela odgovara omjeru idealnog suvlasničkog dijela na toj cijeloj nekretnini prije razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva.
Ako se radi o tome da osobe koje su primjerice suvlasnici unutar nekoliko nekretnina rješavaju imovinske odnose, kako se radi o više nekretnina nije moguće primijeniti odredbu članka 11. točke 8. Zakona obzirom da se u tom slučaju primjenjuju odredbe o zamjeni nekretnina.
Mišljenja smo da se u navedenom slučaju radi o diobi na dvije novonastale nekretnine te se stoga ne mogu primijeniti odredbe članka 11. točke 8. Zakona, nego se primjenjuju odredbe o zamjeni nekretnina, a zamjena nekretnina se smatra stjecanjem nekretnina koje je predmet oporezivanja.
