U navedenom dopisu navodite da je u tijeku provođenja poreznog nadzora kod nogometnog kluba registriranog kao udruga građana, utvrđeno da je porezni obveznik kupovao igrače od inozemnih nogometnih klubova za što je primao račune za prijelaz igrača iz inozemnog kluba u tuzemni, posredovanje kod transfera igrača, odvjetničke i savjetodavne usluge, međutim na njih nije obračunan porez na dodanu vrijednost prema odredbi članka 19. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. – 94/09.). Obzirom da postoje saznanja da i drugi sportski klubovi prilikom kupnje igrača iz inozemstva ne obračunavaju porez na dodanu vrijednost zatražili ste tumačenje o oporezivanju nogometnih transfera.
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08. i 80/10.) u članku 2. stavku 1. propisuje da je porezni obveznik trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi. Prema stavku 6. navedenog članka Zakona o porezu na dobit državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, športski klubovi, športska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit. Međutim, navedeni članak Zakona o porezu na dobit u stavku 7. propisuje da iznimno, ako osobe iz stavka 5. i 6. istoga članka obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.
Zakon o športu (Nar. nov., br. 71/06., 150/08. i 124/10.) u članku 5. stavcima 1. i 3. propisuje da sustav športa u Republici Hrvatskoj čine fizičke osobe, pravne osobe i školska športska društva koja se osnivaju bez pravne osnove. Pravne osobe u sustavu športa su udruge, trgovačka društva i ustanove.
Člankom 15. stavkom 1. Zakona o športu propisano je da je trgovačko društvo, u smislu navedenog Zakona, društvo registrirano za obavljanje športskih djelatnosti propisanih navedenim Zakonom. Ako trgovačko društvo obavlja športsku djelatnost sudjelovanja u športskih natjecanjima mora imati pravni oblik dioničkog društva (š.d.d.) sukladno navedenom Zakonu. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da se na osnivanje trgovačkih društava iz stavka 1. istoga članka primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima, osim u dijelu koji je Zakonom o športu drugačije određen.
Športski klub – športsko dioničko društvo je, sukladno članku 28. stavku 1. Zakona o športu, športski klub koji se osniva, djeluje i prestaje prema Zakonu o trgovačkim društvima i drugim propisima koji se primjenjuju na dionička društva, ako zakonom o športu nije drugačije određeno. Nadalje, navedeni članak u stavku 4. propisuje da športsko dioničko društvo obavlja športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima, a može obavljati i druge športske djelatnosti u skladu s odredbama zakona.
Slijedom navedenoga, nogometni klubovi koji su registrirani kao udruge nisu obveznici poreza na dobit, međutim ukoliko iste obavljaju gospodarsku djelatnost mogu biti obveznici poreza na dobit za tu djelatnost pod propisanim uvjetima i na propisani način. Športska dionička društva osnovana u skladu sa odredbama Zakona o športu jesu obveznici poreza na dobit sukladno odredbama Zakona o porezu na dobit, budući da su ista trgovačka društva odnosno dionička društva u skladu sa odredbama Zakona o športu i Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 52/00. – Odluka USRH, 118/03., 107/07., 146/08. i 137/09.). Naime, Zakon o trgovačkim društvima u članku 2. stavcima 1., 2. i 4. propisuje da je trgovačko društvo pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni navedenim Zakonom. Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje (dalje – trgovačka društva). Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.
Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08. i 80/10.) propisuje obveze za isplatitelja kada isti isplaćuje primitke od kojih se utvrđuje dohodak,t e način obračuna, obustavljanja i uplaćivanja poreza na dohodak neovisno o kojem isplatitelju se radi (udruzi, fizičkoj ili pravnoj osobi). Dakle, nogometni klubovi koji su osnovani kao udruga građana, ali i druge udruge te fizičke i pravne osobe, ako isplaćuje primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada i/ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dužne su obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na propisani način.
Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, dohodak ostvaren po osnovi obavljanja djelatnosti športaša utvrđuje se na sljedeće načine:
a) kao dohodak od samostalne djelatnosti sukladno odredbama članka 17. do 24. toga Zakona, ili
b) kao drugi dohodak sukladno odredbama članka 32. toga Zakona.
Navedeno utvrđivanje dohotka od djelatnosti športaša kao dohodak od samostalne djelatnosti ili drugi dohodak, propisano je uz uvjet da porezni obveznik športaš primitke po osnovi djelatnosti športaša ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu u kojem slučaju se ti primici smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) i dohodak od nesamostalnog rada (plaća) utvrđuje se sukladno odredbama članka 14. i 44. toga Zakona.
Odredbama članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona o porezu na dohodak propisano je da djelatnosti slobodnog zanimanja od koje se prema članku 17. do 24. toga Zakona utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti, smatra i djelatnost športaša uz uvjete da se radi o profesionalnoj djelatnosti fizičkih osoba (športaša9 koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja odnosno djelatnosti fizičkih osoba (športaša) kojima je to osnovna djelatnost i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak.
Odredbama članka 19. stavka 4. toga Zakona propisano je da porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost športaša iz članka 18. stavka 2. točke 4. toga Zakona, mogu utvrđivati dohodak i plaćati predujam poreza na dohodak po osnovi te djelatnosti u skladu s člankom 32. i člankom 48. toga Zakona odnosno mogu promijeniti način utvrđivanja dohotka i plaćanja predujma poreza na dohodak.
Prema navedenim odredbama Zakona o porezu na dohodak razvidno je da porezni obveznici koji obavljaju djelatnost športaša i po toj osnovi su obvezno osigurani prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, mogu izabrati način utvrđivanja dohotka po osnovi te djelatnosti – kao dohodak od samostalne djelatnosti (dohodak utvrđuju na temelju podataka iz poslovnih knjiga) ili kao drugi dohodak i predujam poreza na dohodak plaćati kao predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema članku 47. toga Zakona ili kao predujam poreza po osnovi drugog dohotka prema članku 48. toga Zakona.
Isto tako, porezni obveznici – športaši koji obavljaju djelatnost športaša, a nisu po toj osnovi obvezno osigurani prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja ili im to nije osnovna djelatnost po osnovi koje su upisani u registar poreznih obveznika i dohodak utvrđuju prema odredbama članka 32. toga Zakona kao drugi dohodak mogu izabrati, na vlastiti zahtjev, način utvrđivanja dohotka po osnovi te djelatnosti – kao dohodak od samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. tog a Zakona koji utvrđuju na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga.
Slijedom navedenog, ovisno o konkretnom slučaju, ako nogometni klub dio prihoda od transfera igrača isplaćuje samom igraču, iz navedenog primitka utvrđuje se dohodak ovisno o poreznom statusu tog igrača, odnosno ako je igrač porezni obveznik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, iz navedenog primitka će sam igrač – porezni obveznik dohodak utvrđivati na način propisan člancima od 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, ako igrač primitke po osnovi djelatnosti športaša ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu u tom slučaju se ti primici smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) i dohodak od nesamostalnog rada (plaća) utvrđuje se sukladno odredbama članka 14. i 44. toga Zakona, a ako igrač dohodak ne utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti kao ni na temelju nesamostalnog rada, tada će nogometni klub, odnosno isplatitelj iz navedenog primitka utvrditi drugi dohodak i obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak sukladno člancima 32. i 48. zakona o porezu na dohodak.
Sve ostale upute o postupanju u slučaju oporezivanja športaša dane su u Uputi – oporezivanje primitaka športaša i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja po toj osnovi, Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda, KLASA: 410-01/05-01/131, URBROJ: 513-07-21-01/05-1 od 27. siječnja 2005. godine.
Porez na dodanu vrijednost plaća se prema odredbama članka 2. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novoizgrađenih građevina, opreme i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti.
Poduzetnik, a time i porezni obveznik je, prema odredbama članka 2. stavka 3. i članka 6. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a u vezi s odredbom članka 22. stavka 1. Zakona, svaka pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, ako je od obavljenih isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini, nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su prema članku 11. Zakona oslobođene poreza, ostvarila godišnju vrijednost isporuka veću od 85.000,00 kuna.
Kako bi se odredilo oporezuje li se usluga koja je povezana s inozemstvom prema hrvatskom zakonu o porezu na dodanu vrijednost, potrebno je prema odredbama članka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, odrediti mjesto oporezivanja takve usluge.
Prema odredbama članka 5. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost mjestom obavljanja usluga razumijeva se sjedište poduzeća koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju. Ako uslugu obavi poslovna jedinica, onda se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto sjedišta poslovne jedinice. Ako takvo mjesto ne postoji, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje poduzetnik obavlja uslugu ima svoje stalno boravište ili prebivalište. Od ovog općeg načela propisani su izuzeci u članku 5. stavku 4. do 6. Zakona, kojima se, između ostalog, određuje da se usluge iz članka 5. stavka 6. Zakona oporezuju prema sjedištu poduzeća primatelja usluge, kada se te usluge obavljaju s inozemnim poduzetnicima.
Odredbama članka 5. stavka 6. točke 1. i 14. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se usluge prijenosa, ustupanja i korištenja autorskih prava, patenata, licencija, zaštitnog znakovlja i sličnih prava odnosno odricanja od tih prava kao i usluge posredovanja u vezi s tim uslugama oporezuju prema sjedištu poduzeća primatelja usluge.
Usluge inženjera, odvjetnika, revizora, računovođa, tumača, prevoditelja i druge slične usluge savjetovanja oporezuju se prema sjedištu poduzeća primatelja usluge što je propisano člankom 5. stavkom 6. točkom 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Pretporez je prema odredbi članka 20. stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost iznos poreza kojeg je platio domaći poduzetnik iz članka 19. stavka 2. ovog Zakona.
Prema navedenom u slučaju kada tuzemni sportski klub sporazumno dopušta športašu prelazak u inozemni klub, što znači, da se za određenu naknadu, odriče od prava koja ima prema športašu, riječ je o usluzi koja ne podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj, obzirom da je sjedište poduzeća primatelja u inozemstvu. Jednako tako i usluge posredovanja koje su obavljene inozemnom sportskom klubu u vezi s uslugom transfera sportaša ne podliježu oporezivanju porezom na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj, obzirom da je sjedište poduzeća primatelja u inozemstvu. Međutim usluge posredovanja koje su obavljene tuzemnom sportskom klubu u vezi s uslugom transfera sportaša u inozemstvo podliježu oporezivanju porezom na dodanu vrijednost prema odredbama hrvatskoj Zakona o porezu na dodanu vrijednost, obzirom da je sjedište poduzeća primatelja posredničke usluge u tuzemstvu.
Međutim u slučaju kada inozemni sportski klub prodaje sportaša tuzemnom sportskom klubu, tada uslugu odricanja od prava koja ima prema sportašu obavlja inozemni sportski klub, pa se takva usluga oporezuje u tuzemstvu, obzirom da je sjedište sportskog kluba primatelja usluge u tuzemstvu. Stoga, tuzemni sportski klub primatelja usluge obvezan je na takvu uslugu obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost u smislu odredbe članka 5. stavka 6. točke 1. i članka 19. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Neprofitne udruge smatraju se obveznicima poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga i ako od tih isporuka ostvaruju godišnje prihode u vrijednosti većoj od 85.000,00 kuna. Stoga, ako neprofitna udruga obavlja djelatnost samostalno, trajno i s namjerom ostvarivanja prihoda smatra se poduzetnikom, a ako obavlja oporezive isporuke dobara i usluga u godišnjem iznosu većem od 85.000,00 kuna, postaje i poreznim obveznikom, sa svim obvezama i pravima poreznog obveznika, to znači da na sve svoje poduzetničke motivirane isporuke treba zaračunavati porez na dodanu vrijednost, ali u isto vrijeme ima i pravo na odbitak pretporeza koji su joj zaračunali dobavljači, a koji se odnose isključivo na poduzetničku djelatnost.
U skladu s navedenim ako je sportski klub upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost s osnove obavljanja poduzetničke djelatnosti i ako u okviru obavljanja poduzetničke djelatnosti kupuje sportaše od inozemnih sportskih klubova ili mu je inozemni poduzetnik obavio odvjetničku ili neku sličnu uslugu savjetovanja, tada uz ispunjenje uvjeta propisanih člankom 20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i člankom 139. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09. i 89/11.) ima pravo na odbitak poreza na dodanu vrijednost obračunanog temeljem odredbe članka 19. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost na uslugu odricanja od prava koju mu je obavio inozemni sportski klub odnosno na obavljenu odvjetničku ili neku sličnu uslugu savjetovanja.
