Radi jednoobraznog postupanja oporezivanja primitaka koji se isplaćuju po osnovi ugovora o osnivanju prava služnosti, pri čemu se ugovaraju dvije vrste naknade, jedna koja se isplaćuje kao naknada štete prilikom preinake nekretnine na kojoj je osnovano pravo služnosti i druga, koja se isplaćuje kao jednokratna naknada za služnost, donosimo slijedeću uputu:
Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) propisane su odredbe o stvarnim i osobnim služnostima. Odredba o stvarnoj služnosti propisana je člankom 186. toga Zakona kao stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik mora to trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Stvarna služnost osnovana u korist neke nekretnine kao povlasne ne može se razdvojiti od vlasništva te nekretnine te je njezin pripadak prenosiv samo zajedno s tom nekretninom.
Sukladno članku 6. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj 74/14) nepotpunim izvlaštenjem ograničava se pravo vlasništva na nekretnini ustanovljenjem zakupa ili ustanovljenjem služnosti. Prema članku 51. toga Zakona za ustanovljenje služnosti naknada se određuje u iznosu za koji je zbog ustanovljenja služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine.
Prema mišljenju Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: 942-01/16-01/53, URBROJ: 514-04-02-02-16-02 od 3. listopada 2016., vlasnik povlasne nekretnine prisiljen je trpjeti ostvarivanje tuđeg prava na vlastitoj nekretnini u postupku nepotpunog izvlaštenja po vlasnika, a to je ograničenje prava vlasništva zbog čega mu pripada naknada za umanjenu tržišnu vrijednost nekretnine, odnosno visina naknade određuje se u iznosu za koji je uslijed ustanovljene služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine.
Člankom 8. stavkom 2. točkom 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16) propisano je da se dohotkom ne smatraju odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću. Pod odštetom se smatraju i isplate po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti i imovine.
Imajući u vidu pravnu prirodu postupka izvlaštenja kod kojeg javna vlast autoritativnim aktom, utemeljenim na zakonu, a radi ostvarivanja općeg interesa koji mora biti nedvojbeno utvrđen, zahvaća u pravo vlasništva pojedinca, koji se provodi kad je na drugi, blaži način nemoguće podmiriti javni i privatni interes, naknada na koju vlasnik nekretnine pri tome ima pravo sukladno Zakonu o izvlaštenju i određivanju naknade za potrebe oporezivanja smatra se naknadom štete iz članka 8. stavka 2. točke 5. Zakona o porezu na dohodak.
Uz samu naknadu za pravo služnosti, koja se utvrđuje kao razlika za umanjenu tržišnu vrijednost nekretnine, vlasniku se može utvrditi i naknada štete po nekoj drugoj osnovi (primjerice zbog utjecaja na poljoprivredno zemljište i sl.) te se ukupno isplaćena naknada po osnovi ustanovljene služnosti smatra za potrebe oporezivanja naknadom štete koja ne podliježe oporezivanju.
