Primili smo vaš upit Klasa: 416-01/09-01/15, Ur. broj: 513-07-02/10-2 od 14. travnja 2010. koji se odnosi na oporezivanje plača po sudskoj presudi u kojem navodite da je Općinski sud u Zaboku dostavio zahtjev da se izvrši obračun poreza, prireza i doprinosa, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju obzirom da je banka na poseban račun izdvojila plaće radnika koje se isplaćuju na temelju ovrhe, prema presudi toga suda Posl. br. P-611/06-13 od 12. srpnja 2007, a koju je potvrdio županijski sud u Zlataru, kao sud drugog stupnja. Navedenom presudom radniku je, između ostalog, dosuđena i naknada štete i naknada radi neiskorištenog godišnjeg odmora, stoga je postavljen upit vezano uz navedene naknade. U nastavku odgovaramo.
Odredbama članka 45. stavaka 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08. i 80/10.) i članka 61. stavka 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. i 146/09.) propisano je da predujam poreza kod dohotka od nesamostalnog rada iz članaka 14. toga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće odnosno mirovine ili u određenim propisanim slučajevima i sam porezni obveznik, i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate, a obračun poreza je kumulativan (osim za mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na način iz članka 45. stavka 3. toga Zakona).
Međutim, člankom 61. stavkom 10. Pravilnika o porezu na dohodak propisana je iznimka u načinu obračuna predujma poreza na dohodak iz plaća koje se isplaćuju po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju. Prema toj odredbi predujam poreza na dohodak po osnovi plaće ostvarene u prethodnim poreznim razdobljima, a koja se isplaćuje po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju (Nar. nov., br. 163/03. i 79/09.), obračunava se prema propisima koji su važili na dan kada je plaća trebala biti isplaćena, pod uvjetom da utuženi iznos primitka (plaće) sadrži iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Ako se isplata provede u ovršnom postupku na način da je poreznom obvezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik obvezan je uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Obzirom da su u konkretnom slučaju plaće utužene u bruto iznosu te da poslodavac nije postupio po sudskoj presudi nego je isplata izvršena u ovršnom postupku, Područni ured Porezne uprave nadležan prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta će u suradnji sa nadležnom ispostavom Porezne uprave, sastaviti obračun svih propisanih javnih davanja po zahtjevu suda, a sud ima obvezu obustave i uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te obvezu isplate neto plaća radniku iz sredstava izdvojenih na posebnom računu banke.
Uz dostavljeni upit priložena je i presuda Općinskog suda u Zaboku Posl. br. P-611/06-13, kojom se u odluci pod točkom 4. izreke nalaže tuženiku da na ime naknade štete tužitelju isplati iznos od 74.385,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi određenoj Uredbom o visini stope zatezne kamate tekućim od 12. srpnja 2007. pa do isplate u roku od 8 dana, dok se u odluci pod točkom 6. izreke nalaže tuženiku da isplati tužitelju iznos od 3.436,38 kuna zajedeno sa zakonskim kamatama po stopi određenoj Uredbom o visini stope zatezne kamate tekućima od 1. siječnja 2007.
Zakon o radu (Nar. nov. br. 137/04. – proč. tekst), koji je bio na snazi do 31. prosinca 2009. godine, propisivao je u članku 123. stavku 1. ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje tri, a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća toga radnika isplaćenih u prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koji terete radnika, dok je Članak 53. stavak 1. toga Zakona propisivao da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući tu i odgovarajuću novčanu vrijednost plaće u naravi).
Slijedom navedenog, Područni ured Porezne uprave nadležan prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika sastavit će obračun poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju prema propisima koji su bili na snazi i u primjeni u vrijeme kada je plaća, koju obračunava iz ovrhom naplaćenog iznosa trebala biti isplaćena, s time da se primici s osnove naknade zbog neiskorištenog godišnjeg odmora i s osnove naknade štete koja je u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak, pripisuju u primitke tih fizičkih osoba svakog pojedinog mjeseca poreznog razdoblja kada su trebali biti isplaćeni, odnosno u mjesec prosinac 2006. i srpanj 2007. godine.
