Društvo P. s. k. d.o.o. (u daljnjem tekstu: Društvo), obavlja uz oslobođenu djelatnost kockanja i klađenja i oporezivu ugostiteljsku djelatnost te djelatnost izdavanja časopisa sportskog tjednika, s osnove kojih je 2007. godine upisano u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost Obzirom na navedeno postavljena su sljedeća pitanja:
1. Treba li obračunati porez na dodanu vrijednost prilikom prodaje osnovnih sredstava pri čijoj nabavi nije korišten pretporez kao i prilikom isporuke rezervnih dijelova za čiju nabavu nije bio moguć odbitak pretporeza?
2. Je li prodaja ponuda za klađenje uz naknadu od 1,00 kune oslobođena plaćanja poreza na dodanu vrijednost?
3. Na koji način se obračunava porez na dodanu vrijednost u slučaju kada se cijeli iznos računa primljenog od dobavljača za režijske troškove „prefakturira" kupcu?
4. Obračunava li se porez na dodanu vrijednost prilikom ispostavljanja računa za najam poslovnog prostora?
Odgovaramo u nastavku.
1. Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođeno je prema članku 11.a stavku 1. točki i) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. – 94/09., dalje: Zakon), priređivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara klađenja i igara na sreću na automatima.
Člankom 20. stavkom 3. točkom 1. Zakona propisano je da poduzetnik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga koje su prema članku 11. i 11.a Zakona oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost u tuzemstvu, obzirom da su oslobođenja propisana u članku 11. i 11. a Zakona bez prava na odbitak pretporeza.
Odredbom članka 20. stavka 6. Zakona propisano je ako poduzetnik koristi primljena ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično za isporuke dobara i obavljanje usluga koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao postotak koji se dobije stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez poreza na dodanu vrijednost za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu na ukupan iznos isporuka bez poreza na dodanu vrijednost Iznimno, poduzetnik može dio pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti Poreznu upravu.
Isporuka dobara koja je poduzetnik koristio u okviru svoje poduzetničke djelatnosti isključivo za isporuke iz članka 11. i 11. a Zakona za koje nije bio dopušten odbitak pretporeza pri nabavi, oslobođena je plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Međutim ako je poduzetnik za nabavu tih dobara mogao pretporez odbiti u cijelosti ili djelomično takve isporuke podliježu oporezivanju što je propisano Člankom 86. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09.).
Iz podataka u upitu ne možemo sa sigurnošću utvrditi je li Društvo osnovna sredstva i rezervne dijelove koristilo isključivo za obavljanje isporuka Iz članka 11.a stavka 1. točke i) Zakona. Stoga napominjemo, ako je Društvo osnovna sredstva i rezervne dijelove koristilo u okviru svoje poduzetničke djelatnosti isključivo za oslobođene isporuke iz članka 11.a stavka 1. točke i) Zakona za koje nije bio dopušten odbitak pretporeza pri nabavi, tada je isporuka tih osnovnih sredstava i rezervnih dijelova oslobođena plaćanja poreza na dodanu vrijednost u smislu članka 86. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
2. Isporuka ponuda za klađenje odnosno tečajnih lista koje sadrže koeficijente za klađenje spada u osnovnu djelatnost koju kladionica obavlja, odnosno klađenje, te stoga ne podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost u smislu odredbe članka 11. a stavka 1. točke i) Zakona.
3. Prema odredbama članka 2. stavka 1. točke 1.a Zakona porez na dodanu vrijednost plaća se na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novoizgrađenih građevina, opreme i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti.
Ako poduzetnik uz djelatnost klađenja obavlja i neku drugu djelatnost postaje obveznikom poreza na dodanu vrijednost za tu djelatnost ako je u prethodnoj kalendarskoj godini njenim obavljanjem ostvario godišnju vrijednost oporezivih isporuka dobara ili usluga iz članka 2. Zakona u iznosu većem od 85.000,00 kuna kako je propisano člankom 22. stavkom 1. Zakona. U tom slučaju poduzetnik ima pravo samo na odbitak pretporeza obračunatog u računima koji se odnose na tu djelatnost uz ispunjenje uvjeta propisanih člankom 20. Zakona i člankom 133. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
Kako je u konkretnom slučaju Društvo već upisano u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost prilikom ispostavljanja računa za ukupne režijske troškove odnosno „prefakturiranja" računa porezni obveznik treba obračunati porez na dodanu vrijednost, a poreznu osnovicu prema odredbi članka 8. stavka 1. Zakona čini naknada za obavljenu isporuku.
4. Najam poslovnog prostora je isporuka koja u smislu članka 2. stavka 1. točke 1.a Zakona podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost, stoga ako poduzetnik uz djelatnost klađenja obavlja i djelatnost najma poslovnog prostora postaje obveznikom poreza na dodanu vrijednost za tu djelatnost ako je u prethodnoj kalendarskoj godini njenim obavljanjem ostvario godišnju vrijednost oporezivih isporuka dobara ili usluga iz članka 2. Zakona u iznosu većem od 85.000,00 kuna kako je propisano člankom 22. stavkom 1. Zakona.
Obzirom da je u konkretnom slučaju Društvo već upisano u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost prilikom ispostavljanja računa za uslugu najma poslovnog prostora obvezno je obračunati porez na dodanu vrijednost u smislu članka 2. stavak 1. točka 1. a Zakona.
