Hrvatski Sabor, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina proslijedio nam je dopisom Klasa:050-01/16-09/57;Urbroj:6521-8-16-02 od 30. svibnja 2016. godine predstavku hrvatskog poreznog obveznika s pritužbom na neopravdano oporezivanje inozemne mirovine ostvarene iz Talijanske Republike. U predstavci se apelira da se promjeni važeći zakon koji uređuje pitanje oporezivanja mirovina ostvarenih izvan Republike Hrvatske, navodeći da je s drugim državama, primjerice Saveznom Republikom Njemačkom, to uređeno drugačije. Slijedom navedenog odgovaramo u nastavku:
U skladu s člankom 141. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, i po pravnoj su snazi iznad zakona te su njegove odredbe obvezujuće.
Republika Hrvatska ima sklopljen i u primjeni Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza (Narodne novine - Međunarodni ugovori br. 10/00) kojim je u članku 18. uređeno da se prema odredbama članka 19. stavka 2. toga Ugovora, mirovine i druga slična primanja plaćena rezidentu države ugovornice po osnovi prijašnjeg nesamostalnog rada, oporezuju samo u toj državi. Shodno navedenom, u skladu s spomenutim Ugovorom, pravo oporezivanja mirovina iz Talijanske Republike isplaćenih rezidentima Republike Hrvatske ima Republika Hrvatska.
Ugovorom između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Narodne novine-Međunarodni ugovori br. 9/06) u članku 18. stavku 1. propisano je da se prema odredbama članka 19. stavka 2., mirovine i druga slična primanja ili rente u smislu stavka 4., koja se rezidentu države ugovornice isplaćuju iz druge države ugovornice, oporezuju samo u prvospomenutoj državi. Međutim stavkom 2. članka 18. propisano je da se primanja koja rezident jedne države ugovornice dobiva od zakonskog socijalnog osiguranja druge države ugovornice mogu, neovisno o stavku 1., oporezivati samo u toj drugoj državi (u državi izvora).
Prema tome vidljivo je da pravo oporezivanja mirovina ostvarenih u Talijanskoj Republici ima Republika Hrvatska (država rezidentnosti) dok pravo oporezivanja mirovina isplaćenih od strane zakonskog socijalnog osiguranja Savezne Republike Njemačke ima Savezna Republika Njemačka (država izvora) i da su iste predmet oporezivanja u Saveznoj Republici Njemačkoj sukladno njemačkim poreznim propisima.
Sukladno 14. stavku 2. točki 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13, 125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14 i 136/15; u daljnjem tekstu: Zakon) primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.
Člankom 45. stavkom 1. Zakona propisano je da mjesečni predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (mirovine) obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj mirovine, odnosno sam porezni obveznik za mirovinu ostvarenu izravno iz inozemstva bez posredstva tuzemnog isplatitelja, a obračunava se od porezne osnovice koju čini: iznos svih primitaka od nesamostalnog rada (mirovine) ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke (doprinose za obvezna osiguranja iz primitka; za umirovljenike - dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje) koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka, a koji se umirovljenicima priznaje u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.600,00 kuna, a najviše do 3.800,00 kuna mjesečno, uvećanom za možebitni osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, uzdržavanu djecu i invalidnost/tjelesno oštećenje umirovljenika i njegovih uzdržavanih članova. Na tako utvrđenu poreznu osnovicu primjenjuju se porezne stope od 12%, 25% i 40%.
Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada-mirovine priznaje se i utvrđuje na temelju porezne kartice koju za umirovljenika imaju isplatitelji mirovina, odnosno ako se radi o mirovini ostvarenoj u inozemstvu onda poreznu karticu može zatražiti i držati sam porezni obveznik (ako želi iskoristiti osobni odbitak pri obračunu inozemne mirovine). Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a isplatitelji mirovina, odnosno sami porezni obveznici, dužni su je čuvati dok se isplaćuje mirovina. Osobni odbitak umirovljenika i osobni odbitak za uzdržavane članove i njihovu i/ili vlastitu invalidnost umirovljenik može tijekom poreznog razdoblja koristiti samo kod onog isplatitelja mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica. Umirovljenik kod drugih isplatitelja mirovine osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti isplatitelji mirovine dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak.
Primjerice, ako umirovljenik ostvaruje mirovinu od HZMO-a gdje se nalazi njegova porezna kartica, a istodobno ostvaruje mirovinu iz inozemstva (Italije), tada pri obračunu predujma poreza na dohodak po osnovi mirovine iz inozemstva dohodak neće umanjiti za osobni odbitak jer će isti iskoristiti HZMO pri obračunu tuzemne mirovine. Međutim, odredbom članka 61. stavka 18. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15) propisana je iznimka, kojom je omogućeno da prema zahtjevu poreznog obveznika koji ostvaruje primitke po osnovi mirovine kod dva ili više isplatitelja istodobno u ukupnom iznosu do 3.800,00 kuna mjesečno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona koji se poreznom obvezniku priznaje na temelju porezne kartice, isplatitelji tih primitaka kod kojih se ne nalazi porezna kartica mogu također pri obračunu predujma poreza na dohodak u tijeku poreznog razdoblja dohodak umanjiti za neiskorišteni dio osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona.
Shodno navedenom, porezni obveznici - umirovljenici kojima ukupna mirovina od svih isplatitelja prelazi iznos osobnog odbitka na koji imaju pravo ne mogu u tijeku poreznog razdoblja koristiti neiskorišteni iznos osobnog odbitaka, odnosno ako se njihova porezna kartica nalazi kod HZMO-a, isti ne mogu neiskorišteni iznos osobnog odbitka koristiti pri obračunu inozemne mirovine. Važno je istaknuti da porezni obveznici, koji mirovinu ostvaruju od HZMO-a i drugog isplatitelja u inozemstvu i osobni odbitak žele koristiti pri obračunu predujma poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u inozemstvu, mogu u skladu s člankom 66. stavkom 7. Pravilnika o porezu na dohodak zatražiti poreznu karticu od nadležne ispostave Porezne uprave do 20. u mjesecu kako bi osobni odbitak mogli koristiti pri obračunu predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine.
Međutim, budući da umirovljenik koji je ostvario mirovinu od više različitih isplatitelja istodobno ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, neiskorišteni osobni odbitak iskoristiti će pri godišnjem obračunu. Podsjećamo da Porezna uprava od ove godine pa nadalje poreznim obveznicima za koje raspolaže relevantnim podacima (osim propisanih izuzeća), a koji imaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave te poreznim obveznicima koji nemaju obvezu podnošenja iste, ali bi u slučaju dobrovoljnog podnošenja ostvarili pravo na povrat, dostavlja privremeno porezno rješenje te isti više nisu obvezni ispunjavati godišnje prijave poreza na dohodak odnosno umjesto njih će to ubuduće činiti Porezna uprava na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže. Dakle, Porezna uprava će tim poreznim obveznicima u posebnom postupku rješenjem utvrditi godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te razliku poreza i prireza porezu na dohodak za uplatu ili povrat.
Isto tako, želimo napomenuti da su česte promjene poreznih propisa, kojima smo svjedočili prethodnih godina, svrstale našu državu na visoko mjesto na ljestvici porezno nesigurnih država. Zbog toga je Vlada Republike Hrvatske pokrenula postupak revizije postojećeg poreznog sustava, pa tako i oporezivanja inozemnih mirovina, pri čemu će se voditi računa prije svega o Ustavnim odredbama kojima je propisana obveza hrvatske države da promiče veze hrvatskih državljana koji žive i borave u inozemstvu s domovinom, kao i odredbama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koji obvezuje Republiku Hrvatsku da poduzima mjere kojima će poticati povratak hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovim potomaka u Republiku Hrvatsku.
