Oporezivanje dohotka od imovine ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te od organiziranja kampova, visinu poreza i način plaćanja paušalnog poreza na tako stečeni dohodak, regulirano je odredbama članka 27. stavka 3. i članka 44. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13 – Odluka USRH, 125/13, 148/13, Odluka USRH-83/14, 143/14 i 136/15; dalje u tekstu: Zakon), članka 40. stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15; dalje u tekstu: Pravilnik) i Pravilnikom o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (Narodne novine, broj 48/05, 148/09).
Porez na dohodak ostvaren od pružanja usluga građana u domaćinstvu, odnosno od iznajmljivanja stanova, soba i postelja, putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u godišnjem paušalnom iznosu fizičkoj osobi kojoj je odobreno pružanje usluga u domaćinstvu na temelju odobrenja nadležnog ureda sukladno odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 85/15) te ako kumulativno ispunjava uvjete po kojima iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje, kojih je vlasnik, najviše do 20 postelja odnosno kreveta i/ili da organizira kamp na svojem zemljištu do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno, te ako porezni obveznik nije obveznik poreza na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.
Način oporezivanja zajedničke djelatnosti reguliran je člankom 34. Zakona pri čemu je stavkom 1. toga članka propisano da se više fizičkih osoba može udružiti u zajedničko obavljanje samostalne djelatnosti (supoduzetništvo) pri čemu svaka fizička osoba, primjerice: supoduzetnik, vlasnik udjela ili suvlasnik, plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti.
Supoduzetnici koji obavljaju zajedničku djelatnost za koju se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti koji je prvenstveno odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih obveza, podnošenja prijava i izvješća te izvršavanja drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti, primjerice, nositelj zajedničke djelatnosti podnosi godišnju prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti (Obrazac DOH-Z) ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu.
U slučaju poduzetništva ili drugog oblika zajedničkog ostvarivanja dohotka, porezni obveznici mogu plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili su obvezni plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjavaju uvjete za utvrđivanje dobiti propisane člankom 2. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13 i 143/14). Pisani zahtjev za promjenom načina oporezivanja podnose svi poduzetnici zajedno kako je propisano odredbama članka 29. Zakona te člancima 39. stavkom 1. i 49. stavkom 4. Pravilnika.
Također, člankom 34. stavcima 2. i 3. Zakona, propisano je da se dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga utvrđuje prema člancima od 19. do 24. Zakona kao jedinstveni dohodak ili gubitak koji se dijeli na pojedine supoduzetnike prema ugovoru, a ako ugovor nije sklopljen, dijeli se na jednake dijelove. Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika, dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti. Od dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika, odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti.
Sukladno članku 49. stavcima 6., 7. i 8. Pravilnika, ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanima za dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti. Ako supoduzetnik daje uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti, a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti pod uvjetom da je gospodarsko dobro upisano u popis dugotrajne imovine s podacima o suvlasništvu poduzetnika.
Nadalje, prema odredbama članka 6. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, Rješenje USRH 99/13, 153/13), poreznim obveznikom se u smislu toga Zakona smatra svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. U gospodarsku djelatnost prema članku 6. stavku 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14 i 130/15) ulaze osnovne i sporedne djelatnosti. U sporedne djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu nije bitna trajnost tih djelatnosti.
Stavkom 4. navedenoga članka Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, propisano je kada više fizičkih osoba obavlja zajedničku djelatnost, svaka fizička osoba smatra se poreznim obveznikom za dio primitaka koji joj pripada od zajedničkog obavljanja djelatnosti. Fizičke osobe koje zajednički obavljaju djelatnosti obvezne su utvrditi jednu osobu (nositelja zajedničke djelatnosti) koji je odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje PDV-a i drugih obveza iz područja PDV-a. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava, a za porezne obveze odgovaraju solidarno.
Dakle, supoduzetnici koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost, obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti odgovornog za vođenje poslovnih knjiga te plaćanje PDV-a i drugih obveza, ali za sve obveze odgovaraju solidarno. Napominjemo da je Ministarstvo financija, Porezna uprava, donijelo mišljenje KLASA: 410-01/12-01/1629, URBROJ: 513-07-21-01/13-3 od 7. siječnja 2013. kojim se očitovalo o sličnom pitanju.
S obzirom da supoduzetnici vode jedne poslovne knjige, pojedini supoduzetnik ne može utvrđivati dohodak u paušalnom iznosu od sporedne djelatnosti kao što je dohodak stečen iznajmljivanjem putnicima i turistima stanova, soba i postelja i/ili organiziranje kampova jer nije ispunjen jedan od uvjeta - neobavljanje djelatnosti za koje se utvrđuje porez na temelju poslovnih knjiga.
