Odgovornost za štetu


Predmet: Nedosljedno postupanje tuženice kao zakonodavca u odabiru modela javne ovrhe u odnosu na individualna prava imenovanih javnih ovršitelja, koji su ostvarili sve pretpostavke za početak rada, ali nisu započeli s tom službom, što je u konačnici stvorilo za njih štetne posljedice, predstavlja štetnu radnju kao jednu od pretpostavki odgovornosti za štetu.

Broj presude: Rev 2321/2018-3, od 19. svibnja 2020., od 20.10.2020

Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

Smatrajući ih važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni tuženik naznačuje pitanja Može li se smatrati da je Republika Hrvatska donošenjem Zakona o javnim ovršiteljima kao i imenovanjem javnih ovršitelja kod njih stvorila legitimna očekivanja da će obavljati posao za koji su imenovani te da je ukidanjem javnih ovršitelja narušeno načelo pravedne ravnoteže između općih i javnih interesa zajednice uvođenje novog zakonodavnog modela ovrhe i zaštite prava pojedinaca imenovanih javnih ovršitelja na njihovu štetu te je li im stoga dužna naknaditi nastalu štetu Može li se Republika Hrvatska smatrati odgovornom za stanje neizvjesnosti i nesigurnosti u kojem su se našli imenovani javni ovršitelji zbog opetovanog odgađanja početka njihova rada i kasnijeg potpunog ukidanja profesije za koju su se te osobe pripremale i za koju su stekle kvalifikacije čime je imenovanim javnim ovršiteljima nastala materijalna i nematerijalna šteta Je li odluka Ustavnog suda RH pravni temelj za osnovanost tužbenog zahtjeva za naknadu nastale materijalne i nematerijalne štete imenovanim javnim ovršiteljima Je ...



Detaljnije možete vidjeti ako se pretplatite na časopis Pravo i Porezi.



Ako ste pretplatnik upišite svoje korisničko ime i zaporku


Povratak na sudsku praksu