Odgovornost radnika za štetu


Predmet: Postupanje tuženice – radnika je krajnja nepažnja, jer bi se svaki prosječan radnik, koji obavlja poslove poslovođe, morao ponašati tako da čini ono za što je zadužen u okviru svog radnog mjesta, odnosno da kontrolira da se utržak ostvaren u poslovanju prodavaonice (u kojem je poslovođa) položi na odgovarajuće mjesto, konkretno sef banke.

Broj presude: Gž R-92/2022-2, od 25. kolovoza 2022., od 14.11.2022

Sud: Županijski sud u Splitu

Odredbom članka 99 stavak 1 Zakona o radu Narodne novine br 93 14 127 17 i 98 19 dalje ZR 14 propisano je kako radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu dužan je štetu naknaditi Odštetna odgovornost radnika prema poslodavcu postoji samo na temelju krivnje i unutar te osnovne odštetne odgovornosti samo zbog namjere ili krajnje grube nepažnje ne i obične nepažnje Dakle nastanak štete poslodavcu za koju je odgovoran radnik ne vodi nužno i do obveze tog radnika da poslodavcu naknadi štetu Namjera se u građanskom pravu definira kao vrsta krivnje kod koje se zahtjeva da je štetnik postupajući znao da šteta za drugoga može nastati te da je tu štetu htio ZR kao ni Zakon o obveznim odnosima Narodne novine broj 35 05 41 08 125 11 78 15 29 18 i 126 21 dalje ZOO ne daju definiciju krajnje grube nepažnje U sudskoj ...



Detaljnije možete vidjeti ako se pretplatite na časopis Pravo i Porezi.



Ako ste pretplatnik upišite svoje korisničko ime i zaporku


Povratak na sudsku praksu