Vezano za postavljeni upit Područnog ureda Split o namirivanju neplaćenih obveza po osnovi poreza i doprinosa nakon smrti obrtnika, u nastavku odgovaramo.
Porezni obveznik može biti samo fizička osoba, a ne i obrt (obrtnička radnja), budući obrt nema pravnu osobnost jer isti predstavlja obavljanje dopuštenih djelatnosti od strane fizičkih osoba - obrtnika. Slijedom navedenog, obveze po osnovi poreza i drugih javnih davanja koje nastaju obavljanjem obrtničke djelatnosti utvrđuju se i evidentiraju na ime poreznog obveznika - fizičke osobe koja obavlja obrtničku djelatnost, pri čemu se u slučaju smrti poreznog obveznika postavlja pitanje tko odgovara za njegove obveze po osnovi poreza i drugih javnih davanja.
Položaj pravnih sljednika (univerzalnog pravnog sljednika i nasljednika) propisan je odredbom članka 22. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08., u nastavku: OPZ) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine. U smislu propisanog člankom 22. stavkom 2. OPZ-a nasljednici su dužni platiti obveze iz porezno-dužničkog odnosa do visine vrijednosti naslijeđene imovine, osim obveza po osnovi izrečenih novčanih kazni ostavitelju. Odredbe istovjetnog sadržaja imao je i ranije važeći Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 127/00., 86/01. i 150/02.) koji je važio u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2008. godine.
Sukladno propisanom člankom 1. OPZ-a, navedena odredba članka 22. važećeg OPZ-a o položaju pravnih sljednika, primjenjuje se, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije uređeno drugačije.
Sukladno propisanom člankom 2. stavkom 3. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. i 73/08.), porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.
Člankom 2. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. i 146/09.) propisano je da je porezni obveznik i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.
Citiranim odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak propisan je položaj nasljednika ja sve porezne obveze koje proistječu Iz dohotka Sto ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, uključujući obvezu nasljednika da u ime i za račun ostavitelja podmiri dospjele obveze i to do visine vrijednosti naslijeđene imovine, kao i podnošenje porezne prijave za ostavitelja te ispunjenje drugih Zakonom propisanih obveza.
Položaj nasljednika propisan člankom 2. stavkom 3. navedenog Zakona i člankom 2. stavkom 2 navedenog Pravilnika o porezu na dohodak u skladu je s položajem nasljednika propisanim dankom 22 stavkom 2 OPZ-a prema kojem su nasljednici dužni platiti obveze iz porezno-dužničkog odnosa do visine vrijednosti naslijeđene imovine, osim što je citiranom odredbom OPZ izrijekom propisano da nasljednik ne odgovara za obveze po osnovi izrečenih novčanih kazni ostavitelju.
Slijedom svega navedenog proizlazi da nasljednik mora podmiriti sve dospjele porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti do visine vrijednosti naslijeđene imovine.
Obzirom na navode iz predmetnog upita, ovdje posebno treba istaći da nasljednik odgovara do visine vrijednosti naslijeđene imovine. U pogledu utvrđivanja imovine koju nasljednik stječe od ostavitelja, prvostupanjsko tijelo vezano je izrekom pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, kojom je utvrđeno tko je nasljednik ostavinske imovine, koju imovinu nasljeđuje i u kolikom dijelu.
U slučaju ako je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju koje je donijelo nadležno tijelo utvrđeno da iza umrlog poreznog obveznika njegovu imovinu nasljeđuje više nasljednika, nasljednici odgovaraju solidarno za dugove umrlog poreznog obveznika i to razmjerno vrijednosti dijela imovine koju nasljeđuju prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, s time da tržišnu vrijednost naslijeđenog dijela imovine utvrđuje porezno tijelo.
Vrijednost naslijeđene imovine utvrđuje porezno tijelo na osnovi tržišnih cijena, sukladno propisanom člankom 22. stavkom 3. OPZ-a. Tržišna cijena se određuje prema cijenama koje bi se ostvarile pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra i tržišnim prilikama, pri čemu se porezno tijelo može koristiti svakim dokaznim sredstvom koje je podesno za utvrđivanje bitnih činjenica, npr. podacima iz kupoprodajnih ugovora o cijenama koje su postignute na tržištu za slična dobra, podacima iz poslovnih knjiga o nabavnoj vrijednosti dobra ili cijeni koštanja i drugim podesnim dokazima. U smislu propisanog člankom 6. stavkom 2. i člankom 7. OPZ-a, o utvrđivanju tržišne vrijednosti naslijeđene imovine, porezno tijelo dužno je sastaviti zapisnik iz kojeg moraju biti vidljiva sva mjerila i podaci temeljem kojih je utvrđena tržišna vrijednost naslijeđene imovine te omogućiti očitovanje nasljednicima osobno ili putem punomoćnika na procjenu tržišne vrijednosti naslijeđene imovine.
Zaključno treba istaći da citirane odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak propisuju i druge obveze nasljednika, kao što je obveza podnošenja porezne prijave za ostavitelja te da je nasljednik istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. Ako nasljednik obrta nastavi obavljati poduzetničku djelatnost, tada je dužan dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga i propisanih evidencija.
