Porezni obveznik iz dostavnog popisano obratio se upitom u vezi načina odbitka pretporeza prilikom kupnje nekretnine. Naime, u svom upitu porezni obveznik navodi da je prilikom kupnje nekretnine (nekretnina 1) iskazao pretporez po primljenom računu za nabavu nekretnine, a koji mu je Porezna uprava u postupku nadzora za razdoblje od 01. 05. 2009. do 30. 09. 2009. godine osporila ustvrdivši da se radi o privatno motiviranom ulaganju bez namjere ostvarivanja poduzetničke djelatnosti. Porezni obveznik navodi da su se tijekom 2013. i 2014. godine promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza obzirom da je u istom razdoblju ishodio rješenje o promjeni namjene građevine, rješenje o kategorizaciji objekta te da je počeo izdavati račune, odnosno da je počeo obavljati oporezivu djelatnost.
Nadalje, u svom upitu porezni obveznik navodi da je nakon okončanog poreznog nadzora, odnosno nakon 2011. počeo obavljati ulaganja na drugoj nekretnini (nekretnina 2) za što prima ulazne račune. Napominje da će pretporez po primljenim računima početi priznavati tek kada ishodi rješenje o promjeni namjene građevine te rješenje o kategorizaciji objekta. Nakon ishođenja navedenih rješenja porezni obveznik bi od nadležne ispostave Porezne uprave zatražio povrat poreza na dodanu vrijednost.
U upitu su postavljena sljedeća pitanja:
1. Ima li porezni obveznik pravo na odbitak pretporeza (za nekretnine 1 i 2)?
2. Mora li porezni obveznik ispraviti pretporez kroz godišnju prijavu PDV-a?
3. Mora li ispostava provesti ispravak temeljem PDV-K obrasca?
4. Mora li se ispravak pretporeza raditi odjednom (za cijelo razdoblje od promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje do kraja razdoblja za ispravak pretporeza) u PDV-K obrascu ili se preostali iznos pretporeza dijeli na preostale godine te se svake godine ispravi dio?
U vezi pitanja pod rednim brojem 1. napominjemo da je odredbama čl. 57. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH, 148/13., 153/13. – Rješenje USRH i 143/14., u daljnjem tekstu: Zakon) propisano da pravo na odbitak PDV-a (pretporeza) nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a koji se može odbiti. Nadalje, čl. 58. st. 1. Zakona propisano je da porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija.
Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik za nekretninu 1 ne može odbiti pretporez obzirom da mu je isti provedenim poreznim nadzorom osporen obrazloženjem da se ne radi o oporezivoj djelatnosti već o privatno motiviranom ulaganju.
Nadalje, za nekretninu 2 porezni obveznik može odbiti pretporez po ulaznim računima ukoliko se isti odnose na obavljanje gospodarske djelatnosti iz čl. 6. st. 2. Zakona, odnosno na isporuke koje mu služe za obavljanje oporezivih transakcija te ukoliko su ispunjeni ostali uvjeti za odbitak pretporeza propisani čl. 57. do 65.a Zakona, odnosno čl. 130. do 142. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14. i 157/14., u daljnjem tekstu: Pravilnik). Ukoliko će porezni obveznik navedenu nekretninu početi koristiti u neposlovne svrhe ili za isporuke za koje se pretporez ne može odbiti, tada će morati raditi ispravak pretporeza sukladno čl. 64. i 65. Zakona te čl. 140. i 141. Pravilnika.
Odredbama čl. 64. st. 1. Zakona propisano je da ako se u vezi nekog gospodarskog dobra u roku od pet godina uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno promjene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina.
Nadalje, čl. 140. st. 1. Pravilnika propisano je da se promjenom uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza smatra naknadna promjena tih uvjeta koja dovede do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno, proizvedeno ili u odnosu na godinu u kojoj je nekretnina izgrađena, ako se radi o nekretninama koje je porezni obveznik sam izgradio, a koja dovodi do većeg ili manjeg odbitka pretporeza u odnosu na početno stanje. Ako se ne može utvrditi kada je dobro proizvedeno, u tom slučaju za potrebe ispravka pretporeza uzima se početak uporabe. Odredbama st. 5. istog članka propisano je da se prijelaz na oporezivanje prema čl. 90. Zakona kao i prestanak obavljanja oporezivih isporuka i početak obavljanja isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza iz čl. 39., 40. i 114. Zakona te prestanak obavljanja oslobođenih isporuka iz čl. 39., 40. i 114. Zakona i početak obavljanja oporezivih isporuka smatraju promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza.
Iz navedenog proizlazi da se promjena koja se dogodila u odnosu na ulaganja u nekretninu iz privatno motiviranih razloga u poslovne svrhe ne može smatrati promjenom uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza.
U vezi pitanja pod rednim brojevima 2., 3. i 4. napominjemo da se Porezna uprava očitovala o navedenom mišljenjem Klasa: 410-01/14-01/2632, Ur.broj: 513-07-21-01/14-2 od 09.12.2014. godine (poveznica:http://www.porezna-prava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?ID=19178) te Uputom za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za 2013. godinu Klasa: 410-01/14-01/267, Ur.broj: 513-07-21-01/14-1 od 30. siječnja 2014. godine (poveznica: http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18934).
