Temeljem vašeg upita da li je ustanova pod nazivom »Visoka škola Hrvatskog zagorje Krapina s pravom javnosti« obveznik poreza na dobit, budući da su joj osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačka društva, u nastavku odgovaramo.
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05. i 57/06.; u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje u članku 2. stavcima 5. i 6. da tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka nisu obveznici poreza na dobit, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit.
Prema odredbi članka 2. stavka 7. Zakona, iznimno ako osobe iz stavka 5. i 6. navedenog članka obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.
Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05. i 133/07.; u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje da porezni obveznik u smislu članka 2. stavak 1. Zakona jest trgovačko društvo i druga pravna osoba. Za prosudbu o tome je li druga pravna osoba koja nije navedena u članku 2. stavak 6. Zakona porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti i njezin pravni status. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom.
Zakon o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93., 29/97. – ispravak, 47/99. – ispravak i 35/08.) u članku 1. stavku 2. propisuje da se ustanova osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobit. Prema stavku 3. navedenog članka, na pravnu osobu koja djelatnost iz stavka 2. istoga članka obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima. Ustanovu može osnovati domaća i strana fizička i pravna osoba sukladno članku 5. Zakona o ustanovama.
Prema članku 6. Zakona o ustanovama, javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti iz članka 1. stavka 2. navedenog Zakona ako je zakonom određeno da se ona obavlja kao javna služba. Javna ustanova može se osnovati i za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koja nije određena kao javna služba, ako se one obavljaju na način i pod uvjetima koji su propisani za javnu službu.
Zakon o ustanovama u članku 7. propisuje da javnu ustanovu može osnovati:
1. Republika Hrvatska,
2. općina, grad, županija i Grad Zagreb (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne samouprave) u okviru svoga samoupravnog djelokruga, a sukladno zakonu,
3. druga fizička i pravna osoba ako je to zakonom izrijekom dopušteno,
4. jedinica lokalne samouprave i fizička i pravna osoba, ako je to zakonom izrijekom dopušteno.
Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu osnovati javnu ustanovu pod uvjetima iz stavka 1. točke 2. ovog članka.
Članak 57. Zakona o ustanovama propisuje da sredstva za rad koja su pribavljena od osnivača ustanove, stečena pružanjem usluga i prodajom proizvoda ili su pribavljena iz drugih izvora čine imovinu ustanove. Ako u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit,ta se dobit upotrebljava isključivo za obavijanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove. Osnivač ustanove može odlučiti da dobit ustanove upotrijebi za razvoj i obavljanje djelatnosti druge ustanove kojoj je osnivač.
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Nar. nov., br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.) propisuje u članku 5. stavku 1. da ako navedenim Zakonom bude određeno drugačije, na visoka učilišta i ustanove u sastavu znanstvene djelatnosti primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama.
Članak 47. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisuje da su visoka učilišta sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola. Visoka učilišta obavljaju svoju djelatnost kao javnu službu. Sveučilište, fakultet i umjetnička akademija osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene, stručne i umjetničke djelatnosti te druge djelatnosti u skladu sa zakonom i svojim statutom. U okviru djelatnosti visokog obrazovanja ova visoka učilišta organiziraju i izvode sveučilišne a, u skladu s ovim Zakonom, mogu organizirati i izvoditi i stručne studije. Veleučilište i visoka škola osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja putem organizacije i izvođenja stručnih studija te mogu obavljati stručnu, znanstvenu i umjetničku djelatnost u skladu s ovim Zakonom i svojim statutom.
Sukladno odredbama članka 48. stavaka 1., 2. i 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da se sveučilišta, veleučilišta i visoke škole osnivaju kao ustanove. Sveučilište može osnovati i u svom sastavu imati fakultete, umjetničke akademije i odjele te druge sastavnice sukladno zakonu. Veleučilišta i visoke škole ne mogu osnivati druga visoka učilišta.
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u članku 49. propisuje da visoka učilišta mogu biti javna i privatna.
Prema članku 49. stavku 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, javna visoka učilišta iz stavka 1. navedenog članka su ona koja osniva Republika Hrvatska. Republika Hrvatska osniva sveučilište zakonom, a veleučilište i visoku školu uredbom Vlade Republike Hrvatske. Osnivačka prava nad visokim učilištima u ime Republike Hrvatske obnaša Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo, sukladno aktu o osnivanju ili drugom odgovarajućem propisu. Sukladno stavku 3. navedenog članka privatno sveučilište, veleučilište i visoka škola osnivaju se odlukom osnivača na način propisan odredbama ovoga Zakona i propisima koji se odnose na osnivanje ustanova.
Županije, gradovi i općine osnivaju visoku školu odlukom svoga predstavničkog tijela prema članku 49. stavku 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a sukladno stavku 5. navedenog članka na visoke škole osnovane sukladno stavku 4. istoga članka primjenjuju se odredbe navedenog Zakona koje se odnose na privatna visoka učilišta.
Sukladno odredbama članka 107. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju visoka učilišta, instituti i druge znanstvene organizacije financiraju se iz:
1. sredstava osnivača,
2. državnog proračuna Republike Hrvatske,
3. proračuna županija, gradova i općina,
4. Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske,
5. vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti,
6. sveučilišnih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 66. navedenog Zakona,
7. izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba,
8. donacija te
9. ostalih izvora.
Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole i javni znanstveni instituti mogu se financirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njihovu neovisnost i dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne štete ostvarenju osnovnih zadaća sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta.
Ugovor o osnivanju Visoke škole Hrvatsko zagorje Krapina, koji je dostavljen uz upit, u članku 5. propisuje da će visoka škola obavljati djelatnost visokog obrazovanja, organiziranjem i izvođenjem stručnog studija iz informatike i prometne logistike, organiziranjem i izvođenjem specijalističkih diplomskih stručnih studija, organiziranjem i izvođenjem programa stručnog usavršavanja u skladu s člankom 74. i 76. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Člankom 76. stavkom 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da sveučilište, veleučilište ili visoka škola mogu s domaćom ili stranom pravnom ili fizičkom osobom ustrojiti određeni studij. Dopusnica za takav studij izdaje se na način i u postupku propisanim u članku 51. navedenog Zakona.
Člankom 14. i 15. Ugovora o osnivanju Visoke škole Hrvatsko zagorje Krapina propisano je da ako u obavljanju svoje djelatnosti Visoka škola ostvari dobit, ta će se dobit upotrijebiti za obavljanje i razvoj djelatnosti Visoke škole. U slučaju poslovanja Visoke škole s gubitkom, gubitak će pokrivati osnivači solidarno.
Temeljem navedenog, razvidno je da Visoka škola Hrvatsko zagorje Krapina nije primarno osnovana radi ostvarivanja dobiti, a ukoliko dobit i ostvari obavljanjem djelatnosti zbog koje je i osnovana, tada će takvu dobit upotrijebiti za obavljanje i razvoj djelatnosti te škole.
Ako Visoka škola Hrvatsko zagorje Krapina obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti, nadležna ispostava donijet će rješenje da je navedena škola obveznik poreza na dobit za tu djelatnost i to na temelju dostavljenih vjerodostojnih isprava odnosno takvi elementi i njihova pravna i činjenična utemeljenost mogu se utvrditi u postupku inspekcijskog nadzora.
