Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 84/08. od 18. srpnja 2008. dalje u tekstu: ZOO) koji je stupio na snagu 1. listopada 2008., izmijenjena je odredba članka 433.a ZPP (Nar. nov., br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01. i 117/03.) te glasi:
„(1) Kad utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne navodeći da zahtijeva bruto iznos, smatra se da je utužio bruto iznos.
(2) Primjerak pravomoćne presude kojom je odlučio o zahtjevu radnika iz stavka 1. ovoga članka sud će dostaviti i poreznoj upravi.“
Navedenom novelom brisane su ranije odredbe članka 433.a stavaka 3., 4. i 5. ZPP kojima je bio uređen postupak u parnici iz radnog odnosa kad se utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa i prema kojima je banka bila dužna, nakon što naplati tražbinu, naplaćeni iznos položiti na poseban račun, a o obvezama i načinu postupanja u Poreznoj upravi je, radi primjene navedenih odredaba izdana uputa Klasa: 411-01/05-01/68, Ur. broj: 513-07-21-01/06-2 od 23. ožujka 2006.
Prema navedenim odredbama, u parnici iz radnog odnosa kad se utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, banka, nakon što naplati tražbinu, naplaćeni iznos isplaćuje neposredno u korist radnika i to u bruto iznosu plaće (neto plaću te doprinose iz plaće i porez na dohodak i prirez poreza na dohodak), uvećano za kamate koje banka obračunava od dana dospijeća za isplatu do dana ovrhe.
Podsjećamo, ovrha je prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava a ovršni postupak jeste postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina a postupak je uređen Ovršnim zakonom. Kako je donesen novi Ovršni zakon (Nar. nov., br. 139/10.) prema kojemu je (člankom 127.) uređeno i pitanje provedbe ovrhe radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utužena u bruto iznosu, na isti način kako je to pitanje bilo uređeno i ranijim člankom 433.a Zakona o parničnom postupku. Ovršni zakon objavljen je u Narodnim novinama 10. prosinca 2010. te Zakon i odredbe navedenog članka 127. stupaju na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Navedeno znači da će se prema ovoj Uputi postupati u predmetima ovrhe u kojima je plaća isplaćena u korist radnika, neposredno.
U nastavku se daje uputa o postupanju pri obračunu obveznih doprinosa, poreza i prireza iz plaće naplaćene u ovršnom postupku.
I. OBVEZE POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA PREMA PLAĆI
Plaća je primitak po osnovi nesamostalnog rada i izbor dohotka od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na dohodak i osnova je za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za osobe osigurane po osnovi radnog odnosa. Pod plaćom se smatra bruto iznos naknade te sadrži doprinose koji se obračunavaju „iz osnovice“, porez na dohodak i prirez i neto plaću. Način utvrđivanja dohotka i predujma poreza na dohodak prema plaći uređen je Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08. i 80/10.) a način utvrđivanja osnovice za obračun doprinosa te način obračuna i plaćanja doprinosa prema plaći uređeni su Zakonom o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08., 152/08. i 94/09.).
Prema odredbama navedenih Zakona, obveze poreza na dohodak i doprinosa prema plaću utvrđuje poslodavac, a kako su porez i doprinosi koji se obračunavaju „iz osnovice“ sadržani u bruto plaći to ih je poslodavac dužan obustaviti od bruto plaće te uplatiti u ime i u korist radnika, odnosno kao obveze „po odbitku“, na način kako je to uređeno navedenim Zakonima i provedbenim propisima. Poslodavac je dužan postupiti (obračunati, obustaviti, uplatiti, izvijestiti) bez obzira na način isplate plaće. Navedeno znači da je poslodavac dužan na isti način postupiti i u slučaju kada se plaća isplati prema sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskom postupka, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, pa tako i kod naplate u ovršnom postupku. Upućujemo na:
- odredbu članka 27. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08. – dalje u tekstu OPZ) prema kojoj „tko je dužan obračunati, obustavljati, uplaćivati i prijaviti porez i ime i za račun druge osobe, za taj porez odgovara kao jamac platac“ te
- odredbu članka 207. OPZ-a prema kojoj je propisana novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 500.000,00 kuna onome „tko ne obračuna ili ne obračuna točno ili ne uplati pravodobno ili ne podnese prijavu poreza po odbitku“ (stavak 1. točka 1.) i novčana kazna u iznosu od 2.000,00 do 100.000,00 kuna „odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. toga članka“ (stavak 2.) i
- odredbu članka 249. Zakona o doprinosima prema kojoj je propisana novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 100.000,00 kuna „poslodavcu koji za osiguranika po osnovi radnog odnosa ne obračuna doprinose ili ne utvrdi osnovicu, odnosno ne uplati doprinose u roku ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa (stavak 1. točka 1.) i novčana kazna u iznosu do 5.000,00 do 20.000,00 kuna kojom će se kazniti „odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. toga članka“ (stavak 2.).
Činjenica jest da, kada se plaća naplati u ovršnom postupku i u bruto iznosu, dio plaće koji se odnosi na javna davanja (doprinosi, porez na dohodak i prirez) uplaćen u korist radnika te su ovime nastale nove okolnosti odnosno da poslodavac više ne raspolaže s onim dijelom bruto plaće koji je trebao biti obustavljen i uplaćen od strane poslodavca, ali i nadalje poslodavcu ostaje obveza obračuna i sastavljanja izvješća.
II. OBVEZE DOPRINOSA I POREZA PREMA PLAĆI NAPLAĆENOJ U OVRŠNOM POSTUPKU, U BRUTO IZNOSU
Kako se plaće naplaćene u ovršnom postupku (u najvećem broju) odnose na ranija porezna razdoblja ili ranija razdoblja u osiguranju te se u nekim slučajevima imaju primijeniti i propisi važeći u tim razdobljima, to se daje pregled važećih propisa i elemenata bitnih za pravilno utvrđivanje obveza za doprinose i porez na dohodak.
A. OBVEZE DOPRINOSA
Obveza plaćanja doprinosa vezana je uz određeno razdoblje provedeno u osiguranju (staž osiguranja). Radi razlika bitnih za utvrđivanje vrste i iznosa doprinosa te dospijeća za uplatu, razdoblja u osiguranju dijelimo na dva dijela i to:
a) razdoblje (staž osiguranja) do 31. prosinca 2002. za koje se, prema odredbi članka 238. stavak 2. Zakona o doprinosima, doprinosi obračunavaju prema vrstama doprinosa i stopama za obračun važećima na dan 31. prosinca 2002., osim doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti koji se ne obračunavaju ako se obveza odnosi za razdoblje u kojemu nije postojala obveza tih doprinosa i
b) razdoblje (staž osiguranja) s početkom od 1. siječnja 2003. za koje se primjenjuju odredbe Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02. i 177/04.) i Zakona o doprinosima.
a) Razdoblje do31. prosinca 2002.
Na dan 31. prosinca 2002. osnovica za obračun doprinosa, vrste i stope doprinosa te način obračunavanja i rokovi plaćanja bili su propisani Zakonom o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2002. (Nar. nov., br. 114/01.), Zakonom o stopama doprinosa za osnovno zdravstveno osigurane u 2002. (Nar. nov., br. 114/01.) i Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju (Nar. nov., br. 32/02.).
Prema odredbama tih Zakona, prema plaći se obračunavaju doprinosi:
1. „iz plaće“ (na teret radnika odnosno bruto plaće) po stopi od 20,6% i to:
- za mirovinsko osiguranje po stopi 10,75%
- za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi 9% i - za zapošljavanje po stopi 0,85% te
2) „na plaću“ (na teret poslodavca) po stopi od 17,07% i to:
- za mirovinsko osiguranje po stopi 8,75%
- za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi 7%
- za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti po stopi od 0,47% i
- za zapošljavanje po stopi 0,85% te
Kako je, s početkom od 1. siječnja 2002. započela reforma sustava mirovinskog osiguranja to je za svakog osiguranika nužno utvrditi status u mirovinskom osiguranju te, ako je riječ o osiguraniku II. STUP-a tada se ukupna stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje od 10,75 dijelila na dvije stope:
- za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti stopa od 5,75% i
- za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje stopa od 5%.
b) Za razdoblje od 1. siječnja 2003.
S početkom od 1. siječnja 2003. u primjeni je Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja a od 1. siječnja 2009. Zakon o doprinosima. Prema odredbama tih Zakona obračunavaju se doprinosi:
1) „iz plaće“ (na teret radnika odnosno bruto plaće) po stopi od 20% za mirovinsko osiguranje a ako je riječ o osiguraniku koji je i osiguranik II. STUPA stopa od 20% se dijeli na dvije stope i to:
- za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti stopa od 15% i
- za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje stopa od 5% te
2) „na plaću“ (na teret poslodavca) po stopi od 17,2% i to:
- za zdravstveno osiguranje po stopi od 15%
- za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu po stopi od 0,5% i
- za zapošljavanje po stopi 1,7%.
3. Kamate za obveze za doprinose koje nisu uplaćene u roku
Na obveze doprinosa koje nisu uplaćene u propisanom roku treba obračunati i platiti kamate. Kamate se obračunavaju primjenom stope važeće za razdoblje u kojemu je određena obveza dospjela za uplatu.
3.1. Kamate na obveze za staž osiguranja do 31. prosinca 2002.
Pri obračunu doprinosa za ovo razdoblje treba voditi računa i o ostalim odredbama tada važećih propisa, između ostalih i o tome da obveza dospijeva istovremeno s isplatom plaće (u ovom slučaju to je datum isplate u ovršnom postupku), ali i da su poslodavci, koji nisu isplatili plaću do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec imali obvezu, do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec uplatiti doprinose obračunane prema tada važećoj najnižoj mjesečnoj osnovici.
Tako uplaćeni doprinosi bili su obveza poslodavca (privremena), a konačna je obveza plaćanja nastala pri isplati plaće, pri čemu je obveza platiti samo razliku između konačno obračunanih i ranije uplaćenih iznosa (predujma) doprinosa. Najniže mjesečne osnovice iznosile su:
| Godina | Najniža osnovica |
| 1996. | 1.024,00 |
| 1997. | 1.045,00 |
| 1998. | 1.370,00 |
| 1999. | 1.500,00 |
| 2000. | 1.700,00 |
| 2001. | 1.700,00 |
| 2002. | 1.800,00 |
Navedeno znači da za određeni mjesec odnosno prema plaći za određeni mjesec treba:
a) obračunati doprinose prema važećoj najnižoj mjesečnoj osnovici te, ako tako utvrđene obveze nisu plaće u roku (do 15. dana u mjesecu na prethodni mjesec), tada prema tako utvrđenim obvezama obračunati kamate za razdoblje od 15. dana u mjesecu u kojemu je obveza dospjela za uplatu do dana naplate plaće ovrhom te
b) obračunati doprinose prema iznosu stvarne plaće i na tako utvrđene obveze, ako obveze prema najnižoj osnovici nisu plaćene, treba obračunati kamate od dana naplate plaće ovrhom do dana plaćanja i dodati glavnici i tom iznosu dodati još i iznos kamata obračunanih na obveze nastale prema najnižoj mjesečnoj osnovici (kao pod d)) te tako zbrojeni iznos čini obvezu za pojedine vrste doprinosa za određeni mjesec ili
c) obračunati doprinose prema iznosu stvarne plaće i na tako utvrđene obveze, ako su obveze prema najnižoj osnovici plaćene, treba obračunati kamate od dana naplate plaće ovrhom do dana plaćanja i dodati glavnici te tako zbrojeni iznos čini obvezu za pojedine vrste doprinosa ali se obveza za uplatu umanjuje za iznos doprinosa obračunanih i plaćenih prema najnižoj osnovici.
B. OBVEZE POREZA NA DOHODAK I PRIREZA
Člankom 45. stavcima 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08. i 80/10.; dalje u tekstu Zakon) propisano je da predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz članka 14. Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.
Odredbama članka 45. stavka 4. Zakona i članka 61. stavaka 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09. i 123/10.; dalje u tekstu Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava od tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona i članka 11., 12. i 15. Pravilnika, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima, a prema članku 16. Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. Obračunani predujam poreza isplatitelj ili sam porezni obveznik obustavlja i uplaćuje istodobno sa isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku. Predujam poreza obračunava se kumulativno (osim za mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje), pri svakoj isplati tijekom jednog kalendarskog mjeseca primjenom propisanih poreznih stopa iz članka 45. stavka 5. Zakona.
Člankom 61. stavkom 10. Pravilnika propisana je iznimka u načinu obračuna predujma poreza na dohodak iz plaće koje se isplaćuju po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskom postupka, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju. Prema toj odredbi predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka (plaće) ostvarene u proteklim poreznim razdobljima, a koja se isplaćuje po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka prema propisima koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, pod uvjetom da utuženi iznos primitka (plaće) odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom sadrži iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Ako se isplata provedbe u ovršnom postupku na način da je poreznom obvezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik obvezan je uplatiti porez i prirez porezu na dohodak.
U skladu s člankom 15. stavkom 3. Zakona i člankom 17. stavkom 3. Pravilnika, primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi zatezne kamate isplaćene po osnovi plaće ili mirovine koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima po sudskoj presudi.
Međutim, zatezne kamate po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada koje poslodavac i drugi isplatitelj isplaćuje radnicima i drugim fizičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, a bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u tom se slučaju obračunava, obustavlja i uplaćuje na način propisan člankom 45. Zakona.
1. Obveze obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u skladu člankom 61. stavkom 9. Pravilnika
Ako plaće koje su ostvarene u proteklim poreznim razdobljima nisu isplaćene na temelju sudske presude, nagodbe u tijeku sudskog postupka, nagodbe sklopljene sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, poslodavac pri isplati tih plaća treba postupiti na način propisan člankom 45. Zakona i člankom 61. stavcima 1. i 9. Pravilnika. To znači da se pri obračunu predujma poreza na dohodak primjenjuju propisi koji važe na dan isplate zaostalih plaća i da se predujam poreza utvrđuje od kumuliranog primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada koji se isplaćuje u istom mjesecu, uz korištenje osobnog odbitka koji je propisan za mjesec isplate (ako je poslodavac u posjedu porezne kartice – Obrazac PK radnika kojemu isplaćuje plaću i/ili zaostale plaće), a primjenom poreznih stopa iz članka 45. stavka 5. Zakona.
Na isti način je obvezan postupiti poslodavac i u slučaju isplate zaostalih plaća koje su radnici ostvarili u proteklim poreznim razdobljima, a po sudskim presudama, nagodbama u tijeku sudskog postupka, nagodbama sklopljenim sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbama sklopljenim u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, ako utuženi iznos primitka (plaće) odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom ne sadrži iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez.
2. Obveza obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u skladu s člankom 61. stavkom 10. Pravilnika
Plaće ostvarene u proteklim poreznim razdobljima, a koje se isplaćuju po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskog spora, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, podliježu oporezivanju prema propisima koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, pod uvjetom da utuženi iznos primitka (plaće) odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom sadrži iznos doprinosa za obvezna osiguranja, porez na dohodak i prirez. U skladu s navedenim, poslodavac će prilikom utvrđivanja obveza poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak primijeniti propise o oporezivanju dohotka koji su vrijedili u trenutku kada su plaće trebale biti isplaćene.
Obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak poslodavac je obvezan obaviti za svaki mjesec svakog poreznog razdoblja, za koje se obračun i isplata obavlja, a po tada važećim poreznim propisima odnosno uzeti u obzir sve za obračun relevantne podatke, i to: doprinos za obvezno osiguranje iz plaće, tadašnji osobni odbitak (ako je u tom razdoblju bio u posjedu porezne kartice – Obrazac PK toga radnika) te porezne stope koje su bile propisane u trenutku kada je svaka pojedina plaća treba biti isplaćena.
2.1. Osobni odbitak
Poslodavac koji je u razdoblju za koje se po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskog spora, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenog u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, obračunava i isplaćuje plaća, bio u posjedu radnikove porezne kartice (Obrazac PK), može pri obračunu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, uzeti u obzir i osobni odbitak radnika za svaki mjesec poreznog razdoblja za koje te plaće isplaćuje i to prema podacima koji su u to vrijeme bili upisani u poreznoj kartici, a prema odredbama u to vrijeme važećih propisa o porezu na dohodak.
Poslodavci kod kojih radnici kojima isplaćuje plaće u skladu s člankom 61. stavkom 10. Pravilnika više nisu zaposleni, mogu za te svrhe koristiti podatke iz preslike ili ovjerenog prijepisa obrasca porezne kartice kojeg su pri prestanku radnog odnosa odnosno rada svakog pojedinog radnika bili dužni učiniti.
Međutim, u pojedinim slučajevima je moguće da je radnik kojemu poslodavac u skladu s člankom 61. stavkom 10. Pravilnika, u tekućem poreznom razdoblju isplaćuje plaće za protekla porezna razdoblja, za ta porezna razdoblja podnosio godišnje porezne prijave i u konačnom obračunu poreza na dohodak za ta razdoblja u cijelosti ili u dijelu iskoristio godišnji osobni odbitak, koji mu je za pojedino porezno razdoblje prema važećim propisima tada pripadao. Nadalje je moguće da radnik za ta porezna razdoblja nije podnosio godišnje porezne prijave, pa da osobni odbitak nije u cijelosti iskoristio ili ga je iskoristio samo za mjesece u kojima je plaću ostvarivao. U potonjem slučaju moguće je i da je neka druga fizička osoba (na primjer bračni drug, dijete i drugi) iskoristila pod propisanim uvjetima osobni odbitak za uzdržavanje radnika kojemu poslodavac nije isplaćivao plaće u proteklim poreznim razdobljima, it o u konačnom obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene svoje godišnje porezne prijave.
Činjenica je da bi ovisno o tim mogućim slučajevima, posljedica mogla biti da:
- osobni odbitak za prethodna porezna razdoblja radnik iskoristi dva puta, u konačnom obračunu poreza na dohodak po podnesenim poreznim prijavama za prijašnja porezna razdoblja, a i u trenutku kada poslodavac, u skladu s člankom 61. stavkom 10. Pravilnika, obračunava porez na dohodak, ili
- osobni odbitak radnik iskoristi u obračunu poreza na dohodak koji poslodavac sastavlja u skladu s člankom 61. stavkom 10. Pravilnika, na temelju kojeg isplaćuje plaće za protekla porezna razdoblja, a da je član njegove uže obitelji za ista porezna razdoblja koristio osobni odbitak za uzdržavanje toga radnika, kao člana svoje uže obitelji, ili - osobni odbitak radnik iskoristi u obračunu poreza na dohodak koji poslodavac sastavlja u skladu s člankom 61. stavkom 10. Pravilnika, na temelju kojeg isplaćuje plaće za prethodna porezna razdoblja, u cijelosti ili u dijelu, jer u tim poreznim razdobljima nije u cijelosti ili u dijelu iskoristio osobni odbitak, a osobni odbitak za njegovo uzdržavanje nije ni iskoristio bilo koji član njegove uže obitelji.
Zbog navedenog poslodavac je obvezan, prije sastavljanja obračuna plaće i pripadajućih obveza za javna davanja za protekla porezna razdoblja po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskog spora, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, od Područnog ureda Porezne uprave koji je u proteklim poreznim razdobljima bio mjesno nadležan prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika pisanim putem zatražiti podatke o iznosu osobnog odbitka koji je radnik iskoristio (osnovni osobni odbitak i možebitno dio osobnog odbitka za invalidnost radnika i možebitno dio osobnog odbitka za uzdržavanje članova njegove uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost), a za porezna razdoblja za koja isplaćuje plaće.
Na pisani zahtjev poslodavca Porezna uprava će dostaviti pisanu obavijest s podacima o iznosu iskorištenog osobnog odbitka (osnovnog osobnog odbitka radnika, možebitni dio osobnog odbitka za njegovu invalidnost te možebitni dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji radnika i njihovu invalidnost) po svakom prethodnom poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) za koji poslodavac u skladu s članom 61. stavkom 10. Pravilnika isplaćuje plaće u tekućem poreznom razdoblju, a prema raspoloživim podacima iz izvješća na Obrascu PK-1 ili Obrascu IP za odgovarajuće porezno razdoblje i podnesenim godišnjim poreznim prijavama na Obrascu DOH za odgovarajuće porezno razdoblje.
Poslodavac je obvezan u obračunu plaće za ta porezna razdoblja koristiti podatke dobivene od Porezne uprave odnosno uzeti u obzir: ukupan godišnji osobni odbitak radnika (ako za ta razdoblja porezni obveznik nije iskoristio pripadajući osobni odbitak), ili samo dio osobnog odbitka do ukupno pripadajućeg (ako je za ta razdoblja osobni odbitak djelomično iskoristio), ili osobni odbitak ne uzima u obračun (ako je porezni obveznik za ta razdoblja osobni odbitak u cijelosti iskoristio).
Ako za protekla razdoblja ili samo za neka protekla porezna razdoblja za koje poslodavac u skladu s člankom 61. stavkom 10. Pravilnika u tekućem razdoblju isplaćuje plaće radnika nije iskoristio osobni odbitak (za vlastito uzdržavanje i invalidnost i za uzdržavanje članova uže obitelji i njihovu invalidnost), već je osobni odbitak za njegovo uzdržavanje i invalidnost te za uzdržavanje članova uže obitelji te njihovu invalidnost, iskoristio član njegove uže obitelji, Porezna uprava će za ta razdoblja u obavijesti naznačiti da radnik svoj osobni odbitak nije iskoristio, već da je osobni odbitak za njegovo uzdržavanje iskoristila neka druga fizička osoba (s podacima o imenu i prezimenu, adresi i OIB-u te fizičke osobe). U tom slučaju poslodavac pri obračunu plaća za protekla porezna razdoblja ne može uzeti u obzir osobni odbitak za ona porezna razdoblja za koja je osobni odbitak za njegovo uzdržavanje iskoristio član njegove uže obitelji.
2.2. Porezne stope
Poslodavac je obvezan iz svake bruto plaće koju po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskog spora, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, isplaćuje za svaki pojedini mjesec proteklih poreznih razdoblja, obračunati porez na dohodak i možebitni prirez, po stopama i na dijelove porezne osnovice prema propisima o porezu na dohodak koji su bili na snazi i u primjeni u vrijeme kada je svaka pojedina mjesečna plaća trebala biti isplaćena. Ako je u međuvremenu radnik kojemu poslodavac u skladu s člankom 61. stavkom 10. Pravilnika isplaćuje plaću za protekla porezna razdoblja, promijenio prebivalište ili uobičajeno boravište, obvezu prireza poslodavac treba utvrditi prema propisima koji su važili u tim razdobljima za koje plaću isplaćuje i to za mjesto u kojemu je u tim razdobljima radnik imao prebivalište odnosno uobičajeno boravište.
III. IZVJEŠĆA POREZNOJ UPRAVI, NAČIN EVIDENTIRANJA I PLAĆANJA
1. Izvješća o utvrđenim obvezama (Obrazac ID)
O utvrđenim obvezama za doprinose i porez, obveznik obračunavanja je dužan sastaviti izvješća i predati ih Poreznoj upravi. Izvješće se sastavlja na Obrascu ID čiji je sadržaj propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. Pri sastavljanju izvješća, u ovom je slučaju potrebno voditi računa o iznimkama od općih pravila za to izvješće ovisno o tome tko će uplatiti utvrđene obveze, odnosno:
a) Kada radnik poslodavcu vrati dio primljene bruto plaće koji se odnosi na doprinose zajedno s odgovarajućim iznosom kamata i porez na dohodak tada poslodavac obračunava i plaća obveze te izvješće sastavlja i predaje na svoje ime na svoj OIB, upisivanjem „identifikatora“ brojke 14 (pod 1.4. Obrasca ID). Na istom izvješću dostavlja podatke o primicima i utvrđenim obvezama za sve radnike za koje je u izvještajnom mjesecu izvršena uplata obveza prema plaći naplaćenoj ovrhom, neovisno o tome za koje se razdoblje plaća odnosi te se predaje Poreznoj upravi (ispostavi prema sjedištu poslodavca).
b) Kada radnik i poslodavac dogovore način prema kojemu će radnik izvršiti uplatu utvrđenih obveza, prema obračunu što će ga sastaviti poslodavac, tada poslodavac obračunava obveze te izvješće Poreznoj upravi sastavlja i predaje na svoje ime i na svoj OIB, upisivanjem „identifikatora“ brojke 14 (pod 1.4. Obrasca ID) a radnik plaća obveze na ime i OIB poslodavca. Izvješće se sastavlja i predaje Poreznoj upravi (Ispostava prema sjedištu poslodavca) za svakog radnika, pojedinačno, neovisno o tome za koje se razdoblje plaća odnosi.
Utvrđene obveze doprinosa i poreza uvećane su za obračunane kamate te se u ukupnom iznosu (pojedina vrsta obveze uvećava za kamate) u Poreznoj upravi evidentiraju na OIB-u poslodavca.
c) Kada se radnik i poslodavac ne dogovore te se ne postupi na način opisan poda) ili b) ostaje obveza obračuna na poslodavcu. O obračunanim obvezama poslodavac izvješćuje Poreznu upravu. Iznimno, radi dostave i ostalih podataka potrebnih Poreznoj upravi radi naplate i/ili prisilne naplate utvrđenih obveza, u ovom se slučaju izvješće ne sastavlja na Obrascu ID već na posebnoj obračunskoj prijavi čiji je oblik i sadržaj priložen uz ovu Uputu. Na temelju podataka iskazanih od strane poslodavca, obveze se evidentiraju na ime (OIB) radnika te radnik postaje dužnik što ne isključuje odgovornost poslodavca kao jamca – platca, sukladno Općem poreznom zakonu. Obračunsku prijavu sastavlja za svakoga radnika, pojedinačno, i dostavlja Poreznoj upravi – Područnom uredu prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu radnika. Prijedlog Prijave o obvezama za doprinose i porez na dohodak prema plaći naplaćenoj u ovršnom postupku prilaže s uz ovu Uputu (PRILOG 1).
Utvrđene obveze doprinosa i poreza uvećane su za obračunane kamate.
2. Izvješće o plaći (Obrazac IP)
Članak 65. Pravilnika propisuje sadržaj, način popunjavanja i rokove dostavljanja Izvješća o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu (Obrazac IP), što su ga obvezni sastavljati i dostavljati poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine ili sami porezni obveznici.
U Obrascu IP u kojem se popunjavaju podaci o isplaćenim plaćama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, uplaćenom porezu na dohodak i prirezu upisuje se:
- identifikator 1 ako je radnik dostavio poreznu karticu – Obrazac PK odnosno ako je poslodavac bio u posjedu porezne kartice po osnovi koje je radnik ostvario pravo na osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada ili identifikator 2 kada poslodavac nije u posjedu porezne kartice odnosno pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada nije korišten osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona.
- identifikator 3 za podatke o isplaćenim plaćama po sudskim presudama, nagodbama u tijeku sudskog spora, nagodbama sklopljenim sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbama sklopljenim u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, uplaćenom porezu na dohodak i prirezu za protekla porezna razdoblja prije tekućeg razdoblja, prema godinama (članak 61. stavak 10. Pravilnika).
3. Način plaćanja i uplatni računi
Obveze doprinosa i poreza na dohodak i prireza utvrđene od strane poslodavca, bez obzira na to tko ih plaća (poslodavac ili radnik) uplaćuju se u korist uplatnih računa kao i tekuće obveze pozivom na brojčane oznake vrste prihoda na kojima se evidentiraju obveze prema plaći naplaćenoj ovrhom i to:
- 8346 – doprinos za mirovinsko osiguranje,
- 8826 – doprinos za zdravstveno osiguranje,
- 8737 – doprinos za zapošljavanje
- 2240 – doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i
- 1856 – predujam poreza na dohodak i prirez.
Ovisno o tome na čije se ime i OIB evidentiraju obveze, na nalozima za uplatu upisuje se isti OIB (poslodavca ili radnika).
4. Obveze doprinosa „na osnovicu“
Kako je, za osiguranika po osnovi radnog odnosa, pored obveze doprinosa „iz plaće“ odnosno na teret plaće radnika, Zakonom propisana i obveza doprinosa „na plaću“ odnosno na teret sredstava poslodavaca, to je poslodavac dužan i prema plaći naplaćenoj ovrhom, obračunati i uplatiti i obveze doprinosa „na plaću“. Obveze koje su teret poslodavca (doprinosi „na plaću“) iskazuju se na izvješćima na kojima se iskazuju i podaci o redovitim obvezama za mjesec u kojemu su te obveze plaćene te se u Poreznoj upravi uvijek evidentiraju na ime i OIB poslodavca. Plaćaju se u korist uplatnih računa i pozivom na brojčane oznake kao i pri plaćanju redovitih mjesečnih obveza. Glede obveza za kamate primjenjuju se ista načela kako je to ovom Uputom opisano za doprinose „iz plaće“.
IV. IZVJEŠĆA OSTALIM TIJELIMA
Poslodavac je dužan izvijestiti i Središnji registar osiguranika (REGOS) o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja koji se odnose za razdoblje u osiguranju od 1. siječnja 2003., prema Zakonu o prikupljanju podataka o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja (Nar. nov., br. 177/04.). Pri tome postupa i po uputama REGOS-a.
Za razdoblje u osiguranju do 31. prosinca 2002. poslodavac ima i obveze sastavljanja posebnih izvješća Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), na način kako je to uređeno propisima o obveznom mirovinskom osiguranju.
V. POSTUPAK U POREZNOJ UPRAVI
O načinu praćenja postupanja poslodavaca prema ovoj Uputi od strane Porezne uprave i o načinu utvrđivanja i evidentiranja obveza za doprinose i porez na dohodak i prirez prema plaći koja je naplaćena u ovršnom postupku, u slučaju kada poslodavac ne postupi na opisani način biti će izdan poseban naputak službenicima Porezne uprave.
| POSLODAVAC: ___________________________ OIB: ___________________________ SJEDIŠTE: _________________________ U ____________ , __________________ POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED __________ ISPOSTAVA ___________
P R I J A V A o obvezama za doprinose i porez na dohodak prema plaći naplaćenoj u ovršnom postupku Sukladno s Uputom o postupanju pri obračunu obveza za doprinose i porez na dohodak prema plaći naplaćenoj u ovršnom postupku Porezne uprave – Središnji ured KLASA: 410-01/10-01/2197, RU. BROJ: 513-07-21-01/10-1 od 24. studenoga 2010. i navodom pod III.1.c Upute, dostavljamo podatke o plaći naplaćenoj u ovršnom postupku i PRIJAVU o obračunanim obvezama za javna davanja prema plaći. I. PODACI O RADNIKU 1. Ime i prezime ____________________ 2. OIB ___________________________ 3. Adresa prebivališta odnosno uobičajenog boravišta __________________ II. PODACI O PLAĆI 1. Pravni temelj za ovrhu _________________________________________ 2. Pojedinačna razdoblja za koje se plaća odnosi
1. Ukupan iznos bruto plaće _______________ 2. Iznos naplaćenih kamata ________________ 3. Ukupno naplaćeno u korist radnika (glavnica + kamate) _________________ 4. Udio kamata u ukupnoj isplati (4.*100/5.) _____________ % III. PODACI O OBRAČUNANIM OBVEZAMA ZA DOPRINOSE
IV. PODACI O OBRAČUNANIM OBVEZAMA ZA POREZ I PRIREZ
Obračun obveza iskazanih pod III. i IV. ove Prijave izvršen je prema podacima s kojima raspolaže poslodavac, na temelju odredaba Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08., 152/08. i 94/09.) i Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08. i 80/10.). Odgovorna osoba _________________________________ telefon za kontakt _________________________
M. P. Potpis odgovorne osobe
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
[1] Obveza je moguća samo prema plaći za razdoblje u osiguranju iza 1. siječnja 2002.
[2] Obveza ovog doprinosa „iz plaće“ je moguća samo prema plaći za razdoblje u osiguranju do 31. prosinca 2002.
[3] Obveza ovog doprinosa „iz plaće“ je moguća samo prema plaći za razdoblje u osiguranju do 31. prosinca 2002.
