U svezi upita Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, ispostave Zagreb – Centar u nastavku odgovaramo:
1. Da li su po osnovi potvrde o rezidentnosti iz država iz kojih dolaze, oslobođeni od plaćanja prireza porezu na dohodak nerezidenti koji u RH borave 183 dana i duže, te ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada izravno iz inozemstva, na koji plaćaju porez na dohodak?
Obveznici plaćanja prireza porezu na dohodak su osobe koje na području određene općine ili grada koja je tu obvezu propisala imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, koje se procjenjuje za porezne potrebe prema Općem poreznom zakonu. Potvrda o rezidentnosti iz druge države ne oslobađa obveze plaćanja prireza osobu koja je ispunila kriterije prebivališta ili uobičajenog boravišta prema članku 37. Općeg poreznog zakona.
2. Ako nerezident plaća prirez porezu na dohodak, stječe li tada uvjete da mu se priznaju olakšice za uzdržavane članove obitelji i olakšice za plaćenu najamninu?
Plaćanje prireza porezu na dohodak ne smije se automatski vezati uz osobni odbitak. U situaciji kada je u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, moguća je situacija da je obveznik plaćanja prireza nerezident, u smislu Ugovora, iz članka 4. (jer mu obitelj i dalje živi u inozemstvu i središte životnih interesa mu je u inozemstvu). S druge strane, stranac može postati rezident Republike Hrvatske i u tom slučaju će mu se priznati, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.) i Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06. i 68/07.), dio osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji i/ili dio osobnog odbitka za plaćenu slobodno ugovorenu najamninu. Kod osobnog odbitka važno je prethodno riješiti pitanje rezidentnosti prema članku 4. konkretnog Ugovora, jer o tome ovisi da li će porezni obveznik moći koristiti osobni odbitak prema članku 36. stavci 11. i 27. Zakona o porezu na dohodak ili će se smatrati hrvatskim poreznim rezidentom i koristiti sva prava na osobni odbitak prema članku 36. Zakona o porezu na dohodak.
Kada stranac dolazi iz države s kojom nije sklopljen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, rezidentnost se procjenjuje samo po tuzemnom pravu, članku 3. Zakona o porezu na dohodak koji rezidentom smatra fizičku osobu koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište.
3. Kako postupiti u slučaju kad se predvidi da će nerezident u Republici Hrvatskoj boraviti dva mjeseca, a na kraju boravi šest mjeseci i duže, da li prirez porezu na dohodak obračunati unatrag sa kamatom?
Kako je odredbama Općeg poreznog zakona, člankom 116. stavak 3. propisano da se kamate obračunavaju od dana dospijeća porezne obveze, a dospijeće pojedine vrste poreza utvrđuje se posebnim zakonom, smatramo da se kao i kod svakog drugog poreznog obveznika može obračunati kamata na neplaćeni porez prema odredbama tuzemnih poreznih propisa.
4. U nekim slučajevima nerezidenti planiraju ostati 183 dana i duže u Republici Hrvatskoj, plaćaju porez na dohodak i prirez, ali nakon kraćeg razdoblja od 183 dana napuste Republiku Hrvatsku. Da li im se tada može izvršiti povrat uplaćenih sredstava na ime obveze poreza i prireza ako dolaze iz zemalja sa kojima Republika Hrvatska ima sklopljen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja?
Mišljenja smo da se u opisanoj situaciji nerezidentima može izvršiti povrat uplaćenih sredstava na ime obveze poreza i prireza, neovisno o tome što s državom iz koje dolaze imamo u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
