Zajednički odvjetnički ured postavio je upit u kojem traži pojašnjenje obveza za svoju stranku, člana posade u međunarodnoj plovidbi za australsku brodarsku kompaniju, prema Poreznoj upravi Republike Hrvatske vezano za: njene obveze ukoliko ostvari manje od 183 dana na brodu u 2021. godini; mogućnost uračunavanja ili izuzeća (umanjenja) iznosa istovrsnog poreza plaćenog u Australiji; relevantnu dokumentaciju za dokazivanje uplate poreza na dohodak u Australiji te potrebu obavještavanja Porezne uprave Republike Hrvatske o uplaćenom porezu na dohodak u Australiji, odgovaramo kako slijedi.
Republika Hrvatska i Australija nemaju sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te je u konkretnom slučaju potrebno primijeniti odredbe tuzemnih poreznih propisa.
Člankom 3. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, dalje u tekstu: Zakon) propisano je da je rezident fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Nadalje, pitanje prebivališta i uobičajenog boravišta u porezne svrhe propisano je člankom 43. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, u daljnjem tekstu: OPZ).
Postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti propisan je člancima 47. i 48. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 45/19, 35/20, 43/20, 50/20, 70/20, 74/20, 103/20, 114/20, 144/20, 2/21, 26/21 i 43/21). Člankom 47. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona propisani su obrasci za utvrđivanje rezidentnosti fizičkih osoba. Popunjene obrasce porezni obveznik predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta. Nadležna ispostava Porezne uprave utvrđeni status porezne rezidentnost ili porezne nerezidentnost evidentira u Registru poreznih obveznika Republike Hrvatske.
Važno je istaknuti da porezna rezidentnost ima izravan utjecaj na opseg porezne obveze poreznog obveznika u Republici Hrvatskoj. Naime, sukladno odredbama članka 6. stavka 1. Zakona, oporezivi dohodak rezidenta čini dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak iz članka 5. Zakona, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a oporezivi dohodak nerezidenta čini dohodak iz članka 6. stavka 1. Zakona, koji nerezident ostvari u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka).
Dakle, ukoliko mjesno nadležna ispostava Porezne uprave poreznom obvezniku, članu posade u međunarodnoj plovidbi za australsku brodarsku kompaniju, utvrdi poreznu rezidentnost Republike Hrvatske, tada je porezni obveznik sukladno članku 48. stavku 1. točki 2. Zakona obveznik podnošenja godišnje porezne prijave za dohodak od nesamostalnog rada ostvaren s osnova člana posade broda u međunarodnoj plovidbi. Člankom 48. stavkom 3. navedenog Zakona propisano je izuzeće iskazivanja dohotka ostvarenog po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ukoliko isti, sukladno posebnom propisu, ne podliježe oporezivanju u Republici Hrvatskoj.
Člankom 59. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20 i 1/21) propisano je ukoliko član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident Republike Hrvatske, ispuni, u skladu s posebnim zakonom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, primici koje je ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne podliježu godišnjem obračunavanju poreza na dohodak. Ako porezni obveznik (rezident) kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe od 183 dana ili više od 183 dana u tekućem i u prethodnom poreznom razdoblju (za dane koji u prethodnom obračunu nisu uračunati u 183 dana), primici za rad ostvareni na brodu u međunarodnoj plovidbi u tekućem poreznom razdoblju podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak. Stavcima 2., 3. i 4. navedenog članka Pravilnika o porezu na dohodak propisan je način brojanja dana provedenih u plovidbi te mogućnost prijenosa ostvarene razlike iznad 183 dana u iduće porezno razdoblje. Porezni status utvrđuje se temeljem podataka o broju dana iz Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM. Nadalje, stavkom 7. navedenog članka propisano je da je za svrhe utvrđivanja pomorskog dodatka iz članka 7. stavka 2. r.br. 24. Pravilnika o porezu na dohodak i dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, porezni obveznik, član posade broda u međunarodnoj plovidbi, obvezan popuniti i godišnjoj poreznoj prijavi priložiti Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM.
Nadalje, odredbama članka 80. stavka 2. Zakona propisano je uračunavanje poreza koji je porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske, platio u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka, u tuzemni porez na dohodak, a za svaki pojedinačni inozemni dohodak zasebno, osim ako je Zakonom drukčije uređeno. Nadalje, stavkom 3. istog članka Zakona propisano je da se porez plaćen u inozemstvu može uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu. Stavkom 5. istog članka Zakona propisano je uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak putem godišnjeg obračuna poreza podnošenjem godišnje porezne prijave, odnosno u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak te u slučaju konačnog oporezivanja putem podnesenog izvješća iz članka 81. stavka 4. Zakona.
Odredbama članak 87. stavka 1. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu kod utvrđivanja godišnjeg poreza. Iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje se na način da se iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak, koji je umanjen sukladno članku 46. stavku 1. Zakona i iznosa ukupno u godišnjoj poreznoj prijavi iskazanog godišnjeg dohotka (prije dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plaće novozaposlenih osoba, za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima, za iznos izdataka za istraživanje i razvoj i za preneseni gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, utvrđuje prosječna porezna stopa. Primjenom prosječne porezne stope na iznos svakog pojedinačnog godišnjeg inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez.
Polazeći od gore navedenog, moguće je zaključiti, ukoliko je porezni obveznik, nakon što mjesno nadležna ispostava Porezne uprave provede postupka utvrđivanja porezne rezidentnosti, hrvatski porezni rezident, tada je isti u obvezi podnošenja godišnje porezne prijave. Porezni obveznik obvezan je godišnjoj poreznoj prijavi priložiti Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM i Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM nakon čega će mjesno nadležna ispostava Porezne uprave utvrditi je li porezni obveznik, kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi, obveznik plaćanja poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj po osnovi dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog u inozemstvu. Ukoliko se utvrdi da je isti obveznik plaćanja poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj po osnovi dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog u inozemstvu, mjesno nadležna ispostava Porezne uprave će prilikom utvrđivanja godišnjeg poreza izvršiti uračunavanje poreza plaćenog u Australiji temeljem potvrd>e australske porezne uprave o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u Australiji.
