Postavili ste upit u svezi postupanja u predmetu obrade prijava poreza na dohodak za 2013. i 2014. godinu za poreznog obveznika - obrtnika koji je preminuo krajem 2012. godine. Problem je u tome što je prijave za pokojnog obrtnika, podnio zakonski nasljednik 'A' koji je ujedno bio i poslovođa obrta, te je u prijavama iskazao osobne odbitke i uzdržavane članove.
Nadalje, uz dopis je priloženo rješenje Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji iz ožujka 2013. godine kojim upisuje zakonskog nasljednika 'A' kao poslovođu obrta. Ističe se da za cijelo to vrijeme obrt se formalno i dalje vodi na pokojnika, te se podnose obrasci i izvješća za pokojnika i zaposlene radnike koji nisu odjavljeni u osiguranju.
Javni bilježnik kao sudski povjerenik Općinskog suda u Velikoj Gorici donio je nakon provedene i dovršene ostavinske rasprave u svibnju 2013. godine, rješenje o nasljeđivanju koje je postalo pravomoćno u srpnju 2013. godine. Prema rješenju o nasljeđivanju, obrt nasljeđuju sinovi umrlog obrtnika koji u veljači 2014. godine sklapaju ugovor o ustupanju nasljeđenog prava u kojem braća ustupaju svoje vlasničke omjere nasljeđenog prava na obrt zakonskom nasljedniku 'A'.
U svibnju 2014. godine Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji donio je rješenje kojim zbog smrti obrtnika, obrt prestaje po sili zakona te se briše iz Obrtnog registra.
S tim u vezi, u nastavku odgovaramo.
Porezni obveznik može biti samo fizička osoba, a ne i obrt (obrtnička radnja), budući da obrt nema pravnu osobnost jer isti predstavlja obavljanje dopuštenih djelatnosti od strane fizičkih osoba obrtnika. Slijedom navedenog, obveze po osnovi poreza i drugih javnih davanja koje nastaju obavljanjem obrtničke djelatnosti utvrđuju se i evidentiraju na ime poreznog obveznika-fizičke osobe koja obavlja obrtničku djelatnost, pri čemu se u slučaju smrti poreznog obveznika postavlja pitanje tko odgovara za njegove obveze po osnovi poreza.
Položaj pravnih slijednika propisan je odredbom članka 22. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15; u nastavku: OPZ). U smislu propisanog članka 22. stavka 2. OPZ-a, nasljednici su dužni platiti obveze iz porezno-dužničkog odnosa do visine vrijednosti naslijeđene imovine, osim obveza po osnovi izrečenih novčanih kazni ostavitelju.
Sukladno članku 1. OPZ-a, navedena odredba članka 22. OPZ-a o položaju pravnih slijednika, primjenjuje se ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije uređeno drugačije.
Odredbom članka 2. stavka 3. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14, 136/15), propisano je da je porezni obveznik i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.
Člankom 2. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14, 137/15), propisano je da je porezni obveznik i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka, te se predujam poreza na dohodak nasljedniku utvrđuje po istom izvoru dohotka koji se utvrđivao ostavitelju.
Sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak propisan je položaj nasljednika za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, uključujući obvezu nasljednika da u ime i za račun ostavitelja podmiri dospjele obveze i to do visine vrijednosti naslijeđene imovine, kao i podnošenje prijave za ostavitelja te ispunjenje drugih Zakonom propisanih obveza.
Uvidom u ISPU utvrđeno je da je godišnja porezna prijava za 2012. godinu podnesena, verificirana i izdano je porezno rješenje o utvrđenom porezu. Obveza nije podmirena.
Uvidom u ISPU utvrđeno je da dugovi ostavitelja na analitičkoj knjigovodstvenoj evidenciji na dan 31.12.2012. godine iznose 9.924,40 kuna, a dug na dan 10.03.2016. godine iznosi 141.775,96 kuna, iz čega proizlazi da se navedeno dugovanje odnosi na nova zaduženja koja su nastala nakon smrti obrtnika. Dug ostavitelja koji postoji u trenutku smrti kao i dug nastao nakon smrti, treba pripisati nasljednicima.
U predmetnom slučaju, nakon smrti ostavitelja, nasljednici obrtnika nastavili su voditi obrt do prijenosa obrta u smislu članka 38. stavka 1. Zakona o obrtu (Narodne novine br. 143/13), kao privremeni poslovođe obrta, a što je vidljivo i iz Obrtnog registra gdje je evidentirano da je dana 14.01.2013. godine zakonski nasljednik 'A' upisan kao poslovođa obrta.
Prema članku 39. stavku. 5. Zakona o obrtu, privremeni poslovođa je dužan voditi obrt pažnjom dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika.
Iz navedenog proizlazi da u slučaju da privremeni poslovođa ne ispunjava porezne obveze nastale obavljanjem obrtničke djelatnosti u razdoblju nakon ostaviteljeve smrti do prijenosa obrta na nasljednike, nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju nasljednici se proglašavaju poreznim obveznicima za porezni dug nastao u tom razdoblju, kada je porezne obveze za račun nasljednika trebao ispunjavati privremeni poslovođa.
Rješavanje međusobnih odnosa, odnosno mogućeg spora i potraživanje nakade štete između nasljednika na koje je prenesen obrt i privremenog poslovođe koji nije ispunjavao porezne obveze, nije u nadležnosti Porezne uprave nego je predmet njihovog privatno-pravnog odnosno građansko-pravnog odnosa.
Također, treba naglasiti da je bitno načelo poreznog postupka gospodarski pristup iz članka 10. OPZ-a, prema kojemu za utvrđivanje porezne obveze nije bitan pravni položaj poreznog obveznika prema obavljanju djelatnosti već učinci od djelatnosti. Onaj tko ostvari prihod, dohodak ili dobit ili drugu procjenjivu korist, dužan je platiti porez.
Slijedom navedenog, smatramo da u predmetnom slučaju ima osnove za oporezivanjem dohotka ostvarenog u 2013. i 2014. godini, stoga je potrebno izdati porezna rješenja za svaku godinu posebno i ista ručno zadužiti, obzirom da se radi o prijavama za prethodne godine te verifikacija prijava preko ISPU više nije moguća i nije moguće sistemsko izdavanje rješenja.
Kamate se ne mogu obračunati za prethodne godine, već će se obračunati od dana dospijeća porezne obveze za 2013. i 2014. godinu (obveza plaćanja dospijeva u roku 15 dana od dana dostave poreznog rješenja), pa do dana uplate.
Usto, naveli ste da su u prijavama za 2013. i 2014. godinu iskazani podaci o ostvarenom dohotku te osobni odbici i uzdržavani članovi. Napominjemo da se osnovni osobni odbitak kao i osobni odbitak po osnovi uzdržavanih članova uže obitelji i uzdržavane djece može priznati umrlom samo do trenutka smrti 19.12.2012.godine.
Nakon ručnog knjiženja zaduženja obveza utvrđenih rješenjima za 2013. i 2014. putem aplikacije pripisa/otpisa na račun 1619 (porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi), potrebno je donijeti rješenje o utvrđivanju položaja pravnih slijednika, temeljem članka 22. OPZ-a.
U slučaju ako je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju koje je donijelo nadležno tijelo utvrđeno da iza umrlog poreznog obveznika njegovu imovinu nasljeđuje više nasljednika, nasljednici odgovaraju solidarno za dugove umrlog poreznog obveznika i to razmjerno vrijednosti dijela imovine koju nasljeđuju prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, s time da tržišnu vrijednost naslijeđenog dijela imovine utvrđuje porezno tijelo.
U predmetnom slučaju, budući da je nakon ostaviteljeve smrti pa sve do brisanja obrta iz Obrtnog registra, privremeni poslovođa nastavio voditi obrt za račun nasljednika, rješenjem o utvrđivanju položaja pravnih slijednika potrebno je obuhvatiti sve dugove ostavitelja, dakle ne samo dug koji postoji u trenutku smrti već i dugove koji su nastali nakon smrti.
Glede utvrđivanja visine duga ostavitelja i donošenja rješenja o utvrđivanju položaja pravnih slijednika u privitku se dostavljaju već izdana mišljenja Središnjeg ureda KLASA: 410-20/03-01/176, URBROJ: 513-07/04-3 od 17.02.2004., i KLASA: 410-01/10-01/529, URBROJ: 513-07-21-01/10-3 od 25.05.2010. godine.
