Poduzeće C. – Z. d.o.o., navodi da je između dva poslovna subjekta ugovoreno da jedna ugovorna strana – najmodavac u određenom roku izgradi i pripremi za uporabu određeni poslovni prostor te ga iznajmi drugoj ugovornoj strani – najmoprimcu. U slučaju da najmodavac navedeno ne izvrši u ugovorenom roku, ugovoreno je da najmoprimac ima pravo zaračunati najmodavcu penale zbog kašnjenja u isporuci, a radi pokrića financijske štete koju će najmoprimac pretrpjeti zbog nemogućnosti početka poslovanja u planiranom roku. Najmodavac nije završio izgradnju poslovnog prostora za uporabu na ugovoreni način u ugovorenom roku. Najmoprimac je u nedovršeni poslovni prostor unio svoju robu namijenjenu prodaji u tom prostoru, međutim zbog nedovršenosti prostora i kašnjenja potrebnih dozvola ne može početi s obavljanjem svoje djelatnosti, stoga će u skladu sa odredbama ugovora najmodavcu zaračunati penale. U vezi navedenog postavljena su pitanja treba li najmoprimac na računima za naknadu štete zbog nemogućnosti obavljanja djelatnosti obračunati i porez na dodanu vrijednost te treba li najmodavac zaračunavati najamninu i pripadajući porez na dodanu vrijednost u slučaju kada je roba najmoprimca u prostorijama najmodavca, ali najmodavac ne pruža uslugu ugovorenu Ugovorom o zakupu, a to je zakup dovršenog objekta za svrhu obavljanja djelatnosti trgovine.
Prema članku 2. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 76/07.), porez na dodanu vrijednost plaća se na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge koje u tuzemstvu obavi poduzetnik baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti.
Odredbama članka 21. stavci 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 79/07.), propisano je da se isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom. O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja. Stavkom 3. istoga članka propisano je da za procjenu radi li se o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.
Odredbom članka 21. stavak 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se ne oporezuju zatezne kamate koje poduzetnik naplaćuje od svojih dužnika, do visine propisane zatezne kamate i troškovi opomena.
Naknada štete zbog raskida ugovora predstavlja odštetu koja ne podliježe oporezivanju ako platitelj za to nije stekao nikakva dobra ili koristio usluge, ako se ugovor izvrši u dijelu, taj dio isporuke podliježe oporezivanju.
Shodno navedenom, odštetom se smatraju i penali ugovoreni Ugovorom o zakupu dovršenog poslovnog prostora, stoga se u konkretnom slučaju radi o naknadi štete u smislu članka 21. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, pa najmoprimac nije obvezan na penale što ih zaračunava najmodavcu obračunati porez na dodanu vrijednost.
U vezi pitanja o tome treba li najmodavac zaračunavati najamninu i pripadajući porez na dodanu vrijednost u slučaju kada je roba najmoprimca u prostorijama najmodavca, ali najmodavac ne pruža uslugu ugovorenu Ugovorom o zakupu, napominjemo da je to stvar obvezno pravnog odnosa između najmodavca i najmoprimca.
Međutim, članak 3. stavak 6. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, propisuje da oporeziva isporuka postoji kada isporučitelj daje primatelju gospodarsku vrijednost, stoga ako je najmodavac dopustio najmoprimcu skladištenje robe u svom poslovnom prostoru, on mu obavlja uslugu u smislu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost, neovisno o tome što Ugovorom o zakupu takva usluge nije ugovorena.
