Novi broj RRiF-a

Datum: 28.02.2013, Četvrtak
Autor: Z.T.

Objavljen je broj 2 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za ožujak 2013.

  • Sadržaj časopisa možete pogledati ovdje.

uvodnik:

Zašto kvadratura kruga 

Od higijene reinvestiranih dobitaka se ne odustaje. Kao što nekada niti jedan regrut nije mogao u vojarnu prije nego što su mu u gaće sasuli DDT-ija, tako ni povećanje temeljnog kapitala s osnove reinvestiranja ne može proći bez revizora. Može li drukčije? 

Osobno sam za drukčiji način dolaska do željenog rješenja, i to kod onih društva koji nisu obveznici revizije a žele zadržati dobitke za poslovnu namjenu (pa i investiranje) i pri tom iskoristiti poreznu olakšicu. Bolje rečeno, odgoditi plaćanje poreza na dobitak jer u slučaju smanjenja tog kapitala vraća se porezni postupak i plaćanje poreza.  

Problem se pojavljuje za više od 30.000 malih poduzetnika koji žele s relativno malim novcem povećati temeljni kapital, no put do toga je povezan s razmjerno golemim troškovima te se plemenita namjera poreznog zakonodavca neće tako lako ostvariti, iako je službena politika puna investicija.

Ovo nije prostor za detaljno ulaženje u problem povećanja temeljnog kapitala (o čemu pišemo u ovom broju časopisa), ali moram izraziti ogorčenje i žaljenje što se na našu zamolbu o službenom tumačenju povoljnije varijante nije našlo razumijevanja. Naime, Zakon o porezu na dobit za povećanje temeljnog kapital iz dobitka (2012.) propisuje da se to učini "...sukladno posebnim propisima". Zakon o trgovačkim društvima, kao posebni propis, uređuje mogućnost povećanja temeljnog kapitala i "... uplatama uloga ...". Dokaz povećanja se u roku od 6 mjeseci mora dostaviti Poreznoj upravi u formi Rješenja sudskog registra, te ako je u njemu jednaka svota koja je sada u PD obrascu nominirana za reinvestiranje, u čemu je problem?

Problem je u prevagi forme nad biti, u dominaciji birokratskog pristupa nad gospodarskim. A sve ovo bi nestalo kada bi se tumačenjem ili dopunom Pravilnika o porezu na dobit omogućila isplata dobitka uz istodobnu uplatu radi povećanja kapitala, čime bi se silno pojednostavila i omogućila investicijska namjera malih poduzetnika. Operacija isplate i istodobne uplate ne može se okvalificirati nikakvim prividnim pravnim poslom i zato me čudi da se nije mogla preskočiti higijena "načela blagajne" i plaćanje poreza na dohodak od kapitala.

Cijeli ovaj postupak polazi od pogrešne fikcije i nepovjerenja prema poduzetnicima, što u konačnosti samo narušava krhku poduzetničku inicijativu. Na kraju krajeva, dobitak za reinvestiranje mogao se iskazati u bilanci kao zadržani dobitak i svrha bi bila postignuta. Svaka njegova isplata je vidljiva jednako kao i kad će se smanjivati temeljni kapital. Naša tužna dolina sve više postaje močvara, a zakonska rješenja nas uvode u izračunavanje kvadrature kruga i tamo gdje to ne bi trebalo.

Dr. sc. Vlado Brkanić

Povratak na vijesti