Objavljen je broj 12 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za prosinac 2012.
Gdje smo?
Gdje je vaš novac još siguran? Eurokriza će još dugo trajati, milijarde eura koje se daju u paketima pomoći dovest će do porasta inflacije, a ekstremno niske kamate na štednju potiču razmišljanja o tome u što uložiti novac. Na takvo pitanje naslovnica austrijskog časopisa "Format" u središnjem tekstu daje 20 odgovora. Na trećem mjestu ulagateljskih mogućnosti jesu nekretnine. Konstatira se da u kriznim vremenima nekretnine relativno dobro drže vrijednost, a vlasnici stanova u Beču od 2000. zaradili su u prosjeku 74% na porastu vrijednosti itd.
Malo južnije, u Hrvatskoj, vlasnici nekretnina s radošću očekuju porez koji bi trebao snažno promijeniti loše investicijske navike građana koji kupuju stanove ili grade kuće, osobito onda ako novčani oblik štednje pretvore u dodatnu nekretninu, jer se bankama više ne vjeruje, a niti kod dioničkih brokera teorija „veće budale“ više ne prolazi. Kako Vlada nema neku strategiju industrijske politike, gotovo nitko ne ulaže u neku proizvodnju. Što je, dakle, građanima za raditi? Vratimo se aktualnom trenutku oporezivanja nekretnina.
Dano nam je na znanje, jer smo to tražili, „primjerenije“ oporezivanje štednje građana koja je uložena u vlasništvo nekretnine, te u one nekretnine koje nisu u uporabi. Sebični čuvari betonara i opekara platit će veći porez jer ne žele nekretnine iznajmiti ili možda prodati. Osmišljen je scenarij dinamičkog upravljanja nekretninama. Domišljatost zakupa poprimit će nove razmjere. Kako nekretnina, u pravilu, ne donosi nikakve dohotke vlasnicima, porez će se naplaćivati iz supstancijalne vrijednosti, jednako kao da ste svoju uštedu odnijeli u Švicarsku banku koja čuva vaš novac uz naknadu koju još morate platiti banci. Cijene nekretnina će dodatno pasti, imat ćete manje, jednako kao da štedite u Švicarskoj. Hrvatska postaje Švicarska! To je sjajno ozračje uoči predstojećih blagdana.
Drage moje gospođe i gospodo, kako stvari stoje, bilo bi pošteno reći građanima da se uvodi novi „krizni porez“ jer se državni proračun mora uravnotežiti. Veličina rashoda, zbog propuštenog sređivanja državnih gubitaša, javne i lokalne uprave te stečenih prava, a i 'dobrog' upravljanja prošlih vlada, sav taj bal dolazi na naplatu. Opravdavati uvođenje ovog poreza formulacijama kako je to dobro za našu ekonomiju te zamjerati kritičarima kako ne razumiju rasterećenje gospodarstva od novih fiskalnih nameta, priznajem, i sam sam među onima koji to ništa ne razumiju.
Žao mi je što ovakvim riječima kvarim raspoloženje u ove predblagdanske dane. Pokušavam sebe i Vas uzdignuti iz ovoga olovnog vremena, s nadom da je i to samo prolazna epizoda u ovoj tužnoj dolini.
Kako smo u zadnjem broju u 2012., preostaje mi još samo da vam poželim ugodan Božić te puno mudrosti, zdravlja, snage i hrabrosti u novoj 2013.
Dr. sc. Vlado Brkanić
