Objavljen je broj 6 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za lipanj 2012.
Prostituiranje povjerenja
Pravna sigurnost u vođenju poreznog postupka sve je više nepredvidljiva. Tako bi se moglo konstatirati za geografski prostor jugoistočno od Alpa. U Sloveniji je relativna učinkovitost naplate iz poreznih sporova (zapisnik → prigovor, rješenje → žalba) porasla na visokih 82,5% (u 2010. je bila 50%). U nas se stječe dojam da je taj postotak još viši u korist Porezne uprave. Nisu li se baš u svim slučajevima mogle priznati vjerodostojne isprave što ih porezni nadzor ocijeni nevaljanima ili su pak porezni delikti tako očiti da im je teško „oblikovati“ obranu; vjerojatno ima jednog i drugog. Ali ono što je primjetno i što stvara dojam „izgubite svaku nadu“ jest da fiskus dobiva prednost, što otvara pitanje prihvatljivosti institucije poreznog savjetnika ili (ovlaštenih) računovođa.
Naznačeni problem još više u nas radikalizira mijenjanje obuhvata porezne tajne, odnosno stavljanje na „stup srama“ poreznih dužnika. Ako se za nekoga može reći da je „čuvar državnog proračuna“ onda su to računovođe. Mnogi će se prisjetiti vremena kada je ministar financija bio prof. dr. Zoran Jašić, kad bi kao gost na našim seminarima izravno uputio zahvalu računovođama za predani rad na utvrđivanju poreznih obveza. S rušenjem porezne tajne, što se predviđa izmjenom Općeg poreznog zakona, lako se možemo naći u poziciji ordinarnoga poreznog nereda. Poduzetnici će birati razna rješenja, a u nuždi i ona najgora, te mogu naložiti računovođi da prikažu samo onoliko poreznih obveza koje ih ne kompromitiraju i ne dovode na stup poreznog srama. Kriteriji javne objave poreznog dužnika postavljeni su vrlo lakonski. Kad bi se time mogla poboljšati učinkovitost naplate, kapa dolje. Zar netko tko nije naplatio svoje tražbine, a kod banke ne može dobiti kredit pa ne može platiti porez, treba biti osramoćen? Uostalom, čak će za to platiti zatezne kamate. Stvarnim prevarantima objava ionako ništa ne znači.
Slabljenje povjerenja u poreznom odnosu je opasan put. U Njemačkoj je tako nešto nezamislivo. Rijetki su slučajevi kad javni interes prevlada pa se objavi utaja poreza. Prema shvaćanju njemačkog Saveznog ustavnog suda iz 1991. „Svrha porezne tajne jest posebnom zaštitom povjerenja u čuvanje službene tajne poticati spremnost na otkrivanje poreznih činjenica kako bi se olakšao porezni postupak, izvori poreza u cijelosti obuhvatili i osiguralo zakonito, a posebice jednakomjerno, oporezivanje. Javni interes izražen u načelima pravne države i zahtjevu za jednakim postupanjem pritom ima rang koji nadilazi puki fiskalni interes za osiguranje poreznog prihoda“. Prema njihovom kaznenom zakoniku povreda porezne tajne kažnjava se zatvorom do dvije godine.
Volio bih kada bi naša nova „odgojna mjera“ dala učinak. Sama objava poreznih dužnika teško može napuniti Državni proračun, a niti će osloboditi Poreznu upravu teške borbe sa stvarnim prevarantima.
Dr. sc. Vlado Brkanić
