Objavljen je broj 4 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za travanj 2012.
Znanjem do bogatstva
Sredinom prošlog mjeseca šef Volkswagena Martin Winterkorn, kako piše Die Welt, sazvao je tiskovnu konferenciju o bilančnim rezultatima za 2011. (der Bilanzpressekonferenz). Podatci su zadivljujući, barem za naše prilike. Proizveli su i prodali 8,3 mil. automobila u 240 modela i 11 marki (samo je General Motors proizveo više – oko 9 mil.), ostvarivši pri tome prihod od 159,3 mlrd. eura i rekordni dobitak od 11,3 mlrd. eura te dodatnih 2,6 mlrd. eura iz poslovanja u Kini. Bila je to vizionarska odluka u osamdesetima, što im je omogućilo porast prodaje u 2011. od 25%. O kakvim je odnosima riječ najbolje se vidi kad to usporedimo s podatcima za našu državu, tj. ukupni prihod (prema poznatim podatcima za 2010.) naših 96 758 poduzetnika bio je 79,4 mlrd. eura, a čisti dobitak samo 3,8 mlrd. eura smanjen za gubitke od 3,9 mlrd eura. I sada treba zamisliti kako s obzirom na poslovne rezultate i neto-gubitke živi jedna država sa svojim aparatom.
Donedavno se moglo čuti kako je američki način upravljanja kompanijama najbolji. U Volkswagenu 50,7% dionica drže obitelji Porsche i Peich. Predsjednik nadzornog odbora je Ferdinand Peich, a Martin Winterkorn je direktor i oboje vrlo usklađeno i uspješno upravljaju koncernom. Oboje su strastveni inženjeri koji se savršeno razumiju te nema drugih centara moći. To ih čini nepobjedivima. Uz to ih drži obiteljska povezanost.
Otkud ta industrijska moć, i ne samo kad je u pitanju autoindustrija? Razumjeti sadašnjost nije moguće bez uvida u povijesni razvoj. Velikoj je Britaniji u njezinim imperijalnim pothvatima bio potreban tehnološki i industrijski razvoj, koji je započeo u 18. i ranom 19. stoljeću. Stotinjak godina poslije tu je ulogu preuzela Njemačka. Instituti i sveučilišta dali su ogroman doprinos njenom industrijskom razvoju koji je postigao ono što neupućenim ljudima pruža lako prepoznatljiv znak o kakvoći s oznakom Made in Germany. Zaslugu u tome imaju i Britanci koji su smatrali da su njihovi industrijski proizvodi najbolji na svijetu te su obvezali svoje uvoznike razne robe da na deklaracijama navedu zemlju podrijetla. Umjesto da se postigne suprotan učinak, Made in Germany postao je sinonimom najboljeg. Tako i danas stotine instituta razvijaju tehnička, tehnološka i razna druga rješenja kombinirajući znanost i praksu koju potom preuzima industrija. Ta svojevrsna paradoksalna racionalna magija poduzetnika lako pretvara strpljiv rad iz laboratorija u novi ili bolji proizvod. Njemački je sveučilišni sustav priznavao samo istraživački doprinos kao preduvjet karijernog napretka. Ukupni školski sustav i bezdušno natjecanje na svim razinama društva uzdigli su ih u takvu silu koje se neki već počinju pribojavati. Mi ponajmanje jer naše političke elite nikada nisu uspjele dovesti ni neki manji industrijski pogon. Mi smo oslobođeni svega, svake prisile, nama će Vlada osigurati bolji život.
Dr. sc. Vlado BRKANIĆ
