Objavljen je broj 10 časopisa Računovodstvo, Revizija i Financije za listopad 2024.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Porez na nekretnine ili napad na vlasništvo
Radost naroda u očekivanju poreza na nekretnine je golema. Potpora premijeru Plenkoviću je neupitna jer će se smanjiti porezno opterećenje plaća, jer će se omogućiti stanovanje mladima, a nekretninskim ulagačima uputiti poruka da su donosili pogrešne odluke te će se napokon uspostaviti pravednost.
U obrazloženju uvođenja navedenog poreza postoji duboka kontroverzija: kako će se rasteretiti oporezivanje rada ako će se Državni proračun puniti sa svega 40 % od ubranog poreza (lokalnoj samoupravi pripast će 60 %). S tim se ne može postići cilj o smanjenju poreza na rad. No nitko ne govori o tome kako je doprinos za MIO najveći teret bruto-plaći. Bilo je prijedloga da se 5 % II. stupa mirovinskog osiguranja ukine, tj. da se pretvori u dragovoljni III. stup, odnosno spoje II. i III. stup. Mislim da smo suglasni kako mirovinski fondovi imaju veliki problem očuvati realnu vrijednost sredstava, a još teže donijeti prinos na ulog. Na kraju će socijalna Država morati iz proračuna subvencionirati minimalne mirovine. Ako smo toga svjesni, zašto se to već sada ne učini? Zna se tko od toga ima koristi (FINA i banke), pa u čemu je problem?
Očekivanje kako će pojeftiniti stanovi je potpuno promašeno. Porez na nekretnine neće smanjiti cijene stanova, nego će ih vjerojatno i povećati. Hoće li vlasnici nekretnina izaći na tržište sa svojim viškom nekretnina, možda s onima za koje neće biti kupaca ili će pak pronaći načine za poreznu evaziju. Prisilna prodaja je protivna Ustavom zajamčenom pravu na vlasništvo, a ovaj porez tome može biti uzrokom.
Priuštivo stanovanje kao kategorija jeftinih stanova je i danas ostvarivo, ali ne u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, nego u manjim gradovima i ne u središtu grada. Nigdje na svijetu nisu jeftini stanovi u velikim gradovima. Uostalom, zašto je izostao policcentrični razvoj gospodarstva tako da se zapošljivost ostvaruje u manjim mjestima.
Porez na nekretnine ne uzima u obzir vrijednost nekretnine kao osnovicu oporezivanja. Paušalno određivanje od 0,6 do 8 eura po kvadratu stana dovodi do golemih nepravdi s obzirom na položaj i uređenost (stanje) nekretnine. Komunalna naknada koja ima točno određenu namjenu ne može se zamijeniti porezom. I eto problema na drugoj strani – kako financirati komunalne sadržaje.
Zašto je porez na nekretnine štetan i nepravedan već sada, zaključimo sami. Kupci nekretnina – građani sa svojim dohodcima već su platili progresivno oporezivanje na svoje dohotke – 25 % PDV-a na građevinski dio i na zemljište. Graditelji stanova – investitori platili su visoke naknade za građevinsku dozvolu, za komunalnu infrastrukturu, skupo zemljište i dr. Porasle su i plaće u građevinarstvu. Kako onda mogu pojeftiniti stanovi? Građevinarstvo je grana djelatnosti koju ovaj porez uvodi u krizu, a to znači i manju ponudu stanova na tržištu.
Zašto Hrvati ulažu u nekretnine? Svi gledaju da si za radnog vijeka kupe stan, izgrade kuću ne bi li im, zbog niskih mirovina, barem stanovanje bilo osigurano. Neki još ostvaruju i prihode od najma na koji plaćaju porez. Što je tu problematično? Možda oni koji ne iznajmljuju, a imaju više stanova. Mora li Država usmjeravati njihove investicijske odluke u (npr.) kupnju državnih obveznica ili blagajničkih zapisa? I to je dobro prodana priča da građani povjere svoj novac Državi uz kamatu. Nije li to dug Države kojoj uz ove porezne prihode još uvijek nije dovoljno? Mnoge nekretnine ne donose nikakve dohotke svojim vlasnicima. Plaćanjem poreza na dulji rok njihovi vlasnici gube na supstanciji. Nije li to oblik konfiskacije imovine? To sigurno čeka one koji neće moći plaćati taj porez jer će Porezna uprava ovrhom utjerivati dugove. Zato već danas osvijestimo ono što nam žele učiniti.
Dr.sc. Vlado BRKANIĆ, prof. struč. stud. i ovl. rač.
