Objavljen je broj 8 časopisa Računovodstvo, Revizija i Financije za kolovoz 2024.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Pravo i pravednost
Pravo i pravednost različite su stvari jer se iza fasade pravednoga krije instrument ljudske krinke u razumijevanju pravne norme. Nikad nisam mislio da ću biti meta pravosuđa, točnije sudionik kaznenog postupka, no i to se dogodilo.
Osmoga dana prebolijevanja bolesti COVID 19 naglo mi je porasla temperatura pa sam prema savjetu osobnog liječnika trebao odmah započeti s antibiotskom terapijom kako bi se spriječila upala pluća. Bio je 2. studenoga 2021. godine, hladan i kišovit dan kad sam suprugu odvezao k liječniku da uzme recepte i zatim u ljekarnu da podigne lijekove. Kako u Zagrebu nije lako naći mjesto za parkiranje, policijski je službenik uočio da sam nepropisno parkiran kod ljekarne i putem aplikacije utvrdio da moram biti još jedan dan kod kuće u samoizolaciji. Iz automobila nisam izlazio, a osobne isprave dao sam na uvid kroz malo otvoreni prozor. Policijski je službenik napravio prijavu i nakon 10 dana pozvan sam na saslušanje u Policijsku postaju radi davanja iskaza jer sam počinio kazneno djelo ugrožavanja zdravlja ljudi prema čl. 180. st. 1. Kaznenog zakona. Potom je uslijedila presuda Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu uz novčanu kaznu od 9.700,00 kuna ili 50 dan zatvora. Nisam pristao na takav ishod sudskog postupka te sam uz pomoć odvjetnice pokrenuo prigovor. Nakon nekoliko godina sudovanja tek je nedavno sudac razumio stanje u kojemu sam bio i kako sam kroz pravo na samopomoć spriječio teže posljedice, koje bi vjerojatno dovele do bolničkog liječenja, te je donio oslobađajuću presudu. Sve to vrijeme državni je odvjetnik (tužitelj) produžavao pravnu agoniju kako sam učinio kazneno djelo (formalno i jesam jer nisam smio izlaziti iz kuće) te je mogao nakon saslušanja odustati od kaznenog progona jer je bilo očito da nikome nisam ugrozio zdravlje), a zdravstveni sustav bio je u kolapsu (opća praksa bila je nedostupna) kad bolesnik ima pravo na samopomoć.
Tu sad dolazimo do temeljnih pravnih postulata koji naglašavaju da sadržaj ima prednost pred formom, stvarnost pred prividom, bit pred pukom oznakom ili nazivom te zdrav razum pred svime drugim. Imao sam sreću da je sudac u mojem slučaju tako postupio.
Mi smo u svome poslu suočeni s prijetnjom kaznenog ili prekršajnog djela u gospodarskom poslovanju, bilo na temelju poreznog nadzora bilo neke druge inspekcije. Naše razumijevanje pravne norme i onih koji ju kontroliraju znade biti različito. Poznato mi je nekoliko slučajeva kad je porezni nadzor ustrajao na svojoj kvalifikaciji prekršajnog djela, da bi u sudskom postupku sudac posve drukčije razumio nastali događaj i presudio u korist poduzetnika ili osobe. Međutim, tu smo na vrlo tankoj niti jer ne znamo kako će sudac razumjeti naše shvaćanje porezne norme i njezinu primjenu. Nažalost, u mnogim slučajevima kad mislimo da smo u pravu, sudac linijom manjeg otpora ili zbog zamršenosti financijske problematike presudi u korist fiskusa. Nekada ni računovodstvena vještačenja ne pomognu bilo zbog nestručnosti vještaka ili se pak priklone zapisniku Porezne uprave, odnosno onome tko im daje posao. Znam slučaj kad su provedena dva vještačenja istog predmeta na pravno pogrešnoj normi (utvrđivali su porezne obveze za trgovačko društvo na podlozi prometa transakcijskog računa prema načelu blagajne kao što je to kod dohodaša) te je u oba slučaja potvrđen nalaz Porezne uprave.
Naša je profesija suočena s neizvjesnošću kako će u slučaju sudskog postupka sudac razumjeti porezno ili financijsko pravo i hoće li donijeti pravednu presudu. Ako pritom i vještačenja odu u pogrešnom smjeru, ta krhka kategorija pravednosti uvijek je u očima onoga tko misli da je u pravu.
Dr. sc. Vlado BRKANIĆ
