Objavljen je broj 7 časopisa Računovodstvo, Revizija i Financije za srpanj 2024.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Bitno i nebitno
U postupku kontrole trenutačno su porezna izvješća za 2023. godinu. Kada uzmemo u obzir koliko podataka dostavljamo, mogli bismo zaključiti da ne ostaje ništa nepoznato. Međutim, i dalje se od računovođa traže obrazloženja pojedinih situacija, a koje su u nekim slučajevima blago rečeno apsurdne. I dalje je nekima bitna usporedba iskazanih prihoda u Prijavi poreza na dobitak s ukupno obavljenim isporukama iskazanim u Obrascu PDV. Iako je to neusporedivo i mogli bismo reći na razini komparacije jabuka s kruškama, nekako smo to s vremenom prihvatili. U nekim se situacijama traži i usporedba prijavljenog prometa putem fiskalizacije i onoga iskazanog u Obrascu PDV-a, kao da sve isporuke moraju biti fiskalizirane. Međutim, i tu bi glupost prihvatili da se ne traži obrazloženje razlika koje su vrlo male i nebitne. Slučaj koji je jedna naša kolegica imala bio je zahtjev za obrazloženjem razlike od 16 centi! Riječ je bila o poreznom obvezniku koji mjesečno izdaje više od 3000 računa za, vrijednosno gledano, male isporuke pa su razlike nastale samo i isključivo zbog matematičkih pravila zaokruživanja. Međutim, da i nije riječ o takvu poreznom obvezniku, koliko je tu država mogla biti oštećena? Možda 3 ili 4 centa PDV-a, 2 ili 3 centa poreza na dobitak… Zar vrijeme utrošeno u pisanje e-pošte vrijedi toliko?!
Vjerojatno mnogima nije ni poznato, ali čini mi se vrlo bitnim i u konačnici sramotnim da nismo u stanju oporezivati dobitke koje inozemne pravne osobe ostvare na transakcijama kupnje i prodaje nekretnina kod nas, a kojih realno i nije toliko malo. Naime, iako je međunarodnim ugovorima utvrđeno pravo na oporezivanje takvih dobitaka, mi nismo uredili proceduru podnošenja prijave takvih dobitaka pa se one ne moraju i ne mogu podnositi. Također, zanimljivo je i to da se dovoljno ne kontrolira obavljanje djelatnosti stranih poreznih obveznika u RH te da se ne traži otvaranje stalnih poslovnih jedinica u RH za te obveznike kako bi se porez na dobitak obračunavao i plaćao u RH gdje je i ostvaren. Neki od njih nude zaposlenicima fiktivne udjele u vlasništvu društva da bi kroz predujmljivanje dobitka isplaćivali znatan dio plaća.
Ne postoji opravdanje zašto se na naše porezne obveznike, i to uglavnom male, vrši toliki pritisak zbog nekoliko centa razlike u neusporedivim podatcima, a s druge strane strancima i velikim poreznim obveznicima daje se gotovo neograničena porezna sloboda. Nije za to kriv kontrolor ni referent, nego oni koji upravljaju poreznim sustavom. Inertnost sustava ne može biti razlogom jer je dovoljno vremena na vlasti ista politička struktura. Čini mi se da razlog leži u poznatoj tehnici zamagljivanja stvarnosti. Stavlja se naglasak na nebitno, a ono bitno – milijunske zarade koje su produkti zakulisnih igara ostaju netaknute. Oni koji to više nisu mogli gledati, napustili su ovaj sustav, a mi koji smo ostali imamo moralnu dužnost na to skretati pozornost.
Ivan PETARČIĆ, zamjenik glavne urednice
