Objavljen je broj 1 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za siječanj 2024.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Objavljeni su i sljedeći prilozi ovog broja časopisa:
Izgubljene vrijednosti
Ispratili smo još jednu poslovnu i kalendarsku godinu. Staru godinu zasigurno ćemo najviše pamtiti po značajnom porastu cijena gotovo svih proizvoda i usluga. To potvrđuju i službeni podatci za 2023. godinu koji govore da smo imali jednu od najviših stopa inflacije u povijesti hrvatske države. U novoj – 2024. godini, osim promjena u području oporezivanja – točnije plaća, čiji je teret izmjena u najvećoj mjeri podnijela i nosit će i dalje računovodstvena struka, ponovno nas očekuju i izmjene računovodstvenih propisa. Tako se u ovoj godini treba donijeti novi računovodstveni standard za društva u likvidaciji, društva koja se brišu po skraćenom postupku bez likvidacije i društva u stečaju. Razlog tomu leži u neprimjerenosti korištenja pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja na kojima se temelje aktualni standardi. Primjena toga standarda zahtijevat će procjenu tržišnih vrijednosti imovine, uz pretpostavku prisilne prodaje za sve stavke imovine tih društava. Takav način vrednovanja svakako je računovodstveno i financijski opravdan jer se u tim okolnostima očekuje prisilna prodaja imovine. Ipak, postavlja se pitanje hoće li i to ponovno biti samo novi dodatni posao za računovođe te tko će sve to na kraju platiti. Ima li smisla taj dodatni financijski trošak kada znamo da će ga platiti samo oni članovi društva koji na pošteni način kroz postupak likvidacije zatvaraju svoja društva? Oni drugi, pak, koji ne provode te postupke, na taj će način i dalje samo čekati rješenja o brisanju i rješenja Porezne uprave za plaćanja pripadajućih davanja. Ta praksa kod nas postaje sve češća jer je, kako mnogi „stručnjaci“ misle, jednostavnije „brisati“ društvo iz sudskog registra nego provoditi redovne postupke likvidacije i dr. Kada bi od tih procjena kod, primjerice, stečaja stvarnu korist mogli imati vjerovnici, tada bi navedeni zahtjevi bili opravdani. Međutim, i sada se procjene vrijednosti imovine rade prema istim metodologijama, ali su izlazne vrijednosti različite i često daleko iznad onih koje se ostvaruju na dražbama i sl.
Dakle, za očekivati je kako ni ove norme neće povećati broj takvih redovnih postupaka, ubrzati njihovu provedbu, niti ju olakšati, kako to ne omogućavaju ni sadašnji propisi, nego će ih dodatno zakomplicirati. Svi ti dodatni poslovi past će na teret računovođa, od kojih se neki već sada s pravom pitaju kako će to naplatiti. Tako je jedna naša kolegica odlučno rekla da to jednostavno neće raditi – u potpunosti ju razumijemo.
Sva nova pravila koja se uvode kako u računovodstvene tako i u porezne propise trebaju se temeljiti na načelu ekonomičnosti i svrhe ciljeva koji se žele postići. Nažalost, u novim sustavima izvještavanja koji se dopunjuju iz godine u godinu, upravo ta namjena izostaje. Sve je više podataka, sve je veći broj izvještaja bez stvarne svrhe, osim činjenice da propisi postaju sve složeniji za razumijevanje, a izvješća previše opsežna za potrebe korisnika. Može se reći da izvještaji kontinuirano gube na vrijednosti i postaju samo čista formalnost. Kada svemu tome dodamo činjenicu da imamo više od 98,5 % mikro i malih poduzetnika, tada se s pravom pitamo kome sve to treba.
Dr. sc. Tamara CIRKVENI, gl. urednica
