Objavljen je broj 11 časopisa Računovodstvo, Revizija i Financije za studeni 2023.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Kamo ide struka?
Prije nego što sam odlučio pisati o položaju i perspektivama računovodstvene struke, pitao sam se ima li to uopće smisla. To što ću iznijeti aktualne probleme ne zanima ni Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a ni Ministarstvo financija jer njihova budućnost traje do sljedećih izbora.
Mladi ljudi – studenti kao prvi svoj izbor na stručnom ili znanstvenom studiju ne odabiru smjer računovodstva i financija. Oni ne vide u tome svoje buduće zvanje. Zašto i bi kada je Ministarstvo znanosti i obrazovanja dopustilo toliko lepršavih i privlačnih smjerova koji su mnogo lakši i ne zahtijevaju učenje i praćenje propisa i stalno usavršavanje, a još k tomu i odgovornost. Tek kad se susretnu s problemom zapošljivosti, neki iz nužde prihvate računovodstvene poslove. Neki tada upišu izvanredni studij koji u programu ima računovodstvo i poreze, a drugi pak odabiru knjigovodstveni tečaj kako bi barem nešto mogli razumjeti. Mnogi nikada neće shvatiti bilanciranje ni računovodstvene standarde, dok se porezi obračunavaju onako kako su predvidjeli računalni programi.
Svake godine u našoj zemlji napušta struku i do 1000 računovođa zbog odlaska u mirovinu ili prelaze raditi nešto drugo. Sve više se osjeća manjak samostalnih računovođa jer iz visokoškolskog obrazovanja onih koji su odabrali smjer računovodstvo i financije nije više od 200. Osim što poduzetnici, ustanove, udruge i proračunski korisnici sve teže nalaze osobe za taj posao, to se događa i Poreznoj upravi jer nema kvalitetnog kadra koji će u nadzoru ispravno utvrditi porezne utaje i prijevare. Danas poduzetnicima stižu takvi zapisnici s poreznim deliktima koji su potpuno u suprotnosti sa stvarnim poreznim (materijalnim) pravom. Oporezuju se oni poslovni događaji koji nisu oporezivi (npr. primljeni zajam smatra se predujmom, kod prodaje robe ispod nabavne cijene utvrđuje se PDV na izgubljenu supstanciju unatoč tome što je prethodno provedeno vrijednosno usklađenje, načelo blagajne kao nastanak oporeziva događaja primjenjuje se u poreznom nadzoru i kad poduzetnik vodi dvostavno knjigovodstvo itd.).
Postojanje kvalitetnih sudskih vještaka za računovodstvo također je problem kad se sud pouzdaje u iskaz vještaka koji je pogrešan jer on ne poznaje pretvorbene tokove u bilanciranju ili u porezima stvarima itd.
Ono što tek očekuje računovođe od nove godine u obračunu plaća je pravi „horor“. Ako nešto može prerasti u užas, mi smo s time samo počašćeni. Nitko ne shvaća da su računovođe čuvari državnog proračuna. Njihovo dostojanstvo treba isticati, a ne ponižavati s takvim poreznim rješenjima koja ni umjetna inteligencija ne može operacionalizirati. Ako netko misli da će se pomoću umjetne inteligencije voditi poslovne knjige i da neće trebati računovođa, to je duboko pogrešno. Kaosa je već i sada previše.
Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, prof. struč. stud.. ovl. rač i ovl.rev.
