Objavljen je broj 2 časopisa Računovodstvo, Revizija i Financije za veljaču 2023.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Objavljen je i prilog ovom broju časopisa - Stručne informacije za 2023. godinu
Nikola Tesla i eurokovanica
U novoj godini u RH pozornost posebno snažno privlači i hrvatska eurokovanica s likom Nikole Tesle. Riječ je o snažnome motivu za koji se ispostavilo da se među svim euromotivima najjače poima hrvatskim nacionalnim simbolom te da postiže visok stupanj identifikacije u najširoj hrvatskoj javnosti. Važno je shvatiti zbog čega je tako i zašto je taj čin hrvatske države, kojim u prvi plan stavlja baš Teslu, opravdan, vjerodostojan i povijesno gledajući točan.
Za razumijevanje Tesle presudno je važan podatak da je 1856. godine rođen na području hrvatskih zemalja. U to je doba Lika bila zapećak Habsburške Monarhije. Bila je sastavi dio Vojne krajine koju je najbolje opisati kao vojarnu na otvorenom – područjem surova života i egzistencije bez neke perspektive, gdje su glavnu riječ vodili austrijski časnici. Smiljan u Lici bio je beznačajno mjesto, ali je kao dio hrvatskih zemalja ipak bilo dio Monarhije. A kakva god da je bila i kako god da je poimala zabačene krajeve, među kojima su se nalazile i hrvatske zemlje, Monarhija je iznimno nadarenoj djeci (pa i najvećoj sirotinji) omogućavala pristup školama, time i prikladnom obrazovanju, a naposljetku i perspektivu da najuspješniji odu na dobre studije. Uostalom, kada je 1875. godine upisao Visoku tehničku školu u Grazu, Tesla je primao stipendiju upravo Vojne krajine. Ta je mogućnost bila minimalna, i to treba naglasiti, ali je u habsburško doba (i poslije austro-ugarsko) postojala i bila je institucionalizirana.
Najvažniji i najteži dio za siromašnu djecu bio je iz seoske škole otići u gimnaziju. Tesla je gimnaziju najprije pohađao u Gospiću, a potom u Rakovcu kraj Karlovca, gdje je maturirao. I baš se to pokazuje presudnim jer bez prilike da se školuje u gimnaziji, svaka bi mu dječačka perspektiva bila nedohvatljiva. I tu leži važnost činjenice da je rođen u hrvatskim zemljama kao dijelu Monarhije. Da je kojim slučajem, primjerice, bio rođen u na tlu današnje Srbije, ništa se od toga ne bi bilo dogodilo. Još je nekoliko desetljeća nakon Teslina rođenja to bio dio Osmanlijskog Carstva, koje je tada već bilo u strmoglavom posrtanju, i koje darovitoj slavenskoj djeci naprosto nije pružalo ni najmanju priliku školovati se ni perspektivu.
I na Teslinu je primjeru iz dječačkih godina habsburški sustav pokazao istančani te u našim krajevima neponovljiv osjećaj za objektivnu i poštenu institucionalnu selekciju najdarovitijih. Nije Tesla, dakako, bio jedini, ali je baš on zbog genijalnosti, konceptualno važnih postignuća, afirmacije na Zapadu, općepoznatosti i nikada osporena autoriteta daleko najpoznatiji. Ni od kakve važnosti za Teslin životni put nisu imali ni srpski (pravoslavni) rod ni hrvatsko domovinstvo, već puka činjenica da je rođen u hrvatskim zemljama koje su, eto, tada ipak bile dio jedne uređene države. I to države koja je najboljima na institucionaliziran način davala ono najvažnije – objektivnu i poštenu priliku.
prof. dr. sc. Ivan MILOTIĆ
