Objavljen je broj 9 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za rujan 2022.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Opstanak
Čini se da je razdoblje ugodnog života iza nas. Nije to samo ekonomsko, nego i klimatsko. Cijeni energenata, osobito električne energije i plina ne vidimo kraj. Kad uđemo u kalkulaciju cijene električne energije, tada vidimo da se plaća i emisija stakleničkih plinova. Koliki je njihov utjecaj na klimatske promjene, to je još uvijek samo pretpostavka. To je objekt politiziranja, različit u najvećim zemljama koje tvrde da utjecaj ljudi na klimu i povećanje temperature nije veće od 1,6 %.
Razumijevanje klimatskih promjena na zemlji nemoguće je bez povijesnog pristupa. Snijeg na Grenlandu koji je bio jako zelen do 12. stoljeća otopit će se bez obzira na to koliko se ograniče staklenički plinovi, odnosno sagorijevanje fosilnih goriva. Postoje ciklička razdoblja kad se pojedini dijelovi zemlje (neobjašnjivo) zagrijavaju od 10 do 15 stupnjeva, ali jednako tako dolazi i do hlađenja. Govori se o nagibu zemljine osi spram sunca i o pomicanju polova i kontinenata jer se zemljina kora nalazi na tekućoj užarenoj masi. Potresi i vulkani utječu na azimut Sunca i Mjeseca u njihovim putanjama, što je znanosti poznato. Nakon jednog razdoblja dolazi drugo ledeno doba – sve mjerljivo u tisućama godina (časopis Nexus br. 128).
Kad dublje promislimo, klimatske promjene čovjek ne može spriječiti. Ali klima postaje predmetom burzovne trgovine stakleničkim plinovima, novim pričama o održivom poslovanju i sveprisutnim udrugama i zelenim političkim strankama koje se (interesno) bore za očuvanje planeta (kao da nama nije do toga). Jedino što se može prihvatiti jest utjecaj zagađenja koje je izazvano djelovanjem čovjeka, i to je prijeteća realnost.
Sada su u glavnoj priči električni automobili. Cjenovno su preskupi usprkos tome što su oslobođeni posebnog poreza na CO2. Zar možemo vjerovati u to da oni nisu uzročnici zagađenja , čak iako punionice baterija rabe solarnu ili vjetroelektransku struju? Što je s utroškom goleme energije kod njihove izrade ili recikliranja? Sadašnja promjena proizvodne paradigme rezultira nestašicom novih automobila, a tranzicija (ako će uopće do nje doći) je hitno političko pitanje za čelnike EU-a.
Sa zbrinjavanjem otpada došlo se kod nas u slijepu ulicu. Energetska oporaba smeća je tabu-tema. Nitko neće vidjeti što rade zapadne zemlje, npr. V. Britanija. U Londonu se odvaja samo papir i staklo, sav otpad koristi se kao gorivo elektrane. Dobivena električna i toplinska energija i metali koji su bili u otpadu su proizvodi koji čine novu vrijednost. Bliži primjer je Beč. Kakva korist od premještanja smeća s jednog odlagališta na drugi (primjer Splita i dr.). Europska direktiva ne dopušta zatrpavanje smeća pod zemlju itd.
Naš je život fenomen neprekinutosti tijekom tisuća godina. Toj se činjenici trebamo radovati. Nova klimatska prijetnja pogađa sav živi svijet. Prilagodba je umijeće za nastavak vrste. Ishod ratnih zbivanja je dodatna prijetnja. Optimizam kao stanje duha treba nam uz nadu da je uvijek nekako bilo.
Dr. sc. Vlado BRKANIĆ
