Objavljen je broj 8 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za kolovoz 2022.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Znanje
Stigle su nam već svima dobro poznate prave ljetne vrućine. Osim što osjećamo vrućinu u zraku, dodatno nas obasipa vrućina kada trebamo platiti gorivo, struju ili račun za namirnice u trgovini. Tu će nelagodu ove godine sigurno osjetiti i turisti koji unatoč tome i svim ostalim turbulentnim događajima u svijetu ipak dolaze te se ponovno očekuju rekordni prihodi. No, to nije jedina dobra vijest. Uz uvođenje eura od 1. siječnja sljedeće godine, novost je i to da ćemo postati punopravna država članica „shengenskog prostora“. To će, vjerujem, najviše razveseliti strane turiste koji ljetuju kod nas, ali i naše poduzetnike i građane kad putuju u zemlje članice EU-a. Uz sve to, od sljedeće bi se godine trebali otvoriti i pristupni pregovori za članstvo u OECD-u, odnosno Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak. To će članstvo našoj zemlji sigurno omogućiti lakši pristup iskustvu i znanju koje nam nedostaje te lakšu transformaciju u učinkovitu zapadnu zemlju.
Uz te lijepe vijesti, nedavno su nam pozornost privukli brojni medijski napisi o ocjenjivanju djece u školama i poplavi odlikaša te o odnosu roditelja i profesora, no nije se pisalo o najvažnijem dijelu problema – reformi sustava. Što se očekuje od školstva? Očekuje se da osnovna škola kroz obrazovanje i odgoj pripremi djecu za život, a da srednje škole i visoko školstvo pripreme mlade za tržište rada. Postižu li se kod nas ti ciljevi? U pravilu ne, barem ne za tržište rada. Mladi ljudi u većini slučajeva nakon završetka srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja dolaze na tržište rada posve nepripremljeni, bez praktičnih znanja, bez iskustva, bez realne slike o tome što ih čeka i na što sve trebaju biti spremni. Nerazmjer potreba tržišta rada i broja obrazovanog osoblja koje trenutačni sustav stvara je ogroman. U nekim zanimanjima stvaraju se veliki viškovi, dok je u onima deficitarnim kronični nedostatak radnika. Sve to rezultira nezadovoljstvom mladih zbog nemogućnosti zaposlenja u struci, a cijeli ih je sustav uvjerio kako su upravo oni ti koje tržište traži. To, naravno, nije njihova krivnja, nego krivnja sustava koji je stvorio takvo ozračje. Razvidno je kako ovaj sustav obrazovanja, kao i mnoge druge, vodi inercija koja je dovela do toga da u nedostatku volje za borbom protiv sustava mnogi popuštaju pod pritiscima i postaju ravnodušni.
Pravi dokaz nefunkcioniranja obrazovnog sustava bila je mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa putem koje su se mladi obrazovani ljudi zapošljavali na minimalne naknade jer nakon sedamnaest i više godina školovanja još ništa praktično nisu naučili raditi. Mjera je, dakako, u tišini nestala. Za prave, konkretne promjene, nema brzog rješenja. U poslovnom svijetu to je poznata stvar. Prava rješenja zahtijevaju planiranje, strategiju, upravljanje promjenama i dr. Obrazovanje kao temelj za posjedovanje odnosno stjecanje znanja nikada nije bilo važnije nego danas kada živimo u vremenima velikih nesigurnosti. Tu činjenicu sigurno potvrđuje i poznata izreka Henryja Forda: Jedinu pravu sigurnost u današnjem svijetu čovjeku mogu pružiti znanje, iskustvo i sposobnost.
Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ, gl. urednica
