Objavljen je broj 7 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za srpanj 2022.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Inflacijski grijeh
Inflacija je u punom zamahu i čini se nezaustavljivom. Loše ekonomske i političke odluke na razini EU-a ne mogu se sakriti i sad imamo što imamo. Cijene većine roba i usluga iz dana u dan rastu unatoč sniženim stopama PDV-a na neke proizvode i usluge. Sve smo to i očekivali jer navedene mjere nikada, pa tako ni sada, nisu dovele do smanjenja cijena. Ako uzmemo u obzir da smo dio otvorenoga (svjetskog) tržišta, moramo priznati da sami ne možemo puno utjecati na cijene. Naime, rat u Ukrajini utječe na ekonomske, trgovinske i financijske trendove kako u europskim zemljama tako i u cijelom svijetu i dovodi do povećanja cijena proizvoda, posebno plina, nafte i naftnih derivata, električne energije, ali i prehrambenih proizvoda.
Postavlja se pitanje što naša Vlada trenutačno može učiniti u vezi s tim pitanjem, odnosno treba li i na koji način ograničavati cijene za određene proizvode. Zapadne zemlje vrlo dobro znaju da mjere ograničavanja cijena ne donose dobre ekonomske učinke, ali kod nas se ipak ta mjera primjenjuje jer donosi dobre političke poene. Upravo je ograničenje visine cijene benzina i dizela dovelo naše trgovce do toga da im od litre prodanoga naftnog derivata pripada manje od onoga što dobivaju Hrvatske cesta. Naime, trgovcima je ograničena marža na najviše 65 lipa po litri, a od iste te litre 80 lipa pripada Hrvatskim cestama, a 20 lipa HAC-u. Pitanje je koliko će trgovci na taj način izdržati… Trgovci u Sloveniji to više ne mogu, pa cijene rastu, a sve više se govori i o mogućim nestašicama goriva. Realno je za očekivati da će energenti uskoro postati luksuz. Zbog sankcija Rusiji možemo zaboraviti na jeftinu naftu i ostale energente, a koliko ćemo plaćati onu koju su dogovorili u Bruxellesu, to još ne znamo jer njimaje izgleda bilo bitno osigurati energente bez obzira na cijenu. Budimo realni, niti jedan rat ne traje vječno… Bojim se da je kod donošenja sankcija izostalo razmišljanje o tome što će biti kada rat završi.
Zbog inflacije gubitak vrijednosti osobnog dohotka u Hrvatskoj sve je veći, a mnogi radnici ulažu previše nade u povećanje plaća. Poslodavci se u borbi s povećanim troškovima teško odlučuju za povećanje troškova rada jer to jedino mogu nadoknaditi dodatnim povećanjem prodajnih cijena. Najveći poslodavac kod nas – država nema takav problem te je radnicima u javnom sektoru povećala plaće od svibnja za 4 %. Država bi u ovom dijelu trebala odlučno reagirati i što prije provesti porezno rasterećenje plaća kako bi se nadoknadio nastali gubitak kupovne moći svih radnika. Takav potez rezultirao bi trenutačnim učinkom. Sigurno ima prostora za smanjenje doprinosa i stopa poreza na dohodak te povećanje poreznog štita, a iskreno se nadam da postoji i volja za takvom reformom jer potreba nesporno postoji. Sve to ima privremeni učinak dok se ne eliminiraju uzroci porasta cijena. Na to pitanje ne postoji jednostavan odgovor.
Ivan PETARČIĆ, zamjenik glavne urednice
